Emisija 20.12.2018.

Emisija 20.12.2018.

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi Božić u hrvatskom društvu Došašće se primiče kraju i dolazi nam Božić. Na ovaj veliki kršćanski blagdan slavi se rođenje Isusa Krista, Sina Božjega, jedne od tri božanske osobe. Božić se slavi diljem svijeta. U zapadnom kršćanskom svijetu ujedno je i državni praznik i važan dio popularne kulture. Globalizacija je donijela brzo širenje te kulture, a s njome su i pojedini božićni običaji poput kićenja drvca dospjeli tamo gdje ih je malo tko očekivao, primjerice u Ujedinjene Arapske Emirate i komunističku Kinu. I dok kršćani komercijalizaciju Božića vide kao udarac na vjersku dimenziju tog blagdana, Saudijska Arabija i kineske komunističke vlasti to posvjetovnjenje jednog od najvećih kršćanskih blagdana smatraju prijetnjom i alatom za širenje zapadnog utjecaja. Božić danas obilježavaju praktički svi - ali ne znači svima isto. Dok kršćanskim vjernicima predstavlja obilježavanje Kristova rođendana, pripadnicima drugih religija i onima koji se ne identificiraju ni s jednom religijom uglavnom je dobra prilika za zabavu i kupovinu. Ovim prvima u fokusu je priča o Bogočovjeku koji je od Marije Djevice rođen u jaslama da bi svojom mukom, smrću i uskrsnućem otkupio grijehe čovječanstva, dok drugi kao središnju figuru ovog blagdana vide Djeda Božićnjaka koji u saonicama koje vuku leteći sobovi nosi poklone djeci svijeta. Ove dvije različite slike Božića ne postoje samo na ulicama koje u božićno vrijeme ožive, nego i u kulturi. Tradicionalne hrvatske božićne pjesme duhovnog karaktera posljednjih su godina potisnute ambijentalnom glazbom sa zimskim motivima, a globalno dominantna holivudska filmska industrija danas izbacuje puno više filmova o Djedu Božićnjaku nego o Kristovu rođenju. Mogu li ovi motivi koegzistirati ili jedan nužno potiskuje drugi? Je li komercijalizacija Božić učinila globalno relevantnijim, a kršćansku poruku dostupnijom, ili je izbacila Krista s njegove vlastite rođendanske proslave? Jesu li duhovna i ekonomska dimenzija Božića u konfliktu? Na ova i brojna druga zanimljiva pitanja odgovor će ponuditi naši večerašnji gosti: dr. sc. Stjepo Bartulica - Rođen 23. svibnja 1970. u Sjedinjenim Američkim Državama. Preddiplomski studij političkih znanosti i klasične filologije završio na Sveučilištu Missouri - Columbia, a diplomski na Diplomatskoj akademiji u Berlinu. Poslijediplomski studij filozofije završio je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, a doktorirao je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu na temu "Kršćanski korijeni Europe u filozofiji kulture Christophera Dawsona". Od 1993. do 2006. bio je zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske u kojem je obnašao dužnosti stručnog suradnika, prvog tajnika veleposlanstva u Saveznoj Republici Njemačkoj, voditelja odjela za NATO te savjetnika ministra. Od 2012. zaposlen je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu na kojem je trenutno docent na Odjelu za povijest. 2010. - 2015. bio je savjetnik za vjerska pitanja predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, a 2016. savjetnik za vanjsku politiku u vladi Tihomira Oreškovića. Područja interesa su mu politika, međunarodni odnosi, europska kultura, kršćanstvo i sekularizam. Zrinka Marušić - Stručna je savjetnica u Institutu za turizam. Diplomirana je inženjerka matematičke informatike i statistike te sveučilišna specijalistica statističkih metoda za ekonomske analize i prognoziranje. Diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a specijalistički poslijediplomski studij završila je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. U Institutu za turizam radi od 1997. na primjeni i razvoju metodologije tržišnih istraživanja u turizmu, a od 2007. voditeljica je nacionalnog longitudinalnog istraživanja TOMAS. Aktivna je članica tima Instituta za izradu Satelitskog računa turizma, u kojem je zadužena za analizu statistike turizma i procjenu turističke potrošnje sa strane potražnje. Autorica je i koautorica niza znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i inozemnim časopisima. Područje njezina istraživačkog interesa obuhvaća teoriju uzorkovanja, statistiku turizma, turističku potrošnju i metodologiju vrednovanja javnog dobra u turizmu. Dario Markas - Rođen 21. studenog 1981. Diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Radno iskustvo u struci sjecao u tiskanim, televizijskim i internetskim medijima. Kao novinar radio je u Poslovnom dnevniku, a kao novinar istraživač na Hrvatskoj radioteleviziji, Novoj TV i portalu Index na kojemu prvi put obavlja urednički posao. Tri godine proveo je kao dnevni urednik na portalu Nove TV Dnevnik.hr, a od 2012. glavni je urednik portala Večernji.hr. Zaljubljenik je u filmsku umjetnost i glazbu, voli putovati i fanatično prati Formulu 1. Urednik emisije je Krešimir Čokolić, a moderator večerašnje tribine je Mate Mijić

Emisija 20.12.2018.

O emisiji Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Pročitaj više

Tribina Trećeg programa
Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, znanost

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Sljedeća emitiranja

Četvrtak, 30.05.2019. 20:00 - 22:00