Raspored emitiranja -

13.12.2018.

Iz prvoga dijela programa izdvajamo Rekvijem Jana Dismasa Zelenke i Koncert za dva roga i orkestar Antonija Rosettija. U dva sata poslušajte snimku koncerta što ga je Simfonijski orkestar San Francisca održao u Londonu 30. kolovoza 2015. - Michael Tilson Thomas ravnao je izvedbama djela Schönberga, Cowella, Ivesa i Mahlera. U trećemu dijelu možete čuti i Bachovu kantatu Krist ležaše smrću sputan te Telemannovu Burlesku o Quijoteu.

Čitamo poeziju Ivane Bodrožić.

Autor: Davor Hrvoj Urednica: Daria Hodnik Marinković Predstavit ćemo nova izdanja diskografske kuće Nonesuch: albume "Still Dreaming" kvarteta saksofonista Joshue Redmana i "Seymour Reads the Constitution!" trija pijanista Brada Mehldaua.

Koncert za klavir, violinu i gudački kvartet u D-duru Ernesta Chaussona, Orkestralna suita iz scenske glazbe za dramu Mauricea Maeterlincka Gabriela Faurea i Simfonija u d-molu Cesara Francka na programu su današnje emisije.

Tema emisije Kozmos i etos je medijska istinosna crvotočina. Rečena metafora značenjski upućuje na fenomen puknuća istinosnih mreža pri odašiljanju informacija putem medija te na zabrinjavajuću pojavu razvoja doksatične matrice privida i opsjene u odnosu na bitkovnu aletheiu, tj. raskrivenu istinu bitka. Govorimo, uz ostalo, o biopolitičkom laboratoriju koji proizvodi "genetsku modifikaciju psihe", o učincima "organizmičke jedinstvenosti globalizacije". Naposljetku nudimo odgovore na pitanja: Što je pripadniku naše vrste, "antroposu", očekivati od "svjetlosti Logosa"? Možemo li naše čovještvo i čovječanstvo, tj. našu konstitutivnu bît i našu vrstu, spasiti od "Velikoga brata", elektroničkoga svevidećeg oka koje nas čini taocima, neslobodnim i unutar sebe rascijepljenim bićima? Gost je Luka Janeš, mag. phil. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.

Radnja romana smještena je u Zagreb, 2017. Dvije mlade, pametne cure u borbi za dobru budućnost, i, ako je ikako moguće, bolju sadašnjost.Što im se sve ispriječilo na putu? Kao i obično, demoni iz prošlosti. Potom, posve nepoželjne majke, obiteljske nesreće, dragi radijski tehničari, užasni tramvajski kontrolori, čudni ljudi koji vole Griotte, još čudnije umjetnice koje se pokazuju presudnima za zaplet i rasplet

"Iz hrvatskih partitura": Ferdo Livadić podnaslov je današnje emisije. Na programu su: "Dorina pjesma", "Notturno u fis-molu", "Zaborav", "Poskočnica - za klavir" i "Nokturno".

Ksenija Kušec, rođena je 1965. u Zagrebu. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (Odsjek za duhače-saksofon). Do sada je objavila sedam knjiga proze, od kojih izdvajamo "Priče iz Sunčeva sustava", "Sobe" i "Nije moglo bolje".Kušec priča naizgled jednostavne priče, ispod kojih često stoji jaka emocija, koja se ne zahvaća introspektivno, nego iz optike objektivnog pripovjedača. U emisiji objavljujemo njezinu kratku priču naslovljenu "Ljetovanje". Suzana Matić, arhitektica i književnica, rođena 1970. Objavila je tri zbirke poezije: "Samosanacije", "Koliko sam puta okidala s boka" te "Drugojačija", a nedavno i svoju prvu knjigu kratkih priča pod naslovom "Ne naginji se unutra". Matić piše uvjerljivo i sugestivno, a najviše - kroz dijalog i prozne fragmente - predočava ljudske odnose. Predstavlja se kratkom pričom pod naslovom "Julija".

Na programu su Treća Simfonija u d-molu i misa u f-molu za sole, zbor i orkestar Antona Brucknera.

