Raspored emitiranja -

28.01.2020.

Čitamo poeziju Thomasa Mertona.

Skladbe Ludwiga van Beethovena

U današnjoj emisiji prisjetit ćemo se CD-a pijanista Yundija Lija, Berlinske filharmoije i dirigenta Seijija Ozawe s klavirskim koncertima Sergeja Prokofjeva i Mauricea Ravela iz 2007.

"Klavirski trio u F-duru" Roberta Schumanna i "Klavirski sekstet u D-duru za violinu, dvije viole, violončelo, kontrabas i klavir" Felixa Mendelssohna Bartholdya izdvajamo u današnjoj emisiji.

Zašto se Sergej Lebedev i Guzel Jahina, pripadnici mlađe generacije ruskih pisaca stasale u postsovjetskom razdoblju, u svojim knjigama bave temama mračnog ruskog socijalističkog nasljeđa prošloga stoljeća i je li ih na to natjerala osobna obiteljska biografija? Zbog čega se osjećaju odgovornima prema duhovima prošlosti, i kakvu vrstu dugova otplaćuju boreći se svojom literaturom protiv kulture zaborava? Može li književnost razvezati jezik nekadašnjoj "šutljivoj generaciji" i, u konačnici, poslužiti kao terapeutski alat iskupljenja generacijama koje dolaze, za zla počinjena u ime nekih prošlih ideologija?

Roman „Ljubav“ razmič\lang1033 e granice autoričinog dosadašnjeg proznog rukopisa i upušta se u tematska i formalna istraživanja novih mogućnosti literarnog uvida u temeljnu ljudsku emociju.Roman o jednog (sretnoj) ljubavi. U fokusu su 43-godišnja Sofija i 44-godišnji Josip koji, nakon jednog, odnosno dva propala braka iza sebe, u kojima se oboje nije ni primaknulo pravoj ljubavi, u zrelim godinama doživljavaju puninu osjećaja potpunoga zajedništva dvaju bića. Objektivni pripovjedač rekonstruira vrijeme od njihovog prvo\lang1050 g susreta, te odnos koji se razvijao uz brojne prepreke – a jedna od njih je i otežana komunikacija za vrijeme Domovinskog rata…

Goyescas, suita za klavir Enriquea Granadosa praizvedena je na današnji dan, 28. siječnja 1916. u New Yorku.

Tema: Nedovršena kroatizacija Slovenije

Velikani slovačke glazbe 20. stoljeća

U sklopu zagrebačke nacionalne sveučilišne knjižnice otvoren je digitalni laboratorij.

Pjevaju Joan Sutherland i njezini partneri

Početkom 2010. godine u Zagrebu je kulminirao najdugotrajniji organiziran otpor građana nasilnim promjenama i izgradnji u staroj gradskoj jezgri. Slučaj Varšavske ulice i Cvjetnog trga praćen je u hrvatskim, a i u nekim inozemnim medijima iz dana u dan. Pokrenuo je lanac sličnih slučajeva u ostalim gradovima i postavio nove standarde shvaćanja javnog prostora. Odjeci tih zbivanja, kao eho, se vraćaju čak i danas. Tijekom 2010. godine, prosvjednici su u Varšavskoj takoreći živjeli pod vedrim nebom. Deset godina kasnije, troje sudionika zbivanja prisjeća se dramatičnih i sretnijih trenutaka: uhićenja, otpora, pjesama i spavanja pod ceradama i života na uličnim barikadama. Autor: Ivan Gregov; ton majstor: Dalibor Piskrec; urednik: Nikica Klobučar.

Prije desetak godina njemački tenor Daniel Behle u velikom se stilu pojavio na diskografskoj sceni kaoTamino a onda je na opernim daskama napredovao do rola Beethovena te Wagnera i, dakako, proširio je mocartijanski repertoar. Tome je nedavno dodao kompaktnu ploču s naslovom "Mozart - Zero to Hero" s lijepim pregledom tenorskih uloga velikog Salzburžanina. U emisiji će biti govora o tim rolama, njihovoj dihotomiji, o usporedbi tog vida Mozartova stvaranja s karijerom lirskog tenora uopće, o ispuštanju nekih arija u opernim produkcijama... Čut ćemo Behleove interpretacije u rasponu od betulijskog princa Ozije do Don Ottavija i Ferranda. Pratnju u svim primjerima ostvaruju svirači "Baroknog orkestra L'Orfeo". Dirigentica je Michi Gaigg.

