Raspored emitiranja -

24.05.2019.

Noćašnji program u cijelosti će biti posvećen obilježavanju bugarskog nacionalnog praznika, Dana bugarske prosvjete i kulture i slavenske pismenosti, uza snimke interpretacija bugarskih glazbenika. U prvome dijelu možete, među ostalim, čuti Bachovu Toccatu i fugu u d-molu u orkestraciji Leopolda Stokowskog i Koncertni stavak za harfu i orkestar Gabriela Piernéa. U dva sata poslušajte kako je Simfonijski orkestar Bugarskoga radija glazbovao u Sofiji 8. lipnja prošle godine - pod ravnanjem Konstantina Ilievskog izvedena su djela Brucknera, Straussa i Mahlera. Iz trećega dijela izdvajamo Skandinavsku suitu Panče Vladigerova i Treći gudački kvartet na staru bugarsku temu Marina Goleminova.

Čitamo poeziju Zvonka Makovića.

Tri hrvatska plesa Božidara Širole, Laški plesovi Leoša Janačeka i Plesovi iz Galante Zoltana Kodalyja na programu su današnje emisije.

Hrvatski skladatelj Krešimir Fribec rođen je na današnji dan, 24. svibnja 1908. u Daruvaru. Izdvajamo "Povratak" poemu za bariton i gudački orkestar na riječi Dobriše Cesarića.

O knjizi "Branko Belan - zaboravljeni klasik" razgovaramo s autorima knjige filmskim kritičarom Nenadom Polimcem i književnikom i publicistom Željkom Ivanjekom.

Goran Tribuson: POVIJEST PORNOGRAFIJE 5./5.

Na programu su pjesme i arije o zvijezdama.

Svibanj 1945. mnogim je narodima i državama donio oslobođenje od nacizma, ali nekima je donio novi totalitarizam - komunistički. Među njima je bio i hrvatski narod, koji se ponovno našao u Jugoslaviji. O tim danima, kao najavi novoga poretka i nove države za sljedeća četiri i pol desetljeća, autentično svjedočanstvo ostavio je hrvatski novinar i publicist Bogdan Radica, Splićanin, prijeratni jugoslavenski diplomat i veliki zagovornik antifašizma, koji će, međutim, razočaran, ujesen 1945. zauvijek napustiti domovinu. U novoj emisiji "Duhovnih profila" slušamo ulomke iz njegove knjige "Hrvatska 1945.", u kojoj je fascinantno orisao duhovni profil toga vremena i njegovih protagonista.

"Ljetni diptih" i Concertino za klavir i puhače Stanka Horvata i Koncert za violončelo i orkestar Srđana Dedića uz ostalo su na programu emisije.

Dva ogleda Tončija Valentića: prvi govori o knjizi Antropologija u globaliziranom svijetu Christofa Wulfa, dok drugi raspravlja o novom prijevodu Platonovog klasičnog djela Sokratova obrana.

Ulderiko Donadini: DUNJA

Na rasporedu su djela Wolfganga Amadeusa Mozarta. Izdvajamo 20. Koncert za klavir i orkestar u d-molu.

Paula Boddington: "Moralna tehnologija"

Poslušat ćemo dva orkestralno vokalna djela Gustava Mahlera: "Pjesme o mrtvoj djeci" i "Pjesmu o zemlji".