Predstavljamo istraživanja egiptologa, arheologa i teoretičara kulture Jana Assmanna. Objavljivao je brojne knjige i članke o egipatskoj religiji, povijesti, književnosti i umjetnosti, kao i općoj teoriji kulture.

Uz 90. rođendan Milka Šparembleka (2. emisija)

Nacionalizacija sredstava za proizvodnju koju su činile socijalističke države poduzimana je u svrhu ukidanja klasnih odnosa, a poznata je pod krilaticom eksproprijacije eksproprijatora. Ovakvu nacionalizaciju prvi put su proveli boljševici uspostavljajući vlast u Rusiji nakon 1917. godine. Nakon svršetka Drugoga svjetskog rata socijalistička je nacionalizacija provedena u istočnoeuropskim zemljama, a prva među njima bila je Jugoslavija. O tom procesu i njegovim učincima u hrvatskoj povijesti danas razgovaramo s dr. sc. Tomislavom Anićem.

Jazzolovka i ovoga četvrtka donosi stanje na listi. Slušamo prošlotjedni prijedlog koji se popeo na visoko 2.mjesto: "Quiet Jive" - Zoran Majstorović. Prvo mjesto sa 107 glasova drži i dalje Frustrations i "Fusion". A novi je prijedlog na listi "Blue Line" s istoimenog albuma sastava B's FUNstallation. Donosimo i neke koncertne preporuke, a ponajviše vas pozivamo da nastavite glasati za svoje favorite!

U današnjoj emisiji slušat ćemo norvešku glazbu.

U ovotjednoj emisiji donosimo esej doktorice znanosti Kristine Peternai Andrić o reprezentacijama invaliditeta u književnosti te o književnoznanstvenim proučavanjima tih reprezentacija, ali i o širim humanističkim i društvenim kontekstima rečenih proučavanja. Esej će pokazati da je na invaliditet, osim kao na medicinsku fizičku ili psihičku kategoriju, kako se to uobičajilo činiti, moguće gledati i kao na društveni i kulturni konstrukt. Pritom se književnost osvještava kao jedan od moćnih medija oblikovanja estetičkih, etičkih i političkih predodžbi invaliditeta, ali i kao medij koji može pomoći u osmišljavanju načina na koje se spram invaliditeta i osoba s invaliditetom možemo odnositi s empatijom, poštovanjem i uvažavanjem, ne kao prema onima koji su u odnosu na većinu drukčiji, već kao prema onima koji su jednakovrijedni s ostalima, jer su poput ostalih dio iste cjeline, cjeline koja bi bez njih bila nepotpuna i siromašnija, a koja bi upravo zbog njih i uz njihovu pomoć mogla postati tolerantnija i humanija.

Emisiju smo posvetili violončelistu Stevenu Isserlisu. Na programu su skladbe Johanna Sebastiana Bacha, Gabriela Faurea, Sergeja Prokofjeva, Leoša Janačeka i Edwarda Elgara.

Kristina Kegljen "Pukotine" Mlada žena, Luce, posjećuje kuću u kojoj je nekad živjela s majkom, ocem i bratom u nekom selu u Slavoniji. Susjedi je posjećuju, a uspomene opsjedaju i ranjavaju. Sjećanja su apokaliptična, a Luce osjeća da joj se cijela obitelj „zgrušala, skorila ovdje negdje u prsima i neće nikad izaći van“. Pokušava pronaći izlaz iz toga zatvora rodnoga kraja, stravičnih događaja u djetinjstvu i sklonosti problematičnome mladiću kojega je voljela u ranoj mladosti. Ali, čeka li je nešto bolje negdje drugdje? Neće li je uvijek i posvuda progoniti ta kuća užasa? Glume: Marija Tadić, Vesna Tominac, Živko Anočić, Darko Milas, Goran Grgić, Helena Buljan, Biserka Ipša, Tomislav Martić i Hrvoje Rukavina. Glazbena urednica: Adriana Kramarić. Ton-majstorica: Katarina Račić. Redatelj: Petar Vujačić. Urednica: Katja Šimunić.

