Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Posljednje emisije

Četvrtak, 06.02.2020 20:00

Tribina Trećeg programa - "Hrvatska za 20 godina".

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi "Hrvatska za 20 godina". Na početku 2020. godine, odnosno na svršetku prve petine 21. stoljeća, možda je konačno došao trenutak u kojemu se više ne može tvrditi kako se nalazimo na početku stoljeća. Zgodnim misaonim eksperimentom futurističkoga tipa u tome se svjetlu nadaje pitanje kako će Hrvatska i svijet izgledati za daljnjih dvadeset godina, to jest: koliko će se sve promijeniti? Prije upuštanja u procjene naravi sutrašnjice, potrebno je osvijestiti neke paradokse koje opterećuju pokušaje proricanja budućnosti, pa bilo ono i znanstvenoga tipa. Ponajprije, povijest se ne razvija pravocrtno, već skokovito - tkogod je pokušao predvidjeti budućnost isključivo na temelju zamisli o perpetuiranju aktualnih obrazaca i sadašnjih tendencija, prevario se. Drugim riječima, opća povijest i pojedinačne povijesti - bilo da je riječ o povijesti civilizacija, naroda, kultura, umjetnosti, znanosti ili ekonomija - ne razvija se u skladu s načelima evolucije, već revolucije. Događaji koji mijenjaju zbilju po običaju su grandiozne naravi - to su velike pobjede i katastrofe širokih razmjera. Nadalje, u kontekstu epohalnih povijesnih mijena, zanimljivo je primijetiti kako ne vrijedi svako razdoblje jednako. Kao što je Steven Weinberg ustanovio kako su se ključni postupci za oblikovanje svemira odvili u prve tri minute nakon Velikoga praska, tako je katkada u nekoliko ključnih godina zbijeno više presudnih događaja negoli u dugim, praznim desetljećima. Bi li se - na tome tragu - posljednjih dvadeset godina u povijesti hrvatske države lakše moglo tumačiti kao turbulentno razdoblje, ili pak kao doba lišeno većih društvenih pomaka? Ako je druga pretpostavka točna, stvara li se u razdoblju mirovanja kritična masa koja će u budućnosti eksplodirati? Koliko se budućnost sljedećih dvadeset godina, posebice u kontekstu demografije, ekonomije, politike, religije i kulture u Hrvatskoj uopće može predvidjeti? Čeka li nas - na globalnoj razini - tehnološka revolucija novoga doba, robotizacija društva ili ostvarenje ideala transhumanizma? Je li institucionalna religija na pragu propasti? Nosi li budućnost prevladavanje svjetskoga siromaštva ili produbljivanje polarizacije između bogatih i siromašnih? Hoće li liberalna demokracija kao koncept, u kontekstu upozorenja na pad u postliberalno stanje, uopće opstati? Hoće li se europski identitet sa svim svojim mijenama, među kojima je danas središnja migrantska kriza, ponovno transformirati, a Hrvatska uhvatiti priključak sa zapadnim ekonomijama, ili se pak neće dogoditi ništa od navedenog te će razdoblje koje nam predstoji obilježiti izostanak povijesno presudnih događaja? O tim i srodnim pitanjima večeras ćemo na Tribini Trećega programa razgovarati sa Slavenom Leticom, Stjepanom Štercom i Davorkom Budimir. Slaven Letica sveučilišni je profesor, ekonomist, političar i publicist. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu na temu "Teorija ekonomskog razvoja i makro-ekonomska politika". Doktorirao je potom u istoj ustanovi na temu "Faktori rasta i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u Hrvatskoj". Specijalističko obrazovanje iz zdravtvene ekonomike i medicinske sociologije stekao je na sveučilištima u Edinburgu i Leedsu, a nastavnu i znanstvenu karijeru i dalje gradio na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Javnosti je najviše poznat kao prvi osobni savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, od svibnja 1990. do ožujka 1991. Javnosti je najviše poznat kao prvi osobni savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, od svibnja 1990. do ožujka 1991. godine. Izravno je sudjelovao u procesu stvaranja hrvatske države: u pisanju načela za Ustav i u osmišljavanju ključnih hrvatskih državnih institucija. Autor je i koautor 16 znanstvenih i popularno znanstvenih knjiga i udžbenika izdanih u Hrvatskoj i SAD-u te više od sto znanstvenih i stručnih članaka. Među knjigama se posebno ističu "Zdravstvo u Hrvatskoj: razvoj, stanje i perspektive" (1981.), "Intelektualac i kriza" (1984.), "Četvrta Jugoslavija" (1989.), "Obećana zemlja" (1992.), "Političko pleme" (1999.), "Strašni sud" (2002.), "Politički sasvim nekorektno" (2015.) te "Vječni titoizam i ljudožderska politika" (2016.). Sudionik je političkoga života kao kandidat za predsjednika Republike Hrvatske i zastupnik u Hrvatskome saboru. Stjepan Šterc doktorirao je na Geografskom odsjeku PMF-a 2012. godine. Od 1991. do 2003. godine radio je u Vladi, Ministarstvu vanjskih poslova te bio pomoćnik ministra razvitka i obnove i obrane. Sudionik je Domovinskoga rata, djelatni časnik Hrvatske vojske te svjedok obrane hrvatskih generala u Haagu. Jedan je od osnivača Instituta Ivo Pilar, Hrvatskih studija i časopisa Društvena istraživanja te jedan od autora Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske, Zakona o otocima i Studije o razvitku područja posebne državne skrbi. Predavao je na Ratnoj školi Ministarstva obrane Republike Hrvatske i na Hrvatskim studijima. Trenutačno predaje na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je četrdesetak znanstvenih radova, 16 studija i elaborata te 34 stručna rada te sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima i raspravama. Davorka Budimir magistrirala je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 2005., a doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2016. godine, na temu "Politička elita u Hrvatskoj 1990.-2000.". Od 2013. do 2016. godine bila je predsjednica Hrvatskog politološkog društva. U mandatu 2010.-2015. obavljala je dužnosti potpredsjednice Izvršnog odbora Udruge za trgovinu pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Od 2013. je godine predsjednica Transparency Internationala Hrvatska. Objavila je više znanstvenih članaka na temu političkih elita u Hrvatskoj te knjige "Politička elita u Hrvatskoj: 1990.-2000." (2017.) te "Politička elita u Hrvatskoj: 1986.-1990." (2018.).

