Mozak i post-covid

Tjedan mozga tradicionalno se održava u ožujku, u organizaciji Hrvatskog instituta za istraživanje mozga te Hrvatskog društva za neuroznanost.

U okviru tjedna brojne institutcije priređuju edukativne i promotivne tribine, predavanja i izložbe, no središnji događaji su posvećeni novim znanstvenim uvidima u mozak i živčani sustav.

Jedna od središnjih tribina ovogodišnjeg, dvadesetprvog Tjedna mozga, bila je posvećena temi Mozak i post-covid. Post-covid je skup simptoma i zdravstvenih tegoba koje se javljaju nakon zaraze koronavirusom, pa i kad ona prođe.

Utvrđeno je da kod jednog broja ljudi, koronavirus uspijeva ući i u živčani sustav, odnosno mozak. Neposredne posljedice tog ulaska mogu biti upale, insulti ili mikrohemoragije. No, postoje i druge posljedice koje je teže razaznati, odnosno pripisati virusu. Općeniti naziv kojim se te pojave i tegobe pokušavaju obuhvatiti je "brain fog" (zamagljeni mozak). Pacijenti se žale na glavobolje, slabu koncentraciju, zaboravljivost, slabost i umor.

Neurolozi se pitaju hoće li se virus u živčanom sustavu možda pritajiti, pa poput herpesa simplexa izbiti u nekom trenutku u budućnosti, kad je organizam oslabljen zbog pada imuniteta. Također je nepoznanica kako će  koronavirus koji je dospio u mozak utjecati na već postojeću degenerativnu bolest mozga (poput Parkinsonove, Alzheimerove ili demencije), i hoće li možda pospješiti razvoj tih bolesti.

Na tribini Mozak i post-covid zaključeno je sljedeće: virus Covid 19 može ući u živčani sustav i mozak, premda inicijalno napada dišne organe i sustav. To je neosporno utvrđeno snimkama magnetnom rezonancom (MR) na velikom uzorku i objavljeno u znanstvenoj literaturi. U mozgu i živčanom sustavu može izazvati posljedice odmah (inzult, odumiranje neurona) ili nešto kasnije (brain fog kao dio post covid sindroma). Neće izazvati posljedice kod mnogih kod kojih je dospio u mozak, niti slučajevi moraju biti teški da bi imali posljedice (post covid, brain fog). Gubitak njuha je možda najrasprostranjenija pojava koja je uočena kod mnogih pacijenata zaraženih kovidom. Bezopasna je, ali utječe na promjenu kvalitete života. U najvećem broju slučajeva prolazi najkasnije za 12 mjeseci. Nije poznato, niti zasad može biti, hoće li zaraza koronavirusom koji dospije u mozak odnosno živčani sustav u budućnosti pospješiti razvoj neurodegenerativnih bolesti. Naime, u posljednje vrijeme je iznesena teorija o upalnim procesima kao značajnom čimbeniku u razvoju neurodegenerativnih bolesti, i mnogi se neurolozi priklanjaju stajalištu da bi ta teorija mogla biti točna. Ono što jest poznato je da su osobe koje već boluju od neurodegenerativnih bolesti osjetljivije na zarazu Covidom 19, te da ju teže savladavaju u odnosu na prosjek stanovništva.

Na tribini organiziranoj na Medicinskom fakultetu sudjelovali su: akademik Ivica Kostović, dekan MEF-a prof. Marijan Klarica, prof.dr.sc. Neven Henigsberg (Klinika za psihijatriju Vrapče), prof.dr.sc. Milan Radoš (Hrvatski institut za istraživanje mozga), prof.dr.sc. Ivan Begovac (Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC Zagreb), doc.dr.sc. Marija Santini (Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“) i prof.dr.sc. Fran Borovečki (Klinika za neurologiju KBC Zagreb).

Za emisiju Znanstveni koncentrat smo poslije tribine o aspektima post covid sindroma, ali i o samoj pandemiji razgovarali s akademikom Ivicom Kostovićem, docenticom Marijom Santini, te profesorom Franom Borovečkim.

Emisija je na rasporedu u ponedjeljak 21.3. u 13 00, a može se poslušati i u Slušaonici Hrvatskoga radija.