Slušat ćete esej koji je napisao Paolo Cirio "Dokazni realizam" koji smo prenijeli iz knjige "Evidentiary Realism".

Preslušavanje povijesnih koncertnih i studijskih snimki ostvarenih u produkciji Hrvatskoga radija nastavljamo koncertom Varaždinskog komornog orkestra, održanim 1.siječnja 1998. u Velikoj koncertnoj dvorani HNK-a u Varaždinu. Na programu su bili Divertimento u D-duru Amanda Ivančića, Koncert za flautu, harfu i orkestar u C-duru W.A.Mozarta i 44. Simfonija u e-molu Josepha Haydna. Dirigirao je Uroš Lajovic,a sočlistice su bile Renata Penezić i Mirjam Lučev.

Jedna od briljantnih pripovjedaka velikog Stefana Zweiga. Žena, koja više od dvadeset godina nosi u srcu događaj koji ju je obilježio za cijeli život, pripovijeda ga kao ispovijed piscu kojeg sreće u ljetovalištu. Riječ je o susretu s mladim kockarom, točnije ovisnikom o kocki, kojem junakinja pomaže u trenutku kad želi sebi oduzeti život. Pripovijetka čudesno analizira svijet suspregnute strasti, te dramski moćno razvija fabulu.

Autor: Davor Hrvoj Urednica: Daria Hodnik Marinković U emisiji ćemo predstaviti stvaralaštvo poznatog američkog jazz basista i skladatelja Darryla Halla. Slušat ćemo izvedbe s njegovih novih albuma.

Reprodukcija koncerta Zagrebačkih solista, održanog 4.prosinca 2018. Na programu su bila djela Straussa, Schuberta i Mozarta.

Slušat ćete drugu emisiju izabranih ulomaka iz knjige "Oblik sadržaja" američkoga umjetnika Bena Shahna.

Večeras nastavljamo s čitanjem ulomaka iz zbirke tekstova "Lik sjene" dekodiranja kompozitorske šifre Petera Bergama.

Slušamo ogled „Filozofski korijeni i medijski aspekti satire“ koji je napisao magistar filozofije Bernard Špoljarić. Iz aspekta književne teorije, satira kao specifična literarna forma ima svoje ekskluzivno porijeklo i pripadnost u književnosti antičkog Rima. Autor ističe da ispitivanje kapaciteta satire kao izričaja i ophođenja sa svojim predmetom ima za svrhu utvrditi njezino filozofijsko utemeljenje i relevantnost kao spoznajne metode. Cilj komparativnog pregleda ključnih elemenata satire i filozofske tradicije antičke Grčke i Rima je ukazati na povijesno kulturnu činjenicu da su satirični elementi u filozofiji bili prisutni prije nego se satira formirala u Rimu kao osobita literarna forma. Satira je uporište dobila u društvenom odnosno političkom aspektu, kao „onomu relevantnom djelovalištu praktičke naravi čovjeka“, kaže Bernard Špoljarić i zaključuje da je „satira kao filozofijski medij, medij istine društva“. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Objavljen 19. listopada 2018. za etiketu ECM, album La Fenice američkog pijanista i skladatelja Keitha Jarretta objedinjuje sve bitne autorove vrline: skladateljsku preciznost, inovacijski duh, izvedbenu strast i improvizacijski impuls. Snimljen još u srpnju 2006. pred publikom slavne venecijanske operne kuće La Fenice, album je koncipiran od suite od osam dijelova uz nekoliko dodatnih skladbi. Novo izdanje Mixtapea donosi osvrt na taj vrijedan i zanimljiv koncertni projekt. Autor: Denis Leskovar