Raspored emitiranja -

01.12.2020.

Čitamo poeziju Nade Topić.

Skladbe Srđana Dedića, Carla Cantinija, Massima Brajkovića i Drage Bubala

"Koncert za violinu i orkestar" Béle Bartóka i "Prvi koncert za klavir i orkestar" Borisa Papandopula.

Kako se književna scena oprašta i po čemu pamti Tonka Maroevića? Što je to korov u književnosti, zbog čega svaki suviše odnjegovani vrt zapravo treba korova, što korov čini književnom tekstu - u povodu svoje knjige "Korov, ili protiv književnosti" otkriva Marko Pogačar. Što je o nagrađenom romanu "Priča o duhovima" od mlade austrijske autorice Laure Freudenthaler doznala njezina hrvatska prevoditeljica Romana Perečinec?

Dramatizacija i režija: Petar Vujačić; glazbena urednica: Vesna Šir; ton majstorica: Delka Lambaša Milanov; urednik: Branko Maleš Glume: Saša Anočić, Ivan Brkić, Živko Anočić, Suzana Nikolić Premijerno emitirano u svibnju 2009. Lirsko-filozofični – introspekcijski i nefabulativni – roman Stanka Andrića pripada vrhu hrvatske suvremene proze. Klasifikaciju literarnog rada mlađeg slavonskog pisca, i poznatog povjesničara i znanstvenika, o inače iznimnom autorovu radu vezanu uz isključivo slavonski književni standard držimo naime preuskom i u osnovi netočnom. Prethodne (nagrađene) Andrićeve knjige („Slavonija u sedam požara“;, „Dnevnik iz JNA“...) izazvale su, primjereno interesu za domaću književnost u načelu, izniman odjek pa se uz marljivog i vrlo obrazovanog mlađeg povjesničara podrijetlom iz Slavonije, bez uobičajena kritičkog pretjerivanja, može pridodati i vrijednosna oznaka jednog od najzanimljivijih suvremenih hrvatskih prozaista, doduše pomalo samozatajne naravi. Iz fokusa dječaka (kasnije i mladića) koji senzibilno, nevino i inteligentno prati mentalističke mijene Slavonije u podužem vremenskom odsječku, kao i iz vizure djeda kao moralne vertikale dugog i poštenog života u slavonskoj ravnici, čitatelj prati donekle i fabulacijske ali još više filozofično-mentalističke promjene u pejzažnom, školskom, kulturnom i ideologijskom smislu Slavonije u više desetljeća. Tako izveden mnogostruki portret slavonskog dijela Hrvatske dugo nije ponuđen hrvatskom čitatelju, sada i radijskom slušatelju.

Sačuvane glazbe Benjamina Brittena - uz ulomak iz njegove opere "Billy Budd", koja je praizvedena na današnji dan 1951. godine u Londonu, slušamo i popularna "Četiri interludija mora" iz opere "Peter Grimes" koja je praizvedena šest godina ranije.

Povijesna znanost u svojim zaključcima i interpretacijama koristi se rezultatima i metodologijama mnogih drugih srodnih znanstvenih disciplina. Jedna od takvih - uvjetno rečeno - pomoćnih povijesnih disciplina jest i arheologija. Sam pojam arheologija kovanica je grčkog podrijetla sastavljena od dva pojma: arhaios - drevan i logia - znanje; što bi u doslovnom prijevodu značilo "starinarstvo" ili znanost o drevnom ili starom. Već samo pojašnjenje pojma jasno sugerira bliskost s povijesnom znanošću tj. istovjetnost predmeta i svrhe istraživanja ovih dviju znanstvenih disciplina. Ipak radi se o dvjema različitim znanstvenim disciplinama u polju humanističkih znanosti stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o odnosu arheologije i povijesne znanosti, a naš sugovornik je Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Studenti Lajpciškoga konzervatorija

Današnja gošća je Ksenija Cipek, stručnjakinja porezne uprave ministarstva financija. Povod za razgovor je nedavni nacrt direktive EU o regulaciji tržišta kriptovaluta.

Tenor Viktor Bušljeta - in memoriam (1. emisija)

Ivana Biočina: SIERA, VIKTOR - SVIJET TE SLUŠA

U drugoj emisiji povodom smrti izuzetnog američkog pijanista Petera Serkina u veljači ove godine iz dva umjetnikova intervjua izdvojili smo one dijelove koji govore o utjecajima oca i djeda na njegov pijanizam te o odnosu prema glazbi općenito. Muzički su primjeri iz opusa Ludwiga van Beethovena - "Hammerklavier" sonata i W. A. Mozarta - Rondo u a-molu.

Salon mladih u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnosti pregledna je izložba koja prezentira umjetničku produkciju, kako mu i naziv sugerira, mladih generacija. U ovogodišnjem izdanju, upravo na tu činjenicu je usmjerena njegova koncepcija koju potpisuje mlada kustosica Nika Šimičić. Pod nazivom "Millennials", nastoji se razmotriti kako mladi umjetnici doživljavaju sami sebe i svoju poziciju u društvu. O 35. salonu mladih za Triptih je osvrt pripremila Petra Dolanjski. U organizaciji Galerije 90-60-90 u prostoru Pogona Jedinstvo, a u sklopu njihove programske linije "Čije je što?" svoj novi projekt predstavila je Nicole Hewitt sa suradnicima Ivanom Slipčevićem, Vidom Guzmić, Hrvojem Nikšićem i Hrvoslavom Brkušićem. Riječ je o otvorenom studiju ili , kako su ga odredili, "javnoj probi materijala za budući film". O toj eksperimentalnoj formi s "eliptičnim narativnim formama" nazvanim "Žene minorne spekulacije" u emisiji Triptih poslušajte osvrt Irene Bekić. U trećem dijelu Triptiha poslušajte dojmove likovne kritičarke Ivane Meštrov s berlinske izložbe "Magical Soup". Izložba je izbor medijske umjetnosti iz zbirki Nationalgalerie i Zbirke Flick a postavljena je u prostoru Hamburger Bahnhoffa.

Slušat ćete skladbe Natka Devčića, Krste Odaka, Viktorije Čop, Blagoja Berse i Adalberta Markovića.

U emisiji ćemo slušati izvedbe s albuma "Time Out" legendarnog jazz pijanista i skladatelja Davea Brubecka čiju 100. obljetnicu rođenja obilježavamo ove godine.

Zbor HRT-a izvodi djela Vinka Jelića, Antuna Sorkočevića, Amanda Ivančića i Tomislava Fačinija.

Prvi dio memoarskoga teksta Nenada Popovića o putu u Lajpcig sudbonosne 1989. godine.

Britansko američki neurolog Oliver Sacks u svojoj čuvenoj knjizi "Muzikofilija-priče o glazbi i mozgu" istražuje odnos čovjeka i glazbe. Slušamo prvi dio poglavlja "Sportaši malih mišića - distonija kod glazbenika". Uz tekst, čut ćemo ulomke "violinskoga koncerta u d-molu" Roberta Schumanna, skladatelja koji je zbog problema s rukom, prestao s pijanističkom karijerom.

Ogled kanadske autorice Rachel Nadon pod naslovom "Paul Valéry i politika duha".

Danas ćemo slušati glazbu koju potpisuju Keith Jarrett, Matt Berninger, Ed Harcourt te norveški pijanist i skladatelj Ketil Bjornstad.