Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se emitira uživo iz HRT-og studija Zvonimir Bajsić pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca.

Voditelj tribine je Jakov Blagojević. 

Posljednje emisije

Četvrtak, 28.10.2021 20:00

Emisija 28.10.2021.

Kakva je demografska budućnost Hrvatske? U Republici Hrvatskoj je tijekom rujna i listopada proveden redoviti popis stanovništva, a građani su se po prvi puta mogli u službenu nacionalnu evidenciju popisati online, putem platforme e-Građani. Iako je na posljednjim dvama popisima zabilježena negativa međupopisna promjena broja stanovnika, rezultati ovoga popisa očekuju se s velikim nestrpljenjem i interesom javnosti budući da su teme iseljavanja, starenja nacije, populacijske politike i demografske revitalizacije postale izuzetno popularne u društvenoj i političkoj, ali i znanstvenoj javnosti, čemu je svakako pogodovao val iseljavanja koji je započeo ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. Iako mnogi pokazatelji prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva ukazuju na prilično zabrinjavajuće podatke, činjenica je da se s tim problemima suočavaju gotove sve europske nacije, a također se može uočiti da medijskim prostorom često kolaju senzacionalistički i katastrofično interpretirani parcijalni statistički podaci. Kakva je doista demografska slika Hrvatske i što donosi budućnost promatrana iz praktično- znanstvenog kuta gledišta? Može li razvoj i snažnija valorizacija demografije doprinijeti razmršivanju gordijskoga čvora višeslojnih problema hrvatske demografske budućnosti? U današnjoj emisiji naši će gosti pokušati dati odgovore na pitanja na koji način demografija kao znanstvena disciplina promatra popis stanovništva, populacijske politike i fenomene migracija. GOSTI: Izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić Doc. dr. sc. Tado Jurić Doc. dr. sc. Stjepan Šterc Voditelj tribine: Jakov Blagojević Urednik: Krešimir Čokolić

Srijeda, 29.09.2021 20:00

Građanski odgoj

Građanski odgoj: opismenjavanje ili indoktrinacija? Već dugi niz godina, u javnome životu u Hrvatskoj koplja se lome oko prijedloga obrazovnih kurikula ili uputnika koji podrazumijevaju i neke nove predmete, poput građanskoga ili spolnog odgoja. Kako u političkoj sferi, tako i u domeni građanskih udruga po tom pitanju ne postoji jedinstvo; jedni navedene predmete vide kao vrstu političke i društvene pismenosti u 21. stoljeću, a drugi kao polje za ideološku indoktrinaciju. Građanski odgoj, reaktualiziran recentnom odlukom nove vlasti Grada Zagreba, ponovno je dospio u žižu javnosti. U pojedinim školama riječ o izbornome predmetu, a Grad Rijeka ga je prije nekoliko godina uveo i u svoj školski sustav. Kakva je budućnost građanskog odgoja u Hrvatskoj? Je li moguće postići vrijednosno neutralno ili pluralističko obrazovanje hrvatskih učenika, bez zapadanja u parapolitičku ideologizaciju? Na ta i srodna pitanja odgovore donosi Tribina Trećeg programa. Izravni prijenos iz studija Zvonimir Bajsić. Gostuju: Aleksandar Musić, Marko Paradžik i Dijana Kovačević. Moderator tribine: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

Četvrtak, 26.08.2021 20:00

Emisija 26.08.2021.