Gost je glumac, scenarist i režiser Goran Matović Rođen je u Mostaru 1951. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu a studije u Zagrebu i Beogradu. Uz umjetničko djelovanje završio je i Fakultet organizacijskih znanosti gdje je usvojio modele organizacije. Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. U svom umjetničkom djelovanju nastoji autorski povezati umjetnike različitih poetika te ostvariti značajne prodore prema svim generacijama publike. Povezivanjem različitih medija pokrenuo je u Zagrebu brojna kulturna događanja koja danas imaju status kulturnih fenomena. Kao organizator, producent i autor u kriznim i turbulentnim vremenima pronašao je modele povezivanja koji su osigurali iznimno veliku pažnju publike i medija. Kao glumac, priređivač i režiser ostvario je 80-ak programa temeljenih na scenskom tumačenju velikana pisane riječi. Bio je scenarist i protagonist filmova "Šamar društvenom ukusu" (Majakovski), "Tinov povratak u Vrgorac" (Ujević) i "Pir iluzija" (Krleža). Od 2009. godine, u okviru multimedijalnih događanja Zagrebačke posvete (koje je pokrenuo, autorski osmislio i realizirao) u suradnji s istaknutim umjetnicima, ostvario je osebujne portrete velikana hrvatske književnosti: JOSIP SEVER/ Atonalni kristal, MIROSLAV KRLEŽA/ Agramerski prolaznici, ANTUN BRANKO ŠIMIĆ/ Opomena, TIN UJEVIĆ/ Skalpel kaosa, ZVONIMIR GOLOB/ Obične stvari, RADOVAN IVŠIĆ/ NE, NE, NE...VESNA PARUN/ Dom na cesti, VLADO GOTOVAC/ Crna jedra, MAK DIZDAR/ Kameni pjevač, JURE KAŠTELAN/ San u kamenu, SAŠA MERŠINJAK/ U ruhu gurua, DON BRANKO ZBUTEGA/ Spali me u srcu, LUKO PALJETAK/ Singerica pod snijegom, GORDANA BENIĆ/ Putnici iz budućnosti, JOZEFINA DAUTBEGOVIĆ/ Različite ljubavi, PETAR GUDELJ/ Sve što si donio iz planine, ARSEN DEDIĆ/ Pjesnik opće prakse, ZVONIMIR MRKONJIĆ/ Put u Dalj, VESNA KRMPOTIĆ/ Ja sam onaj dio tebe... Riječ je o programima koji su izazvali izniman društveni i medijski odjek. Zagrebačke posvete još su jednom potvrdile da je Goran Matović svojim autorskim projektima proširio granice teatra i stvorio originalne kazališne modele. Umjetnički je ravnatelj Festivala s Tinom u Vrgorcu 2010. i 2011. kao što je i utemeljitelj i ravnatelj Festivala Zagreb, grad poezije. Od 1980. kreira program Sjećanje na Tina u gostionici Tip-Top.. Autor je projekta Gradovi Tina Ujevića 2011. te desetak različitih programa utemeljenih na Ujevićevu djelu. Predstavu Tin Ujević "San i ludilo" odigrao je samostalno ili u suradnji s Arsenom Dedićem 1500 puta. Multimedijalni festival Zagreb, grad poezije okupio je sto i pedeset umjetnika/ica i oko četiristo tisuća gledatelja/ica kroz četverogodišnje trajanje. Scenarist je i protagonist predstave Gala, po motivima života i djela Salvadora Dalíja, Paula Eluarda i Jelene Dimitrijeve Đakonove Gale, a u suradnji s Pericom Martinović, Arsenom Dedićem i Zlatkom Kauzlarićem Atačem. Predstava je igrala 2000 puta. Realizirao je 30-ak različitih predstava po vlastitom scenariju.

Narednih nekoliko emisija slušat ćemo skladbe nadahnute folklorom odnosno narodnim pjesmama raznih europskih regija. Današnjih sat vremena provest ćemo uz raskošan zvuk skladateljskih obradbi francuskih i španjolskih narodnih pjesama. Bit će to skladbe iz pera francuskog skladatelja Josepha Canteloubea i španjolskog pisca Federica Garcíe Lorce.

Elio Vittorini dvadesetostoljetni je talijanski književnik, kritičar, prevoditelj i promotor američke književnosti. Između ostalih preveo je djela Williama Faulknera, Daniela Defoea i Ernesta Hemingwaya. Pisao je i društveno kritički intonirane publicističke tekstove u kojima je promicao građanske vrijednosti, a u doba Drugoga svjetskog rata priključio se Pokretu otpora. U proznim radovima razvio je poetiku lirski intonirana izraza, mjestimice blisku neorealizmu. O njegovom najpoznatijem romanu "Razgovor na Siciliji", koji je prevela Karmen Milačić za emisiju piše Dario Grgić. Čut ćemo i ulomak iz djela u tumačenju Zlatka Ožbolta.

Večeras možete slušati 9. Koncert u sezoni Europske radijske Unije. Koncert je u ponudi danskoga radija.

Emisija EBU etno na Trećem programu Hrvatskoga radija .