Hrvatski radio

Treći program

23:49 / 05.06.2022.

Autor: Rajka Rusan

Kako je pandemija promijenila znanost?

Adrijana Šuljok, Marija Brajdić Vuković

Adrijana Šuljok, Marija Brajdić Vuković

Foto: ideje.hr / ideje.hr

Narušavaju li krize, poput pandemije COVIDa 19, povjerenje u znanost? Ili samo pojačavaju predkrizne slabosti? 


Ovim su se pitanjem bavile tri znanstvenice na projektu "Otpornost hrvatskog društva uslijed pandemije" koji su predstavile na tribini kluba "Batina", u Sindikatu znanosti i visokog školstva. U današnjoj emisiji možete čuti dijelove izlaganja dr Adrijane Šuljok i dr Marije Brajdić Vuković. U narednoj emisiji poslušajte dr Jelenu Puđak koja će govoriti o povjerenju u znanosti uslijed krize izazvane klimatskim promjenama.

Adrijana Šuljok na početku svog izlaganja tvrdi da pitanje povjerenja u znanost već duže vremena zanima sociologe znanosti.

Ovo se pitanje naročito zaoštrilo tijekom pandemije.



Predpandemijska istraživanja su pokazala da hrvatski građani imaju pozitivne stavove o znanosti.

Objašnjenje ovakvih stavova nađeno je u tzv. postsocijalističkom kontekstu: od znanosti se očekuje da pridonosi razvoju, omogući modernizaciju društva i rast blagostanja.

Međutim, to ne znači da će onaj tko ima načelno povjerenje u znanost i u nekoj konkretnoj situaciji imati pozitivan stav o znanosti.

Što se dogodilo s povjerenjem u znanost tijekom krize izazvane pandemijom?



Početna istraživanja su indicirala da ljudi imaju povjerenja no tijekom pandemije to se promijenilo.

Longitudinalno istraživanje u 12 zemalja (neke zemlje EUa, Velika Britanija, Brazil, SAD, Kanada, Australija) pokazalo je da je povjerenje u znanost bilo veće od povjerenja u vladu.

No i to se promijenilo: povjerenje u znanost je opadalo s trajanjem pandemije, a istodobno je to izazvalo i slabije poštivanje mjera.



Zašto se ljudi nisu pridržavali mjera? Ne nužno zbog nepovjerenja u znanosti, nego i zbog vlastite percepcije rizika od zaraze i bolesti.

Građani su počeli misliti da znanstvenici manipuliraju ili prikrivaju činjenice, ili da su podložni farmaceutskoj industriji, novcu.

Nisko povjerenje u vladu je bilo korelirano s niskim povjerenjem u znanost.

Kako bi se ovi trendovi zaustavili, istraživači ističu da je važno da znanost sačuva nezavisnost, odnosno da će vjerodostojnost proizaći iz neovisnosti istraživača i znanosti.



Kako je bilo u Hrvatskoj?

Povjerenje u znanost nije bitno opadalo,za razliku povjerenja u vladu.

Mladi pokazuju najviše povjerenja u znanost, muškarci nešto malo više od žena. Žene imaju više povjerenja u zdravstvo. Ljudi s malo stručne spreme i iz malih sredina skeptičniji su prema znanosti.



Uzroci nepovjerenja su slabo razumijevanje znanosti. Ljudi zapažaju nekonzistentnost znanstvenika i njihova međusobna neslaganja. Istovremeno, slabo razumiju da znanost evoluira, da se znanje akumulira, revidira i da nije fiksno.

Očekivanja od znanosti su prevelika, pa dolazi do nesporazuma i distanciranja, odnosno skepse spram znanosti.

Znanstvenici bi trebali raditi na tome da laicima pomognu u razumijevanju znanstvenog procesa, dok bi obrazovni sustav to morao objasniti djeci i mladima.



Marija Brajdić Vuković u emisiji govori o tome kako je pandemija promijenila znanosti. Kriza pojačava predkrizne slabosti. Pojavile su se nove društvene prakse: online kupovina, online nastava, nošenje maske. Očekivalo se i od znanstvenika da uvedu nove prakse.


Na projektu „Otpornost hrvatskog društva i COVID19” su intervjuirali kliničke epidemiologe i javnozdravstvene epidemiologe, ljude koji su bili u znanstvenom savjetu vlade, ali i one koji su se bavili istraživanjima.


Znanost je dubinski bila uključena u pandemijsku krizu: klinike su bile na prvoj liniji obrane, a imale su i ljude koji su intenzivno pratili informacije iz međunarodnih laboratorija i istraživačkih institucija. Znanstveni savjet RH je funkcionirao i ispitanici su procijenili da je dobro da je taj savjet postojao. Hrvatska zaklada za znanost je još tijekom lockdowna raspisala natječaje za financiranje istraživanja o pandemiji.


Kakve su se dogodile promjene u znanosti? Pandemija je pojačala probleme: otkrila sukob između kliničkih i javnozdravstvenih epidemiologa. Klinički epidemiolozi su slijedili postulate tzv. „evidence based medicine”. Njihov cilj je bio praksu bazirati na studijama, provjerenim mnogo puta. Neki kliničari su bili toliko rigorozni da su oklijevali dati preporuke jer nije bilo dovoljno istraživanja na koja bi se mogli pozivati. Za razliku od toga, javnozdravstveni epidemiolozi su mislili da prvo treba gasiti požar, a potom istraživati.



Vrijednosti prema kojima se ravnaju znanstvenici dobile su vrlo važno mjesto, premda se prije pandemije smatralo da to za znanost nije važno. Postavilo se pitanje: kome vjerovati i zašto?



O ovim temama u emisiji Znanstveni koncentrat  koja je na rasporedu 6. lipnja u 13 00 govorit će dr Adrijana Šuljok i dr Marija Brajdić Vuković.

Voditelj i autor tribine bio je Željko Ivanković.

Urednica Rajka Rusan

Emisija će biti dostupna i u Slušaonici HRA

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Znanstveni koncentrat

Pola sata ponedjeljkom koncentriramo se isključivo na znanost, prateći rad znanstvenika s visokoobrazovnih i drugih znanstvenih institucija. Predstavljamo domaće, ali i inozemne i međunarodne znanstvene aktivnosti.

Poslušajte u Slušaonici