Čovjek koji je nahranio svijet

Možda nikad niste ni čuli za osobu koja je spasila milijardu ljudi od gladi. Normana Borlauga su nazvali ocem tzv. zelene revolucije a za to je primio Nobelovu nagradu za mir. Bio je američki agronom koji je preobrazio svjetsku poljoprivrednu proizvodnju i ekonomiju. Njemu posvećujemo današnju emisiju.

Borlaug je godinama eksperimentirao s različitim načinima križanja uroda pšenice kako bi dobio što bolje i učinkovitije sojeve. Za razliku od današnjih istraživanja pšenice putem genetičkog sekvenciranja i sličnih modernih tehnologija, Borlaug i kolege morali su mukotrpno birati naizgled koristan soj i pokušati ga upariti s drugim, također dobrim. Proces je nalikovao na onaj profesionalnog uzgoja kvalitetne stoke ili pasmina. Tijekom istraživanja Borlaug i kolege uzgojili su najmanje 6000 različitih sojeva pšenice. Nakon 13 godina rada Borlaug je uspio i stvorio soj pšenice otporan na bolesti. 

16 godina je proveo u Meksiku, pokušavajući stvoriti ovaj soj i tako spasiti milijune Meksikanaca od gladi. Kad je uspio Meksiko je 1956. prestao ovisiti o uvozu pšenice iz drugih zemalja.

U svojoj knjizi Napredak iz 2016., švedski povjesničar Johan Norberg opisao je Borlaugov rad ovako:

„Nakon tisuća pokusa sa pšenicom, Borlaug je uspio doći do hibridnog soja visokih prinosa koji je otporan na parazite i nije bio osjetljiv na razlike u dnevnoj svjetlosti pa se mogao uzgajati u različitim klimatskim uvjetima. Važno je i bilo da su novi sojevi bili patuljastog rasta jer je visoka pšenica trošila puno energije i urušila bi se zbog težine kada bi prebrzo rasla gubeći time svijetlo potrebno za fotosintezu.“ Naime, jedan od problema u pokušajima upotrebe kemijskih gnojiva bilo je da bi stabljike žitarica rasle prebrzo i previsoko za svoju težini pa bi se slomile baš zato što je tlo bilo plodnije.

Borlaugovi pokusi bili su toliko uspješni da je do 1963. godine 95 % meksičke pšenice pripadalo Borlaugovim sortama Pitic 62 i Penjamo 62. Štoviše, urod je rastao šest puta brže nego prije Borlaugova dolaska u zemlju. Možda najvažnija primjena bila je u tome što je Meksiko od uvoznika žitarica postao izvoznik jer se proizvodnja žitarica utrostručila.

Zbog uspjeha projekta u Meksiku Borlaug se mogao posvetiti drugim zemljama problematičnih prinosa žitarica. U većini zemalja u razvoju vladali su slični problemi kao i u Meksiku. Usjevi su propadali zbog promjenjivog vremena ili nametnika, a istodobno je broj stanovnika brzo rastao. Glad je nakon Drugoga svjetskog rata harala velikim dijelom globusa. Samo u budućem Bangladešu je od gladi umrlo između 2 i 4 milijuna ljudi 1943. godine.

Rockefellerova zaklada poslala ga je u Indiju i Pakistan gdje su stalno harali valovi gladi pa su zatražili Borlaugovu pomoć. Odmah je preselio u te zemlje četiri najuspješnija soja sjemena koja je razvio u Meksiku.

Borlaugove metode i sojevi bili su nevjerojatno uspješni. Početni urodi sjemena bili su unosniji od svih žetvi u cijeloj Južnoj Aziji. Već 1966. Indija je srušila svjetski rekord u uvozu sjemena kad je naručila 18 000 tona Borlaugova sjemenja. Slijedile su je druge zemlje poput Pakistana, koji je 1967. naručio 40 000 tona, te Turska koja je naručila 21 000 tona. Pakistan je nakon te narudžbe već sljedećom sjetvom postao samodostatan za proizvodnju hrane.

Nakon uspjeha u Meksiku, Indiji i Pakistanu, Borlaugove metode postale su biti tražene širom svijeta. Šezdesetih godina njegovi sojevi i metode uvezene su u Egipat, Tunis, Siriju, Iran, Libiju, Jordan, Libanon, Tursku, Afganistan, Alžir i Saudijsku Arabiju.

Zbog svega toga Norman Borlaug dobio je Nobelovu nagradu za mir 1970. godine. Nije povjerovao toj informaciji kada ju je čuo jer mu se činilo nevjerojatnim da jedan agronom bude nagrađen za mir. U vrijeme kada je vijest o dobitku Nobelove nagrade objavljena Borlaug je radio na udaljenoj farmi u Meksiku i  supruga Margaret morala se voziti jedan sat da dođe do njega i vrati ga kući kako bi mogao odgovarati na stalne telefonske pozive. Norman joj je odgovorio kako nema vremena za telefoniranje kada još ima toliko posla i vratio se unošenju podataka u tablice. Dva sata poslije istog dana, televizijska ekipa zatekla ga je kako analizira rast usjeva na meksičkoj farmi.

O Normanu Borlaugu poslušajte u emisiji Portreti znanstvenika koja je na rasporedu 22.9. 2022. u 13 00 sati.

Priredio: Goran Mihelčić

Urednica: Rajka Rusan