Na programu je reprodukcija koncerta sastava Trisonique, održan u Tokiju 12. siječnja prošle godine

Rolf Aggestam: "MA GLEDAJ TU TUŽNU VRBU" Rolf Aggestam je urednik, prevoditelj, ali prvenstveno, i u duši, pjesnik. Ili kako je to opisao recenzent švedskih dnevnih novina Svenska Dagbladet: "Rolf Aggestam je neka vrsta heroja, pjesnik na kojeg se čovjek može osloniti; broj objavljenih zbirki pjesama nije velik, ali to je poezija od povjerenja, intimnog tona i neporecive snage, te naizgled nonšalantnog miješanja visokog i niskog, fizičkog i nematerijalnog". Rođen je u Stockholmu, a danas živi na potezu između Stockholma i starog imanja koje je obnovio na sjeveru Švedske. Prvu zbirku poezije Tvoje srce je crveni vlak objavio je 1973., a zadnja, deseta, izašla je 2016. godine pod naslovom Ciganska truba. 1994. godine objavio je roman Niagara! o dva sredovječna brata koja se nisu vidjela dvadeset godina i koji će se u nekoliko dana dok se voze danskom obalom pokušati ponovno zbližiti nakon niza dramatičnih događaja u obitelji. Roman je osvojio uglednu nagradu Eyvind Johnson. Rolf Aggestam je vrlo aktivan na književnoj sceni, bio je urednik značajnog švedskog časopisa za poeziju Lyrikvännen, urednik književnog kalendara u velikoj izdavačkoj kući Wahlström & Widstrand, a s još nekoliko pjesnika pokrenuo je Tjedan poezije i pjesme na sjeveru Švedske gdje se svako ljeto sastaju pjesnici iz svih nordijskih zemalja. Dobitnik je mnogih pjesničkih nagrada, među ostalima i Nagrade Švedskog radija, te nagrade za poeziju Gerard Bonniers. Za sebe uvijek kaže da za svoj pjesnički put može zahvaliti neuspjehu u školi, naime, često je bivao izbačen s nastave pa je sate provodio u knjižnici gdje je otkrio svoje uzore Dylana Thomasa i Walta Whitmana. "Istinski uživam u promatranju", rekao je jednom slikar David Hockney. Čini se da isto vrijedi i za Rolfa Aggestama. On piše poeziju od trenutaka, od slobodnih asocijacija koje čitatelja dirnu svojom prijemčljivošću i smirenim filozofskim tonom. Poezija je to velikog integriteta izgrađena od skupljenih dojmova, primjećenih, naizgled banalnih slika koje zatim narastu u nešto veliko i istinito. (Ž. Černok)

Društvo pariških javnih koncerata poznato pod nazivom "Concert Spirituel des Tuileries" utemeljio je Anne Danican Philidor godine 1725. Koncerti su se održavali u Dvorani Švicaraca na prvom katu središnjeg paviljona palače Tuileries a iznajmio ju je sam kralj. Ta kulturna manifestacija trajala je punih 65 godina a ugasila se godine 1789/1790. Kako su koncertni programi 18. stoljeća uz instrumentalna djela uvijek sadržavali i vokalne skladbe - obično operne arije, i mi smo za ovu emisiju odabrali dva reprezentativna uzorka s programa ciklusa "Concert Spirituel". Bit će to Četvrta simfonija u c-molu, op. 12 Henrija-Josepha Rigela i arija Dijane iz opere "Endimion" Johanna Christiana Bacha. Nastupit će orkestar "Le Concert de la Loge", sopranistica Sandrine Piau i kao voditelj izvedbe - violinist Julien Chauvin. Kuća Aparte izdala je diskografski zapis.

U novim Ogledima i raspravama na redu je ulomak iz knjige engleskog kritičara i publicista Davida Stubbsa Future Sounds: The Story of Electronic Music From Stockhausen to Skrillex (Zvuci budućnosti: Priča o elektroničkoj glazbi od Stockhausena do Skrillexa). Riječ je o opširnoj studiji koja daje temeljit uvid o izvorištima i nastanku elektroničke glazbe, o njezinoj povijesti, estetskim principima te o načinu na koji se iz glazbenog undergrounda proširila u sve pore suvremene glazbene srednje struje.

Ovoga četvrtka slušamo“Rise After Fall” - novo izdanje instrumentalnog etno jazz sastava Borna Šercar’s Jazziana Croatica (2018.) – 1.dio.