Racionalnost

Dr Zvonimir Galić je psiholog na Filozofskom fakultetu. Prije desetak godina zainteresirao se za istraživanje racionalnosti jer je primijetio da je u psihologiji - za razliku od inteligencije - taj pojam nejasan, slabo istraživan i slabo defniran.

Još je antička filozofija proglasila čovjeka jedinom razboritom životinjom, no unatoč tome u društvenim znanostima istraživanja razboritosti su rijetka. Točnije, kada se i istražuje, psihologija, ekonomika i srodne znanosti zapravo se bave racionalnosti.

Prof dr. Zvonimir Galić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objašnjava da je to zato što se racionalnost teško definira i nije ju lako razlikovati od obrazovanosti ili inteligencije. Ne postoji znanstveni konsenzus da li je racionalnost osobina ličnosti ili vještina. Nije jasno koliko je nasljedna, a koliko je oblikuje okolina.

Racionalnost se može podijeliti na epistemičku racionalnost, odnosno na nastojanje da se dopre do objektivnih činjenica, te na instrumentalnu racionalnost, odnosno na učinkovito postizanje određenih ciljeva. Epistemičkoj racionalnosti najbliži je koncept aktivnog otvorenog mišljenja koji je u psihologiju 1991. uveo američkih psiholog Jonathan Baron. 

U novije vrijeme znanstvena popularizatorica Julia Galef uvela je koncept izviđačkog mentaliteta, kojim pokušava objasniti što je racionalni način mišljenja i ponašanja. Naime, Galef smatra da u mnogih ljudi prevladava tzv. vojnički mentalitet, čiji je glavni cilj dokazati da smo u pravu. Za razliku od toga izviđački mentalitet pokušava utvrditi stvarnu istinu razmatrajući razne puteve dolaska do nje, prilagođava se novim okolnostima i činjenicama na koje nailazi u pokušaju da joj se približi.

Na žalost, prema ljudima koji se primarno vode racionalnošću često postoje predrasude. Postoji bojazan da će se analitični i i objektivni voditi samo svojim sebičnim interesima. No racionalnost, suprotno laičkom shvaćanju, nije puki razum bez emocija. Bez emocija čovjek ne može odrediti koji su mu ciljevi privlačni, što je bitno za razborito ponašanje.

Može se govoriti i o racionalnosti na zajedničkoj razini, razini skupine. Ova racionalnost funkcionira preko našeg kulturnog naslijeđa. Racionalnost na pojedinačnoj razini funkcionira preko individualnog kognitivnog rasuđivanja.

Vjerojatno najvažnija osobina racionalnosti je da se može razvijati. Prof. dr. Galić zato zajedno sa studentima u okviru ljetne psihologijske škole razvija računalnu igru koja će poučavati korisnike razboritom rezoniraju, po uzoru na sličan projekt sveučilišta u Bostonu koji podupire i američka DARPA.

Zainteresiranost za epistemičku i instrumentalnu racionalnost postaje i zametak nove progresivne i vigovske kulture koja počinje ideološki okupljati ljude. Isprva su komunicirali preko foruma i interneta, no ovoga proljeća organizirano je 70 fizičkih okupljanja u 41 zemlji, pretežno u anglofonim zemljama. Hrvatskoj najbliže takvo okupljanje bit će u Sloveniji odnosno Bugarskoj i Grčkoj.

Prvi dio razgovora o istraživanju racionalnosti i njenim implikacijama je na rasporedu u ponedjeljak 23.5.2022. u 13:00 sati u emisiji Znanstveni koncentrat. Emisija je dostupna i u Slušaonici Hrvatskog radija.

Autor i voditelj ove emisije je Goran Mihelčić

Urednica Rajka Rusan