Hrvatski radio

Treći program

22:28 / 21.02.2022.

Autor: HRA

Hrvati ipak čitaju

Frakturina knjižara, Zagreb

Frakturina knjižara, Zagreb

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Okrugli stol ponedjeljkom ugostio je izdavača Seida Serdarevića,  Vanju Čučkovića te predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara Slavka Kozinu.

Od sudionika smo htjeli doznati kako je pandemija utjecala na čitateljske navike, postoje li nove generacije čitatelja, da li je točna percepcija da Hrvati čitaju malo? Jesu li zainteresirani za hrvatske pisce? Hoće li knjige poskupjeti? Koliko je prošla godina, godina čitanja, pridonijela pozitivnim trendovima u knjižarskoj i izdavačkoj industriji?



Sugovornici su odmah na početku odgovorili da je usprkos strepnjama hrvatsko izdavaštvo u pandemijskim godinama uspjelo održati solidnu razinu produkcije. U knjižarama su novi naslovi, pojavljuju se nove knjižare i književni festivali



Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Slavko Kozina je rekao: makro priča koja utječe na izdavaštvo u protekle dvije godine je korona. Ljudi više vremena provode u kući, nastao je drugi raspored životnih aktivnosti. Ipak, mislilo se da će se više čitati. Ispostavilo se da, usprkos dužem boravku u vlastitom domu ljudi sad tu imaju druge obaveze, npr. pojačanu brigu oko djece i njihovog školovanja, više kuhanja, pospremanja itd. Za Noć knjige koja se održava u travnju planira se objavljivanje novog istraživanja na uzorku od tisuću ispitanika koje bi trebalo odgovoriti na to „kako smo čitali za vrijeme korone”.


Velika trauma za naše izdavaštvo je bilo urušavanje maloprodajnih lanaca Algoritma/MK i Agrokora 2017. Oporavak je trajao pet godina. Trebalo je ponovno uspostaviti lance prodaje, napokon je taj period završen. Međunarodni ali i domaći književni festivali su se zbog korone prorijedili, ali srećom kontakti s piscima i nakladnicima su ipak ostali.

Ipak, na mikro-razini bilo je prilike za proizvodnju i prodaju.



Vanja Čučković je dodao: ipak je bilo više prodaje i u trgovinama i u web shopovima, tako da se meni čini da se nešto više čita i da je efekt viška boravka u kući bio pozitivan za izdavače i knjižare.


Hoće li knjige poskupjeti? Cijene papira konstantno rastu, a postoji i globalno manjak papira. To bi moglo izazvati neke probleme u tiskarama, jer su te cijene porasle 30 do 50 posto.

Mnoge tiskare su se za vrijeme korone preusmjerile u kartonažu zbog pojačane potražnje za paketima. Korona je izazvala veliki porast kupovine preko weba, roba se dostavlja na kućna vrata, manje se kupovalo u trgovinama. Tiskare su išle za unosnijim poslovima.

Cijene knjiga se zapravo nisu drastično mijenjale od 2000te, i knjige su u Hrvatskoj još uvijek relativno jeftine.



I Seid Serdarević misli da ljudi više čitaju u koroni. Ekran im je dosadio jer su neprekidno online, zbog posla. Knjiga im je relaksacija od ekrana.

Oko 45 posto ljudi u Hrvatskoj čita, i to se ne mijenja. Čitalo se više, ali po njemu više čitaju oni koji ionako čitaju, dok nove čitatelje nismo dobili.

Prošla godina je bila godina čitanja. To je bila dobra inicijativa, ali trebala bi prerasti u desetljeće ili stoljeće...aktivnosti na poticanju čitanja ne smiju prestati.



Čučković nasuprot tome uočava da ima novih čitatelja: mladih, djece...ali čitaju na engleskom. Čitaju romane za djecu i mlade i to u originalima. Najprodavaniji pisci su i dalje pisci za djecu. U Hrvatskoj su to Sanja Pilić i Sanja Polak. Djeca uistinu čitaju najviše. Harry Potter je bio velika prekretnica, a poslije su se pojavili fantasy romani i Sumrak saga. To je dalo nove poticaje čitanju kod mladih generacija



Godina čitanja je pomogla, država daje potpore, postoje i potpore iz EU. Nastale su i nove knjižare u hrvatskim gradovima – njih desetak. Situacija nije loša, vidljivi su pomaci, smatra Čučković.

Postoji naravno i publicistika, atlasi, leksikoni itd – nije samo književnost, beletristika ono što se prodaje u knjižarama. Sve to doprinosi izdavaštvu i knjižarskoj djelatnosti.



Nagradu za najbolju pojedinačnu knjižaru prošle godine dobila je Frakturina nova knjižara u Zagrebu, koja izgleda stvarno svjetski i na odličnom je mjestu, a dobila je i knjižara Znanja u Slavonskom brodu.



Svi sudionici današnjeg Okruglog stola misle da manji gradovi u Hrvatskoj trebaju knjižare, a naročito fali knjižara u centru Splita. Postoje knjižare u shopping centrima. Knjižare su mjesta događanja, promocija, diskusija – kulturni centri za sva događanja oko književnosti. Zato je bitno da postoje u gradskom centru koji je kod nas još uvijek tradicionalno mjesto okupljanja.



Prema Seidu Serdareviću Zagrebu nedostaje „Kulturhaus” – kuća kulture - jer tu nema mjesta koje može primiti dvjestotinjak ljudi – što je za festivale, kojih u Hrvatskoj ima dobrih, problem. Lisinski npr ili HNK ne mogu iznajmljivati svoje prostore niti uz popust, niti na tjedan dana koliko obično traje neki ozbiljniji književni festival.

Na pitanje o tome da vlada mišljenje da se hrvatski pisci slabo čitaju i da nisu interesantni u inozemstvu, Serdarević odgovara da je hrvatska književnost solidna i da se vani prevodi, da je to kriva percepcija da nitko ne čita hrvatsku književnost. Neki hrvatski autori se jako dobro prodaju, npr. Tisja Kljaković Braić i Zoran Ferić. Ipak, kriva percepcija se odražava na prodaju. Na tome bi trebalo poraditi.



Kozina smatra da hrvatskim autorima fali nešto humora. Ljudi vole čitati duhovite i humorističke knjige, a isto tako vole čitati i žanrovsku književnost – gdje također nedostaje ponešto autora, premda se nađu među hrvatskim piscima i oni koji znaju napisati uspješnicu i u žanru krimića, npr Jurica Pavičić.



Zaključak svih sudionika je da će izdavaštvo rasti – planiraju se otvaranja novih knjižara, nastavljaju se festivali, gostovanja, postoji nova generacija čitatelja ali i pisaca. Otvaraju se nove izdavačke kuće. Osijek primjerice planira osnovati novi književni festival, Panonski festival knjige koji bi imao radionice, prodaju, promocije. Mediteranski festival knjige u Splitu je uspješno startao. Fraktura je otvorila sestrinsku firmu Bodoni.

Svi su se na kraju složili: mi izdavači i knjižari se borimo za ljudsko slobodno vrijeme, tuđe slobodno vrijeme. A provesti slobodno vrijeme uz knjigu je vrijedno, to je najkvalitetnije vrijeme i nema sumnje da veliki broj ljudi u Hrvatskoj to prepoznaje.


Emisiju Okrugli stol ponedjeljkom od 21.2.2022 emitiranu u 15 15 sati "O izdavaštvu, knjižarstvu i čitanju u Hrvatskoj" možete poslušati u Slušaonici Hrvatskoga radija

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.