Životni vijek čovjeka dramatično se produžio poslije Drugog svjetskog rata. Od prosječne starosti koja je tada iznosila nešto više od šezdeset godina, danas smo došli do prosječnog životnog vijeka čovjeka od gotovo osamdeset godina. Krenemo li još malo dalje u prošlost dolazimo do zaključka da se primjerice od Mozartova doba, oko 1770. kada je očekivana džina života pri rođenju iznosila trideset do četrdeset godina, životni vijek produžio za gotovo 150%.
Tokom gotovo cijele povijesti ljudskog roda, starenje je jednostavno bilo činjenica života, dio prirodnog ciklusa koji je nemoguće zaustaviti. Ljudi bi se rađali, odrastali, starili, obolijevali i umirali. No, proteklih se desetljeća naš pristup starenju počeo mijenjati.
Kako su znanstvenici počeli sve bolje razumijevati biološke procese koji dovode do starenja, počeli smo se pitati - je li starenje proces koji možemo zaustaviti, ili čak i obrnuti? Prošlog su mjeseca objavljena čak dva nova istraživanja o mogućim uzročnicima starenja, koja nam potencijalno otkrivaju nove puteve kojima bismo ga u budućnosti mogli usporiti.
Prema gostu emisije Znanstveni koncentrat, molekularnom biologu i predstojniku Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković, dr-u Ivici Rubelju - danas već imamo uvjerljive ideje i o tome kako se podmladiti!
Razgovor s dr Ivicom Rubeljom pripremio je i vodio Ivan Fischer.
Poslušajte ga u Znanstvenom koncentratu koji je na rasporedu 6. veljače 2023. u 13 00 sati.
Razgovor će biti dostupan i u Slušaonici Hrvatskoga radija, nakon emitiranja.
Urednica emisije Rajka Rusan
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.