Najave: Povijesne kontroverze
Povijesne kontroverze
U razdoblju socijalizma povjesničari koji su istraživali povijest radničkog pokreta, revolucije, NOB-a i Komunističke partije uživali su privilegirani status unutar stručne, ali i šire javnosti. Raspadom socijalističkog sustava na početku devedesetih godina 20. stoljeća, socijalistički povjesničari će u nadolazeće razdoblje političke i društvene tranzicije ući s pripisivanom im krivnjom nesuprotstavljanja partijskom režimu i reproduciranja tema na kojima je režim temeljio svoj legitimitet. Jesu li ti povjesničari zaista i bili privilegirani režimski miljenici, kakva je bila njihova sudbina nakon raspada socijalizma i može li se o njima govoriti kao o gubitnicima povijesti, pitanja su na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Branimirom Jankovićem.
Povijesne kontroverze
• Stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i susljedne Kraljevine Jugoslavije tema je razmjerno dobro obrađena u hrvatskoj historiografiji. Poznat nam je kronološki okvir političkih zbivanja koji su doveli do stvaranja ovih političkih entiteta, kao i većina uzroka i posljedica djelovanja glavnih političkih aktera tijekom prvih deset godina prve Jugoslavije. Međutim, naša historiografija dosad se nije intenzivno bavila pitanjima kakav su odjek u vanjskoj politici i diplomaciji imale navedene političke mijene - raspad Austro-Ugarske Monarhije te stvaranje državne zajednice južnih Slavena. Imajući u vidu da je upravo doktrina američkog predsjednika Woodrowa Wilsona pružila mogućnost realizacije autonomnog nacionalnog razvitka naroda srušene Austro-Ugarske, bilo bi vrlo zanimljivo sagledati na koji je način diplomacija i vanjska politika SAD-a gledala na zbivanja oko stvaranja Kraljevine SHS i prvih 10 godina njezina postojana - poglavito u svjetlu rješavanja tzv. hrvatskog pitanja. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Hrvatskoj u diplomatskim spisima SAD-a u razdoblju od 1918. do 1929., a naš sugovornik je dr. sc. Hrvoje Čapo, s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.
Rusija i Balkan, prošlost u sadašnjosti
Rusija kao jedna od europskih velesila svojom je politikom i interesima prisutna na Balkanu još od osmanskih vremena, a u nekim razdobljima igrala je jednu od ključnih uloga. Kakvi su bili njezini politički interesi, te kakvi su bili odnosi europskih velesila i Rusije u borbi za prevlast na Balkanu? Kako su narodi, nacije i države koje nastanjuju Balkan percipirali Rusiju i njezinu prisutnost kroz povijest, kako je percipiraju danas i kakva je današnja perspektiva Rusije na Balkanu pitanja su na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Zdravkom Zlodi.
Emisija je usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina. Autor i voditelj emisije je dr.sc. Josip Mihaljević.