Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Posljednje emisije

Četvrtak, 24.10.2019 20:00

Tribina trećeg programa - "Hrvatska književna laž - sto godina poslije"

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi - "Hrvatska književna laž - sto godine poslije" Početkom 1919. godine, Miroslav Krleža objavio je esej Hrvatska književna laž, glasovit po sustavnoj rekapitulaciji i radikalnome prevrednovanju hrvatske književne baštine od preporodnih vremena do njegova doba. Stotinu godina kasnije, s dodatnim vremenskim odmakom možemo se zapitati - kakvo je opće stanje hrvatske književnosti danas? Koliko 2019. godine vrijede Krležine ocjene, a u kojoj je mjeri predmoderna hrvatska književnost revalorizirana? Jesu li Krležini vrijednosni sudovi postavili novu normu pri kritičkome književnopovijesnom razmatranju kakvoće umjetnosti riječi u Hrvatskoj, ili pak oni predstavljaju otklon od ustaljena vida njezina vrednovanja? Je li Krleža u kontekstu hrvatske književne povijesti usamljeni glas idealizma, diktator koji arbitrira u kulturnim pitanjima, ili oboje? Ima li u hrvatskoj književnosti i kulturi danas previše ili premalo Krleže?

Četvrtak, 29.08.2019 20:00

Emisija 29.08.2019.

Klizi li Europa u cenzuru?" /REPRIZA/ Europski parlament nedavno je na plenarnoj sjednici usvojio Direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu. No pokušaj reguliranja zaštite intelektualnog vlasništva na internetu nije prošao bez kontroverzi. Prijedlog Europske komisije digitalni su aktivisti i tehnološke kompanije dočekali s velikom skepsom, uz optužbe da je Unija zauzela stranu velikih izdavačkih, kinematografskih i diskografskih kuća te otvorila put cenzuri interneta. Članci 11. i 13. koji reguliraju pravo izdavača na naknadu za dijeljenje njihovog sadržaja u digitalnom obliku i zaštitu autorskih prava na društvenim mrežama podigli su posebnu buru zbog koje je originalni tekst vraćen na doradu matičnom odboru. Nakon niza izmjena i trijaloga u kojemu je postignut kompromis Parlamenta, Vijeća i Komisije, direktiva je naposljetku usvojena, ali negodovanje velikog dijela javnosti tu nije prestalo. Prevladavajuće je mišljenje da je članak 11. dobro uravnotežen pa će se autorski sadržaj moći prenositi u digitalnom obliku bez naknade u kraćim segmentima ili poveznicama, dok će se pravo na objavu dužih segmenata ili cijelog sadržaja plaćati. No članak 13. ostao je sporan jer on tehnološke divove, primjerice društvene mreže, u većini slučajeva drži pravno odgovornima za to što njihovi korisnici učitavanjem sadržaja krše autorska prava. Logično je pretpostaviti da će digitalne platforme, da bi se pravno zaštitile, filtrirati sav korisnički sadržaj i same eliminirati sve što potencijalno krši autorska prava. Prema mišljenju brojnih digitalnih stručnjaka, ovo nedvojbeno vodi u cenzuru zato što algoritmi koji bi trebali filtrirati sadržaj nisu još uvijek dovoljno sofisticirani da bi prepoznali satiru, kritiku ili analizu za koje se, prema usvojenom prijedlogu direktive, autorsko djelo smije koristiti bez dozvole. Klizi li Europa u cenzuru? Što će tehnološki giganti učiniti da bi se zaštitili od masnih tužbi? Koje će ekonomske posljedice imati ovakva regulativa? Kakva je mogla biti alternativa ovakvom rješenju? Na ta i ostala zanimljiva pitanja odgovor će ponuditi naši večerašnji gosti: Valentina Wiesner (Večernji list), Marko Rakar (bloger, alumni Akademije za politički razvoj), Goran Vojković (stručnjak za digitalno pravo), Branimir Perković (Portal Liberal. hr) Moderator: Mate Mijić

Četvrtak, 22.08.2019 20:00

Emisija 22.08.2019.

"Hrvatska i međunarodna savezništva" Moderna demokratska Republika Hrvatska nastala je slobodnom voljom hrvatskog naroda izraženom na referendumu o samostalnosti, a obranjena je u Domovinskom ratu. U teškim ratnim okolnostima Hrvatska je međunarodno priznata i primljena u Ujedinjene narode, a euroatlantske integracije, sukladno viziji prvog predsjednika Franje Tuđmana, bile su njezine prirodno odredište. Nakon što je prošla trnovit put, naša je država danas članica dviju velikih obitelji zapadnih demokracija - NATO-a i Europske unije. No formalno članstvo u ovim dvama savezima Hrvatsku ne sprječava da ulazi u neformalna savezništva s drugim članicama Unije ili trećim zemljama. U posljednjih dvije godine aktualiziralo se pitanje suradnje u sklopu Inicijative triju mora koju je snažno podržao američki predsjednik Trump, postoji i perspektiva regionalne suradnje s državama iz našeg neposrednog okruženja, a mnogi sadašnji i bivši političari te analitičari smatraju da Hrvatska ima mogućnost graditi svoju ekonomsku perspektivu u Africi i na Bliskom istoku na nasljeđu Pokreta nesvrstanih. Kakva je hrvatska pozicija u Europskoj uniji i NATO-u? Jesu li neformalna savezništva s trećim zemljama u skladu s našom euroatlantskom orijentacijom? Od kojih odnosa Hrvatska može dugoročno profitirati, a koji su za nju potencijalno opasni? Gosti tribine su: Anđelko Milardović, Tuga Tarle, Joško Pavković i Matija Štahan Moderator: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Četvrtak, 08.08.2019 20:00

Emisija 08.08.2019.

REPRIZA Migracijski procesi u Europi danas Političke promjene i oružani sukobi na sjeveru Afrike i Bliskom istoku pojačali su priljev migranata u Europsku uniju. Slabljenje ili potpuni krah središnjih vlasti u cijelom nizu afričkih i azijskih država ojačali su krijumčarske lance i otežali suradnju u čuvanju granica, što je rezultiralo velikim migracijskim valom čija izvorišta nisu samo države pogođene sukobima ili prirodnim katastrofama. Potreba za humanitarnim djelovanjem od dijela je europskih država iskorištena za uvoz radnika i pomlađivanje vlastite populacije, dok neke druge članice Unije svoje interese vide na drukčiji način. Konsenzusa oko migracija nema, a priljev migranata u Europu se i dalje nastavlja. Hrvatska je kao država članica s najdužom vanjskom kopnenom granicom izravno na udaru, a posljedice tog pritiska svakodnevno osjećaju državne službe, ali i građani koji žive na migrantskim rutama. Prijeti li našoj zemlji trajna nesigurnost ili će Europa uskoro pronaći rješenje? Hoće li priljevom većeg broja migranata doći do promjene hrvatske i europske kulture? Možemo li migrantsku krizu iskoristiti kao priliku za uvoz radne snage koje nam nedostaje? Gosti: Boris Havel, Stjepan Šterc, Maruška Vizek, Marko Špoljar Moderator: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Sljedeća emitiranja

Četvrtak, 21.11.2019. 20:00 - 22:00