Četvrtak, 16.01.2020 20:00

Tribina Trećeg programa - PREDSJEDNIČKI IZBORI: POČETAK REKONFIGURACIJE

PREDSJEDNIČKI IZBORI: POČETAK REKONFIGURACIJE? Nakon okončanja najneizvjesnijih predsjedničkih izbora u dosadašnjoj povijesti Republike Hrvatske razmjerno neočekivanom pobjedom SDP-ova kandidata Zorana Milanovića, pred cjelokupnom se hrvatskom političkom scenom u 2020. godini otvara novi, ključni front - jesenji parlamentarni izbori. Hoće li Milanovićeva pobjeda utjecati na promjene u odnosima snaga u hrvatskoj politici i, posljedično, na ishod sljedećih izbora? Koliko je Andrej Plenković izgubio porazom Kolinde Grabar-Kitarović i hoće li se gubitak predsjedničke funkcije u HDZ-u protumačiti kao poraz zbog kojega stranački predsjednik mora odstupiti? Ovisi li o tome tko će biti predsjednik najveće stranke hoće li se najesen sklopiti "velika koalicija" HDZ-a i SDP-a ili savez HDZ-a i suverenističke desnice? Hoće li se pojavom Miroslava Škore na političkoj sceni formirati nova snaga, onkraj HDZ-a i SDP-a, koja će velikim strankama na parlamentarnim izborima pomrsiti račune i kako će se u to uklopiti postojeće političke opcije koje su poduprle Škorinu kandidaturu, poput Mosta i Hrvatskih suverenista? Tko će prodrijeti u politički prostor ispražnjen porazima, raspadima i slabljenjima antisistemskih opcija kojima su ideološka pitanja u drugome planu, poput Mislava Kolakušića, Ivana Pernara i Živoga zida? Govori li Milanovićev trijumf o jačanju ljevice ili pak o tome kako ljevica može dobiti izbore jedino kada se liši svojih temeljnih značajki, a desnica ima više podjednako snažnih kandidata? U čemu je bila sličnost, a u čemu razlika između Grabar-Kitarović i Škore; hoće li se odnosi snaga između njih preslikati i na odnose biračkih preferencija između vladajuće stranke i budućega političkog projekta Miroslava Škore? Naposljetku, na kojoj se razdjelnici danas najplodonosnije može tumačiti hrvatsku političku scenu: onoj između ljevice i desnice, ili možda među sve češće spominjanim binarnim osima globalizam-suverenizam, odnosno establišment-antiestablišment? Gosti su: Jakov Žižić, Silvana Oruč Ivoš i Ivica Relković Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

Utorak, 10.12.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - BUDUĆNOST KATOLIČKE CRKVE: kriza ili procvat?