Tema: NEW AGE I DUHOVNOST SUTRAŠNJICE Ako u čovjeka postoji neki kontinuitet koji ga prati od iskona do danas - i koji ga, k tome, uopće definira čovjekom - taj kontinuitet u značajnoj mjeri okupira religija. Kult je temelj cjelokupne kulture, a srž religije, napose u zapadnome civilizacijskom krugu, upućivanje je čovjeka na nešto izvan sebe sama; nešto čija je čovjek danost, što ga nadilazi, uokviruje, prethodi mu i nasljeđuje ga. Pruža mu smisao, od prvotnog ishodišta do konačnog utočišta. Svjestan da nije apsolutan, čovjek traži apsolut u religiji. Iz navedenih razloga, protivno očekivanjima pojedinih javnih intelektualaca kao što je glasoviti biolog i promicatelj ateizma Richard Dawkins, a koji je predvidio kako će utjecaj religije kroz nekoliko stoljeća okopnjeti, vjerske svijesti neće nestati dok je i čovjeka. Religije se mijenjaju, kao i načini štovanja božanstava, ali metafizičku žeđ u ovozemaljskim okolnostima nikada se neće moći posve utažiti. Toga je bio svjestan i sociolog religije Peter Berger, koji je početkom 21. stoljeća jasno progovorio usuprot prevladavajućemu mnijenju o ireverzibilnoj naravi sekularizacije Zapada i - samim time - sve unificiranije globalne civilizacije trećega milenija. Oblika suvremenog vjerovanja, istaknuo je Berger, nije sve manje, nego jednako, a po mnogobrojnim pokazateljima i više nego ranije. Ono što se promijenilo i što je mnoge intelektualce Dawkinsova tipa nagnalo na pogrešno uvjerenje o neminovnoj propasti religije jest promjena načina na koji se religijsko danas počinje manifestirati. Umjesto klasična bogoslužja i monoteističkih svetih knjiga, danas je na djelu sakralizacija kojekakvih aspekata stvarnosti, od popkulturnih fenomena do tehnološke sfere, a duhovnu dimenziju našega Zeitgeista sve više ispunjuje i koloplet novih i starih duhovnosti pod krovnim nazivom - New Age. Ako je - kao što je prije pola stoljeća predvidio i tada još mladi teolog Joseph Ratzinger - budućnost Katoličke Crkve u bivanju "kreativnom manjinom" nasuprot sve dekristijaniziranijem svijetu, iz dana u dan sve je očitije kako taj svijet neće biti usporediv s ateističkim ideologijama proizišlim iz prosvjetiteljskih znanosti ili komunističkih imperija, nego će ostati ukotvljen u čitavoj plejadi duhovnosti, religija i kultova kakva je postojala u svijetu prije kršćanstva. O svim suvremenim religijskim i parareligijskim fenomenima koji mogu potpasti pod New Age večeras će govoriti Josip Blažević, Deniver Vukelić i Trpimir Vedriš. Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

Četvrtak, 29.07.2021 20:00

Emisija 29.07.2021.

Repriza tribine o temi - "Hrvatska književna laž - sto godine poslije" održane 24.10.2019. Početkom 1919. godine, Miroslav Krleža objavio je esej Hrvatska književna laž, glasovit po sustavnoj rekapitulaciji i radikalnome prevrednovanju hrvatske književne baštine od preporodnih vremena do njegova doba. Stotinu godina kasnije, s dodatnim vremenskim odmakom možemo se zapitati - kakvo je opće stanje hrvatske književnosti danas? Koliko 2019. godine vrijede Krležine ocjene, a u kojoj je mjeri predmoderna hrvatska književnost revalorizirana? Jesu li Krležini vrijednosni sudovi postavili novu normu pri kritičkome književnopovijesnom razmatranju kakvoće umjetnosti riječi u Hrvatskoj, ili pak oni predstavljaju otklon od ustaljena vida njezina vrednovanja? Je li Krleža u kontekstu hrvatske književne povijesti usamljeni glas idealizma, diktator koji arbitrira u kulturnim pitanjima, ili oboje? Ima li u hrvatskoj književnosti i kulturi danas previše ili premalo Krleže?

Poslušajte

Građanski odgoj
Srijeda, 29.09.2021 20:00

Tribina Trećeg programa 24.06.2021
Četvrtak, 24.06.2021 20:00