Raspored emitiranja -

19.10.2019.

Prvi dio emisije uokviruju Ruže s juga Johanna Straussa mlađeg i Koncert za obou Richarda Straussa. Isti skladatelji našli su se i na programu koncerta Simfonijskoga orkestra Švedskoga radija i dirigenta Johna Wilson, održanoga u Stockholmu 29. ožujka ove godine, čiju snimku možete čuti s početkom u dva sata. Iz trećega dijela izdvajamo dva rumunjska djela - Koncertantnu simfoniju za violončelo i orkestar Georgea Enescua i Dva nokturna Dinua Lipattija.

Čitamo poeziju Predraga Vrabeca.

"Glazba stvori svijet"

Slušat ćete Suite Bergamasque Claudea Debussya i 3 gimnopedije Erika Satiea

U prvome programskom bloku Subotnje matineje donosimo tri Beethovenove skladbe za puhače i klavir u briljantnoj izvedbi čuvenog francuskoga puhačkog ansambla Les Vents Français u kojemu već nekoliko godina zajedno muziciraju prvorazredni virtuozi: flautist Emanuel Pahud, oboist François Leleux, klarinetist Paul Meyer, kornist Radovan Vlatković, fagotist Gilbert Audin i pijanist Éric Le Sage. Uoči prvog koncerta jubilarne 20. sezone Hrvatskog baroknog ansambla, u drugom dijelu emisije ugostit ćemo njegovu umjetničku voditeljicu, violinisticu Lauru Vadjon, koja je s uglednim britanskim čembalistom Laurenceom Cummingsom snimila nekolicinu Händelovih i Corellijevih sonata što smo ih također uvrstili u našu trosatnu glazbenu emisiju.

Ivana Mažuranić: Jučer smo filozofirali

"Sonata za violinu i klavir" Frane Paraća i "Passacaglia za klavir i gudače" Pavle Dešpalja na programu su današnje emisije.

Emisiju smo posvetili pijanistu Walteru Giesekingu.

Povodom objavljivanja knjige "Pašta i fažol (O književnosti i hrani uz izbor iz djela Drage Gervaisa)" gošća je autorica Vjekoslava Jurdana. O 90. obljetnici zbirke "Čakavski stihovi", hrvatskoj Istri između dva svjetska rata, socijalizmu i aktualnostima, o posebnosti jela s grahom u književnosti, znanstvenom prebiranju "ča" u hrvatskom standardnom jeziku i poeziji tradicije - svjedoči sveučilišna profesorica i književnica iz Lovrana. Autor: Tomislav Šovagović

J. Grozdanić bavi se filmom "Parazit" Joon-hoa Bonga, a N. Strašek opusom i poetikom Orsona Wellesa.

U fokusu današnje emisije je estetika trip-hopa, specifičnog žanra koji se devedesetih godina prošlog stoljeća oblikovao i afirmirao u Bristolu. Povod je obljetničko reizdanje trećeg albuma grupe Massive Attack – projekt Mezzanine, izvorno objavljen prije nešto više od dva deseteljeća. Pred kraj emisije bit će više riječi i o grupi Portishead, još jednoj ključnoj postavi koja je elemente trip-hopa približila široj publici. Autor: Denis Leskovar

Danas ćemo poslušati skladbe u kojima su se skladatelji Franz Schubert, Leonard Bernstein i Aleksandr Skrjabin svak na svoj način suočili s osjećajem anskioznosti i nemira, kako zbog svoje vlastite sudbine, tako zbog osjećaja u društvu.