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi- BUDUĆNOST KATOLIČKE CRKVE: KRIZA ILI PROCVAT? Najesen 2019. godine u Vatikanu je održana Sinoda o Amazoniji. Od zamisli ređenja pouzdanih oženjenih muškaraca za svećenike u amazonskoj regiji, preko pozivanja na ekološku skrb za spas planeta, pa do izlaganja starosjedilačke boginje Južne Amerike imena Pachamama u Vatikanskim vrtovima, ova je Sinoda polarizirala katolike: kako obične vjernike, tako i kler. U razdoblju dinamičnih promjena te smjene skandala i doktrinarnih skokova koje su zahvatile Vatikan neočekivanim odlaskom današnjega pape emeritusa Benedikta XVI. s Petrove stolice 2013. godine te pojavom njegova nasljednika Franje, Katolička se crkva našla pred promjenama od epohalnog potencijala. I dok u aktualnome papi jedni vide velikoga reformatora koji Crkvi daruje novu svježinu, drugi u njemu gledaju revolucionara koji ugrožava starodrevni nauk najdugovječnije svjetske vjerske institucije. S jedne strane, Crkva je danas pred povijesnim izazovom suočavanja s kukoljem u vlastitim redovima, kako u svjetlu financijskih skandala koji iz godine u godinu potresaju Vatikan, tako i u svjetlu novoga vala otkrića širokih razmjera seksualnih prijestupa katoličkih svećenika u SAD-u i pojedinim europskim zemljama u proteklih nekoliko desetljeća. Na sve to nadovezuje se i prošlogodišnje svjedočanstvo Carla Marije Vigana - koji jedni nekritički prihvaćaju, a drugi odbacuju kao teoriju zavjere - prema kojemu je za izostanak represivnoga djelovanja prema seksualnim zlostavljačima u crkvenim redovima djelomice kriv i sam vrh Vatikana. S druge strane, u svjetlu doktrinarnih zaokreta koji se u javljaju u Franjinu pontifikatu - poput promjene nekoliko riječi u liturgijskoj inačici molitve "Oče naš", razmatranja zamisli pričešćivanja civilno razvedenih parova, izmjena Katekizma u pogledu opravdanosti smrtne kazne - mnogi se pitaju unosi li aktualni papa u Crkvu tek konfuziju, ili pak duh novih gibanja, usklađujući je sa zahtjevima vremena. O svemu tome ćemo na makrorazini - u svijetu koji je na Zapadu dekristijaniziraniji, a na Istoku evangeliziraniji nego ikada - te na mikrorazini - u Hrvatskoj, primjerice, trajni interes budi slučaj odgođene svetosti bl. kardinala Alojzija Stepinca - razgovarati na Tribini Trećeg programa, u kojoj gostuju: Stjepo Bartulica, Boris Beck, Lana Bobić i Goran Lojkić. Urednik emisije je Krešimir Čokolić, a moderator tribine je Matija Štahan.

Četvrtak, 21.11.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - "Što je ostalo od Berlinskog zida?"

