Europska unija želi postati klimatski neutralna najkasnije do 2050. Kako bi se ostvario ovaj ambiciozni cilj, trebaju nam nove tehnologije koje još nismo ni razvili.
06.12.2022.
13:11
Autor: Rajka Rusan
Europska unija želi postati klimatski neutralna najkasnije do 2050. Kako bi se ostvario ovaj ambiciozni cilj, trebaju nam nove tehnologije koje još nismo ni razvili.
U javnosti se uglavnom govori o zelenim tehnologijama proizvodnje energije, poput solarnih kolektora, vjetrenjača plimnih generatora, pa i o nuklearnoj fuziji, no zanemaruje se ono što je možda i najpotrebnije kako bismo te tehnologije mogli najbolje iskoristiti - tehnologija za pohranu energije. Kad nema vjetra, vjetrenjače stoje. Kada je mrak ili je oblačno, solarni kolektori su beskorisni. Fuzijski generatori ne mogu raditi neprekidno jer bi se pregrijali. Potrebne su nam tehnologije koje će energiju iz ovih izvora pohraniti za kasniju uporabu, uz minimalne gubitke.
U Znanstvenom koncentratu koji je na rasporedu 5.12. u 13 00 gostuju dr Mile Ivanda i doktorandica u Laboratoriju za molekulsku fiziku i sinteze novih materijala na IRB-u Matea Raić. Oni su nedavno otkrili obećavajući potencijal novog materijala za primjenu u litij-ionskim baterijama. To istraživanje ima veliki potencijal za razvoj neusporedivo učinkovitijih baterija no što su današnje. One bi u u budućnosti mogla skladištiti velike količine energije.
U razgovoru s autorom i voditeljem emisije Ivanom Fischerom oni otkrivaju kako bi moglo izgledati čuvanje energije u budućnosti i koje su sve moguće primjene materijala koji razvijaju na IRB-u.
Snimku emisije moguće je poslušati u Slušaonici Trećeg programa Hrvatskoga radija.
Urednica emisije Rajka Rusan
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
Pola sata ponedjeljkom koncentriramo se isključivo na znanost, prateći nova otkrića, istraživanja, rad znanstvenika. Predstavljamo domaće, i međunarodne znanstvene aktivnosti. Autori emisije su Rajka Rusan, urednica na Trećem programu Hrvatskoga radija, te - od jeseni 2022. godine - Ivan Fischer. Ivan Fischer je dugogodišnji novinar i analitičar Jutarnjeg lista specijaliziran za teme iz geopolitike, znanosti i tehnologije, a surađuje i s drugim stranim i domaćim medijima. Studirao je fiziku i ekonomiju na Sveučilištu u Zagrebu te računarstvo na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Novinarski zanat brusio je kao autor diplomatskih biltena, te kroz programe profesionalnih edukacija zaklada Thomson Reuters i Robert Bosch. Od 2017. do 2022. obnašao je dužnost predsjednika Zbora znanstvenih novinara Hrvatskog novinarskog društva.
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora