KOZMOPOLIS: Govor i šutnja Fortisove "Asanaginice"

U slavnom „Putovanju po Dalmaciji“ („Viaggio in Dalmazia“, 1774.) Alberto Fortis bilježi „Žalosnu pjesancu plemenite Asan-aginice“, baladu koju od njega preuzima i na njemački prevodi i Johann Wofgang von Goethe, kao i uskoro na druge svjetske jezike mnogi onodobni pisci: W. Scott, P. Mérimée, A. S. Puškin. U tom kulturnom transferu, Fortisova predodžba Morlaka kao „plemenitoga divljaka“ utjecala je i na razumijevanje sudbine dvostruko podčinjene „plemenite Asan-agine supruge“. Opjevana u formi balade, njezina tragedija upućuje na djelokrug onodobnih društvenih kodova obilježenih staleškom i rodnom hijerarhijom, istovremeno se pozicionirajući u samo središte romantičarskoga zamišljanja rodne i kulturološke drugosti. Doktorica kroatistike Marina Protrka Štimec u eseju „Govor i šutnja Fortisove 'Asan-aginice'. Rod i žanr u transkulturnoj recepciji balade“ problematizira dosadašnja saznanja o glasovitoj baladi kroz prizmu suvremenih teorija književnosti. Esej razotkriva tekstnu simetriju kojom se rodno kodira prikladnost govora i djelovanja u odnosu na prostor i vrijeme pjesme. Pokazuje se da „Asan-aginica“ istovremeno odražava, ali i propituje te hijerarhijske odnose moći.

O emisiji Kozmopolis

Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...

Pročitaj više