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi "Što je ostalo od Berlinskog zida?" U studenome 2019. godine čitav svijet obilježava simboličku prekretnicu potkraj krvavoga 20. stoljeća, kulminaciju događaja koji su posve preokrenuli njegov tijek i poništili učinke čiji se prapočeci mogu smjestiti u Oktobarsku revoluciju 1917. godine - riječ je, dakako, o padu Berlinskoga zida, koji je pokrenuo lančanu reakciju posvemašnjeg raspada svjetskoga komunizma i država koje je stvorio, od Sovjetskoga Saveza do Jugoslavije, te preobrazbu postojećih nominalnih komunizama, kao što je onaj kineski, u modele koji komunizmu nalikuju još jedino po autokratskome modelu vladavine. Što za nas danas znači simbol srušenoga zida u Berlinu? Je li, uvjetujući pojavu slobodnotrižnoga utopizma u sklopu kojega je Francis Fukuyama proglasio "kraj povijesti", pad Berlinskoga zida označio početak razdoblja globalnoga mira? Ili je, s druge strane, prouzročio povratak u stanje "sukoba civilizacija" koje je Samuel Huntington identificirao po religijsko-kulturalnim kriterijima čija drevnost nadilazi eksperimentalne totalitarizme 20. stoljeća kojih je i Berlinski zid posljedica? Je li za društva poput hrvatskoga u doba digitalne revolucije, novih medija i virtualnih svjetova rasprava o Berlinskome zidu uopće bitna, ili istinski uzroci i posljedice njegova pada još do danas nisu prepoznati? Je li izostanak globalne konkurencije svjetskome kapitalizmu pothranio njegove izrabljujuće elemente, ili ga je inkorporiranje marksističke misli u zapadna društva samoreguliralo te učinilo humanijim? Naposljetku, što je od Berlinskoga zida ostalo u mentalitetu i strukturama postkomunističkih zemalja poput Hrvatske - je li se potpuna tranzicija ikada dogodila, ili je hrvatska slobodnotržišna liberalna demokracija tek maska supstancijalno neizmijenjenoga establišmenta iz komunističke nomenklature, i kako se ti preddemokratski atavizmi danas očituju u politici, ekonomiji i kulturi? Što je od Berlinskoga zida ostalo u svijetu i u Hrvatskoj, gdje se nalaze njegove krhotine? Odgovore ćemo potražiti s gostima tribine: Ivo Banac profesor je emeritus na Sveučilištu Yale. Od 1994. do 1999. bio je profesor povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je upravljao Institutom za jugoistočnu Europu, a od 2008. do 2017. bio je redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu Standford. Autor je i urednik više knjiga, članaka i komentara, među kojima se ističe monografija "Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika" i "Sa Staljinom protiv Tita: informbiroovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu". Bio je urednik časopisa East European Politics and Societies, supredsjednik Instituta otvoreno društvo - Hrvatska, član predsjedništva Hrvatskog helsinškog odbora, generalni direktor Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, predsjednik Liberalne stranke, ministar za zaštitu okoliša i prostornog uređenje u Vladi RH te zastupnik u Hrvatskome saboru. Dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Josip Mihaljević znanstveni je suradnik na Hrvatskom institutu za povijest. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao i doktorirao povijest. Primarno područje znanstvenog interesa mu je hrvatska i jugoslavenska povijest druge polovice 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na teme iz društvene povijesti, te povijest komunizma. Predaje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu na kojem izvodi kolegij "Ideologija i praksa komunizma u povijesnoj perspektivi". Autor je i voditelj emisije "Povijesne kontroverze" na Trećem programu Hrvatskoga radija za koju je 2019. nagrađen nagradom "Vjekoslav Klaić" za popularizaciju povijesti. Autor je knjige "Komunizam i čovjek: odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972." za koju je nagrađen Državnom nagradom za znanost te nagradom Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu. Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. U Zagrebu je završio studij međunarodnih odnosa. Od 2008. do danas objavio više od tisuću novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, energetika i globalna sigurnost. Član je uredništva i novinar Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća, za koji od 2009. godine piše redovitu kolumnu, a kolumnist je i portala Direktno.hr. Priloge je objavljivao odnosno objavljuje i u "Hrvatskom tjedniku," "Hrvatskom slovu", "Vijencu", "Političkom zatvoreniku", "Magazinu Glasa Slavonije" i nekolicini internetskih portala. Član je Matice hrvatske, Hrvatskih novinara i publicista, Hrvatskoga kulturnog vijeća, Udruge "Obnova" i Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije. Voditelj je uredništva znanstvenog časopisa za kulturu, društvo i politiku "Obnova" te autor knjige "Hrvatska u žrvnju Jugosfere". Karlo Jurak magistar je filozofije i lingvistike te polaznik poslijediplomskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Tijekom studiranja na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija aktivan u studentskim udrugama te u redakciji časopisa studenata filozofije Čemu. Organizator više studentskih, znanstvenih i stručnih konferencija te izlagač na njima. Autor više članaka objavljenih u zbornicima i časopisima iz područja filozofije, lingvistike, suvremene povijesti, kritičke teorije, povijesti ideja, među kojima se ističu izvorni znanstveni radovi objavljeni u časopisima Fluminensia i Politička misao. Trenutno je urednik sekcije prikaza knjiga u znanstvenom časopisu Tragovi. Uža područja interesa su mu povijest ideja, povijest 20. stoljeća, marksistička teorija i praksa, politička i socijalna filozofija, kritička teorija, socijalna epistemologija i filozofija jezika. Urednik emisije je Krešimir Čokolić, a moderator tribine je Matija Štahan.