Najave: Ogledi i rasprave

Hannah u zemlji čudesa

Slušamo ogled Zorana Brajevića „Hannah u zemlji čudesa“ u kojemu se autor dohvaća fenomena nacističkoga nepojmljivog zla, koje neki pokušavaju objasniti tvrdeći da su nacisti u tim zlodjelima bili vođeni okultnim i demonskim silama. Ne slažući se s takvim objašnjenjima, autor napominje da je svijet bio razočaran kada je znamenita politologinja i filozofkinja Hannah Arendt okarakterizirala Adolfa Eichmanna kao „običnog činovnika sličnog nama“, koji iz jednostavne kancelarije učinkovito upravlja birokratskim i logističkim mehanizmima potrebnima za prijevoz Židova i ostalih tzv. ne-arijevaca do konačnog odredišta – logora i masovnog istrebljenja. Autor napominje da ga je televizijski kanal National Geographic uspio vrlo neugodno iznenaditi: susrevši se s naslovima emisija – „Hitler's Jurassic Monsters“, „Nazi Temple of Doom“, „Nazi Underworld“, „Himmler's SS Cult“ i „Nazi Occult Conspiracy“ – ostao je zatečen. Zoran Brajević nadalje nas upoznaje s motivima pisanja ovog ogleda: „'Nacistička večer' National Geographica djeluje kao neka zemlja čudesa u sklopu koje je Himmler smješten u okružje kojeg se ne bi posramio ni čarobnjak Saruman iz 'Gospodara prstena'. Zadatak ovog eseja jest odgovoriti na dva pitanja: Prvo, zašto smo uopće bili nezadovoljni običnim činovnikom i njegovim banalnim zlom? I drugo, što ubojicu čini više ubojicom: njegova eventualna sličnost nama ili njegova različitost od nas?“ Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Holokausti filozofije 1. dio

Dnevna doza slobodne volje

U ogledu Zorana Brajevića „Dnevna doza slobodne volje“ riječ je o predispozicijama subjekta pri čemu se, kroz prizmu voluntarizma, reciklira vječno pitanje koje uvijek rado recikliramo, a ono gotovo bez iznimke, što u televizijskom talk-showu, što u kolokvijalnoj kavanskoj atmosferi, otvara žive i zanimljive rasprave. To pitanje glasi: Koliko je ljudsko djelovanje realno determinističko ili pak idealno ne-determinističko? Tražeći osobu koja slobodnu volju nema uvijek na raspolaganju, Zoran Brajević je pronalazi u fiktivnome filmskom liku Forrestu Gumpu. Analiza ovoga lika, kako objašnjava Brajević, povezala je različite filozofske etape koje su se bavile pojmom i pojavama slobodne volje. Gump je „beskrajno dobra osoba, koja je u svakom trenutku spremna na bezinteresnu žrtvu za bližnjeg, čija dobrota naprosto graniči s ovozemaljskim“, kaže Zoran Brajević i nadalje objašnjava da su dvije premise – prijateljstvo i odanost – u Forrestu Gumpu toliko snažno ugrađene da nam se čini kako su, u onim trenucima kada bivaju ugrožene, sposobne blokirati upotrebu slobodne volje ili je čak posve anulirati, i u tim trenucima djeluju kao „okidač kojim se pokreće jedinstvena i beskompromisna Gumpova čelična nepokolebljivost“. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Quo vadis, Europa?

Analiza prostornosti X: O odnosu tehnologije i egzistencije

O sociologiji recepcije 2. DIO

Protiv politike identiteta

Modeli u ekonomici

O teorijskim i ostalim modelima u ekonomici