Didier Eribon, francuski sociolog srednje generacije, autor djela “Michel Foucault i njegovi suvremenici”, “Razmišljanja o gej pitanju”, “Umaknuti psihoanalizi” i drugih, knjigom “Povratak u Reims” ostvario je originalan spoj sociološke studije o ideološkim preobrazbama radničke klase i osobne priče o podrijetlu i odrastanju. Ta knjiga i teorijska pozicija Didiera Eribona utjecale su na mlađe francuske autore kao što su pisac Edouard Louis i filozof i sociolog Geoffroy de Lagasnerie. “Povratak u Reims” nedavno je objavljen i u hrvatskom prijevodu Milene Ostojić. Istodobno je objavljen i prijevod kraće rasprave “Misliti u lošem svijetu” Geoffroya de Lagasnerija koji potpisuje Zlatko Wurtzberg. O knjigama francuskih sociologa za emisiju piše Nebojša Lujanović.“Veličanstveno ništa: dramaturgije depresije” naslov je knjige Nataše Govedić. Knjiga istražuje umjetnička svjedočanstva o depresiji te filozofska, terapijska i teatrološka tretiranja teme, a prikazat će je Ljiljana Filipović.

Djela Franza Schuberta, uz ulomke iz romana "Schubert" njemačkog pisca Petera Härtlinga Njegov Schubert "zna da se samo glazbom može osloboditi usamljenosti. Usamljen je u osluškivanju, u skladanju. Iz te usamljenosti izlazi čim muzicira. Razgovor, koji ga često plaši jer ga sili da govori o sebi, da sudi i prosuđuje, u muziciranju gubi plitku doslovnost." Autorica: Dina Puhovski Urednica: Gordana Krpan

Mozart u d-molu Slušamo "Missa Brevis u d-molu", 13 Gudački kvartet u d-molu i 20. Koncert za klavir i orkestar u d-molu" Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Wolfgang Amadeus Mozart: Čarobna frula Izvedba: BBC Proms, London SOLISTI: David Portillo, tenor / Tamino Sofia Fomina, sopran / Pamina Björn Bürger, bariton / Papageno Alison Rose, sopran / Papagena Brindley Sherratt, bas / Sarastro Caroline Wettergreen, sopran / Kraljica noći Jörg Schneider, tenor / Monostatos Esther Dierkes, sopran / Prva dama Marta Fontanals-Simmons, mezzo-sopran / Druga dama Katharina Magiera, mezzo-sopran / Treća dama Michael Kraus, baritone / Govornik Martin Snell, bass / Prvi svećenik, Drugi oklopnik Thomas Atkins, tenor / Drugi svećenik, Prvi oklopnik Glyndebourne Zbor Orchestra of the Age of Enlightenment (Orkestar doba prosvjetiteljstva) Dirigent: Ryan Wigglesworth Royal Albert Hall, London; 27.08.2019.

Uz ostalo poslušajte 9. Kvintet za gitaru, dvije violine, violu i violončelo u C-duru Luigija Boccherinija i "Koncert za gitaru, gudače i timpane" Maura Giulianija.

Prvi dio emisije posvetit ćemo dvojici renomiranih kontrabasista i skladatelja s područja jazza: Larsa Danielssona i Avishaia Cohena. U drugome dijelu uslijedit će australska soul grupa The Bamboos u glazbi s njihova albuma By Special Arrangement. Riječ je o projektu koji sadrži selekciju njihovih (i u manjoj mjeri tuđih) standarda - ali u novim, orkestralnim aranžmanima. Autor: Denis Leskovar Urednica: Manuela Frkić Žaja

Priča „Škura,škura boška“ koju potpisuje obitelj Grgorinić Rađen, napisana je na lokalnoj čakavštini kakva se govori u mjestu Ližnjan u Istri, dijalektu koji snagu svog opstanka pronalazi u ukorijenjenosti u život lokalnih ljudi i istarski krajolik. Na razmeđi država i naroda, na povijesnoj vjetrometini, istarska je čakavština u svoj jezični korpus prigrlila i riječi drugih jezika, prilagodivši ih svojoj melodiji i uhu govornika, zaodjenuvši ih često onomatopejom. Ta onomatopejičnost ližnjanske čakavštine, njezin ritam i zvukovi prirode utkani u riječi, teško prevodivi na ma koji drugi jezik u svojoj punini, nude nam uzbudljivu igru potrage za značenjima kroz sam zvuk jezika. U njegovim suglasnicima i samoglasnicima čut ćemo kako šume šume i cvrče cvrčci, kako šapuće lišće… Ližnjanska čakavština je ovdje strašna kao mračna šuma i topla kao zagrljaj.