Zbirka neprocjenjive vrijednosti

Davorka Radovčić vodi u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju zbirku koju bi poželio imati svaki svjetski centar istraživanja drevne prošlosti. Krapinska zbirka nalaza s lokaliteta Hušnjakovo koju je osnovao Dragutin Gorjanović Kramberger neiscrpno je vrelo inspiracije za istraživače iz cijeloga svijeta koji se koriste visokom tehnologijom kako bi otkrili nekoć nezamislive detalje iz života neandertalaca. U ponedjeljak 28.2. u 13 00 u emisiji Znanstveni koncentrat razgovaramo s dr Radovčić povodom njezinih upravo objavljenih članaka kojima se krapinski nalazi ponovno dovode u središte pozornosti svjetske paleoantropologije

Neandertalci, isprva doživljeni kao primitivni, čovjekoliki preci suvremenog homo sapiensa bili su vješti lovci i poznavatelji prirode, ritualno su se opraštali od mrtvih, rado se ukrašavali nakitom, pticama su pridavali posebno značenje, imali osjećaj za lijepo i komunicirali rudimentarnim jezikom. To su zasad hipoteze o životu srodnika moderne ljudske vrste koji su s planeta nestali prije 35 000 godina, nakon što su prije toga 315 000 godina bili dominantna čovjekolika vrsta na području Euroazije. 

No, te hipoteze postaju sve izvjesnije budući da su danas istraživanja o neandertalcima vrlo sofisticirana zahvaljujući modernim tehnologijama. Tako saznajemo ono što je još prije pedesetak godina bilo nezamislivo: detalje o njihovom načinu života, karakteristikama ponašanja, evoluciji ali i odnosima s vrstom homo sapiens. Samo iz jednog zuba možemo rekonstruirati plodnu dob, spol i način prehrane jedinke od koje zub potječe. Viša kustosica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Davorka Radovčić je s američkim kolegom D W Frayerom pokušala rekonstruirati što znače urezi otkriveni na očišćenim orlovim kandžama, zašto se kamen posebne ljepote našao među "krapincima" daleko od mjesta na kome je inicijalno ležao te zašto na jednom od centralnih fosila s krapinskog nalazišta - odlično sačuvanoj misterioznoj lubanji Krapina C -  postoji niz ogrebotina koje su nastale nakon smrti a nisu posljedica napada životinja ili kanibalizma.

O tome je dr Radovčić objavila niz članaka, a posljednji od njih - u vrhunskom znanstvenopopularnom časopisu Scientific American - donosi i izvanredne fotografije nekih nalaza iz krapinske zbirke. Radovčić zaključuje: naše se znanje o neandertalcima intenzivno mijenja pa tako danas niz znanstvenika uspješno argumentira primjerice da su kod ove vrste iz roda homo postojale anatomske pretpostavke za govor i slušanje. Više nalaza upućuje da su neandertalci imali rudimentarnu sposobnost za stvaranje glazbe i crteža, te da su se služili alatima za izradu odjeće i pripremu hrane.