Emisija 29.11.2018.

Emisija 29.11.2018.

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas večeras u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi "JUGOSLAVIJA" Gosti tribine: Stipe Kljaić, Josip Jurčević, Stevo Đurašković Moderator: Mate Mijić Datum 29. studenog ostao je upamćen kao značajan u povijesti jugoslavenske političke zajednice. Na taj je dan 1943. održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu na kojemu se odlučivalo o poslijeratnom ustrojstvu Jugoslavije, a 1945. na ustavotvornoj skupštini proglašena je Federativna narodna republika Jugoslavija. Punih 45 godina obilježavalo ga se kao Dan Republike. No jugoslavenska ideja nije rođena četrdesetih godina prošlog stoljeća. Ona je, naime, puno starija od jugoslavenske republike i njezinih komunističkih tvoraca. Prvo oživotvorenje jugoslavenske političke ideje dogodilo se na razvalinama stare Austro-ugarske monarhije po završetku Prvog svjetskog rata. Prva Jugoslavija, kako ju se kolokvijalno naziva, ovih će dana obilježiti svoj stoti rođendan. Rođena je 1. prosinca 1918. spajanjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinom Srbijom u prilično kaotičnim okolnostima, a 1929. promijenila je ime u Kraljevina Jugoslavija. Iako je u više navrata mijenjala naziv i unutarnje uređenje, to nije pomoglo u rješavanju političkih neravnoteža i razmirica koje su obilježile njezino postojanje. Ispostavilo se da je Jugoslavija bila loša u rješavanju starih animoziteta i neutralizaciji imperijalističkih ambicija pojedinih svojih sastavnica, a dobra u stvaranju predispozicija za nove sukobe koji su uslijedili pri svakom sljedećem globalnom preslagivanju. Datum 29. studenog nije obilježio samo život Druge Jugoslavije, nego i njezinu smrt. Na današnji dan 2017. u haškoj si je sudnici nakon osuđujuće presude život oduzeo hrvatski general Slobodan Praljak, zapovjednik hrvatskih oružanih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te važan sudionik Domovinskog rata i poslijeratne pravne sage pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Jugoslavensko nasljeđe toksični su odnosi među novonastalim državama te politička nestabilnost i sigurnosni izazovi u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i na Kosovu. No je li moglo drukčije? Je li jugoslavenska ideja od začetka bila osuđena na propast i koji su bili ključni događaji koji su oblikovali krajnji ishod? Kakav je bio doprinos hrvatske intelektualne i političke elite u njezinom nastanku i provedbi?

 

Odgovore na ova zanimljiva pitanja dat će naši večerašnji gosti.

Prof. dr. sc. Josip Jurčević – Rođen u Studencima kraj Imotskog 1951. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu, gdje je 1975. diplomirao povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu. Na istom fakultetu magistrirao je 1996. s temom „Problem proučavanja žrtava Drugog svjetskog rata na području Hrvatske“ te doktorirao 2000. s temom „Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine“. Od 1997. stalno je zaposlen u Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“. Na studiju povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu nositelj je kolegija Povijest 20. stoljeća i izbornih kolegija iz suvremene svjetske i hrvatske povijesti. Predaje suvremenu hrvatsku povijest i na poslijediplomskom studiju povijesti na Hrvatskim studijima te na Filozofskom fakultetu u Osijeku. 1990. sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog društva za istraživanje žrtava rata i poraća kojem je bio i predsjednik. Dragovoljac je Domovinskog rata od proljeća 1991. i nositelj čina bojnika. Bio je prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a, a 1994.-1997. samostalni savjetnik u Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Sabora Republike Hrvatske. U časopisima i zbornicima objavljuje znanstvene i stručne radove iz suvremene hrvatske povijesti, a središnje teme njegova istraživanja su žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, Domovinski rat te hrvatsko iseljeništvo.

Doc. dr. Stevo Đurašković - Rođen 7. svibnja 1980. godine u Splitu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao u Splitu, a u Zagrebu je 2005. diplomirao na studiju politologije na Fakultetu političkih znanosti. Akademske godine 2006./2007. pohađao diplomski studij povijesti na Odsjeku za povijest Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti (CEU), gdje je stekao naziv magistra Srednjoeuropske povijesti. 2013. obranio je doktorsku disertaciju „Politike povijesti u Hrvatskoj i Slovačkoj u 1990-ima“ na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Od 2007. zaposlen na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti kao znanstveni novak - asistent na projektu Politike nacionalnog identiteta i povijesni lomovi, a od 2014. kao znanstveni novak- poslijedoktorand. Kao istraživač sudjelovao je u više međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata, a kao doktorski student bio je na dvije istraživačke stipendije na Odsjeku za europske studije i međunarodne odnose Fakulteta ekonomskih i društvenih znanosti Sveučilišta Komnensko u Bratislavi. Bio je recenzent u časopisima Nationalities Papers, Croatian International Relations Review, Medijski studiji i Časopisu povijesnog društva Križevci te izvršni urednik Anala hrvatskog politološkog društva 2010. Član je Hrvatskog politološkog društva (HPD) te Instituta za Podunavlje u Beču (IDM).

 

Dr. sc. Stipe Kljaić - Rođen u Šibeniku 17. prosinca 1982. Znanstveni je suradnik na Hrvatskom institutu za povijest gdje je zaposlen od 2010. Jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je 2007., a 2015. uspješno je obranio doktorsku tezu na poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dobitnik je stipendije za gosta istraživača na Hoover Institutu pri američkom sveučilištu Stanford za akademsku godinu 2018./19. Pored dvadesetak znanstvenih članaka u međunarodnim i domaćim časopisima i zbornicima, napisao je jednu koautorsku knjigu pod naslovom Nikola Moscatello - „Uspomene“ u svjetlu dokumenata, doprinos povijesti katolicizma u Jugoslaviji (1922.-1946.), objavljenu 2014., te autorsku knjigu Nikada više Jugoslavija – intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929.-1945.) koja je izašla u izdanju Hrvatskog instituta za povijest kao plod njegovih doktorskih istraživanja. Glavna područja interesa su mu povijest intelektualaca, ideja i ideologija 20. stolj

O emisiji Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Pročitaj više

Tribina Trećeg programa
Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, znanost

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Sljedeća emitiranja

Četvrtak, 22.08.2019. 20:00 - 22:00

Četvrtak, 29.08.2019. 20:00 - 21:30