Kakve su perspektive reforme školstva?

Kakve su perspektive reforme školstva?

Treći program Hrvatskoga radija poziva Vas u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizorvić, Preradovićeva 5 na tribinu o temi: Kakve su perspektive reforme školstva? Početkom nove školske godine počela je provedba eksperimentalnog programa "Škola za život" u osnovnim i srednjim školama. U program je u ovoj fazi uključeno 46 osnovnih škola s ukupno 6400 osnovnoškolaca te 26 srednjih škola s ukupno 2300 srednjoškolaca. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ističu kako će se ovim programom mijenjati kurikuli, nastavne metode i materijali, metode vrednovanja, načini rada, udžbenici te okruženje za učenje. Nastavnici bi trebali biti administrativno rasterećeni, što će im ostaviti više prostora za rad s djecom i stručno usavršavanje, a djecu očekuje novi pristup učenju koji uključuje opsežniju primjenu tehnologije. Za roditelje bit će organizirane radionice kako bi bili informirani o tijeku eksperimentalnog programa, a poticat će ih se i na aktivni doprinos. Program obuhvaća i opremanje škola sportskim rekvizitima, informatičkom opremom, glazbenim instrumentima te tehničkom i laboratorijskom opremom. Ravnatelji mogu očekivati podršku u organizacijskim procesima i provedbi programa, povezivanje u timove te daljnji profesionalni razvoj usklađen s najboljim praksama. Očekivanja javnosti su velika, a pojedini problemi u vidu kašnjenja udžbenika i računalne opreme pojavili su se na samom početku. Neki od tih problema muče i škole koje nisu dio eksperimentalnog programa, ali od ove godine moraju provoditi obveznu nastavu informatike. Iako su računala trebala stići u škole do lipnja ove godine, zbog kašnjenja javne nabave rok je probijen. Budući da je pristigla samo jedna ponuda koja cijenom i rokom isporuke nije udovoljavala kriterijima, postupak javne nabave naposljetku je poništen, a 430 škola još uvijek čeka informatičku opremu nužnu za rad. "Škola za život" i uvođenje obvezne nastave informatike u osnovne škole javnosti su predstavljeni kao prvi koraci u praktičnoj primjeni Cjelovite kurikulske reforme oko koje su se dugo lomila koplja. Dok dio kritičara kaže da je reforma mrtva, ministrica Blaženka Divjak koja je i sama podržavala građanske prosvjede za reformu kaže da je velika razlika između papira i provedbe te tvrdi da su iz državnog proračuna i europskih fondova konačno osigurana sredstva da bi se moglo krenuti u reformu. Je li "Škola za život" prva faza implementacije Cjelovite kurikulske reforme ili je reforma doista mrtva? Koje su dobre strane eksperimentalnog programa, a koje manjkavosti? Mogu li teškoće u provedbi na samome početku trajno naštetiti "Školi za život" i što bi potencijalno odustajanje od programa u budućnosti značilo za djecu, roditelje, učitelje i ravnatelje? Odgovore na ova i druga važna i zanimljiva pitanja dat će nam naši cijenjeni gosti: Prof. Lilja Vokić - Bivša ministrica prosvjete i športa i dugogodišnja ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije. Majka petoro djece, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, danas u mirovini. Diplomirala je 1972. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a svoj višedesetljetni profesionalni put u školstvu započinje u ljubuškoj gimnaziji. Nakon selidbe u Zagreb radi u OŠ Đuro Đaković, Srednjoj tehničkoj školi Nikola Tesla te naposljetku u današnjoj VII. gimnaziji. 1995. odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Stjepana Radića, a 2010. dobiva nagradu za životno djelo "Ivan Filipović" za rad u srednjem školstvu. Od ministarske dužnosti oprostila se javnom ostavkom danom za saborskom govornicom u ožujku 1998. Povod ovakvom činu bila je nevoljkost vlade Zlatka Mateše da provede nužne reforme u srednjem školstvu. Prof. Igor Matijašić - Profesor hrvatskog jezika i književnosti te ravnatelj OŠ Milana Langa u Bregani. Diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prvi posao učitelja hrvatskog jezika dobiva u Ivanić-Gradu, a nakon 11 godina odlazi u OŠ Bogumila Tonija u Samoboru. Paralelno s učiteljskim pozivom razvija i novinarsku karijeru kao dopisnik Sportskih novosti, urednik sportske emisije na Radio Samoboru i autor tekstova za brojne publikacije poput Školskih novina i Glasnika Samobora i Svete Nedelje. Vratio je kino u Breganu filmskim projekcijama u OŠ Milana Langa, a široj javnosti poznat je po pismu bivšem ministru znanosti, obrazovanja i sporta Pavi Barišiću kojemu je dao jedinicu za govor na skupu ravnatelja u Opatiji. Veliki je zagovornik cjelovite kurikulske reforme, a u njegovoj se školi danas provodi eksperimentalni program "Škola za život". Marko Matijević - Diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Mladi je poduzetnik, vlasnik i glavni urednik portala Srednja.hr specijaliziranog za obrazovanje te studentsku i učeničku problematiku. Studirao je i u inozemstvu gdje je iz prve ruke vidio kako bi visoka učilišta mogla i trebala funkcionirati. Njegov portal Srednja.hr pozicionirao se kao jedan od rijetkih medija koji sustavno prate sve pokušaje obrazovne reforme u Hrvatskoj, pa tako i "Školu za život". U slobodno vrijeme biciklira na duge staze, a od brojnih destinacija do kojih je stigao biciklom posebno se ističe iranska prijestolnica Teheran do koje je pedalirao punih 68 dana. Moderato: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

O emisiji Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Pročitaj više

Tribina Trećeg programa
Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, znanost

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.