Raspored emitiranja -

06.04.2020.

Iz prvoga dijela emisije izdvajamo De profundis Mikalojusa Konstantinasa Čiurlionisa i plesnu poemu La Peri Paula Dukasa. U dva sata poslušajte snimku koncerta što su ga Zbor i Simfonijski orkestar Mađarskoga radija održali u Budimpešti 16. listopada prošle godine – pod vodstvom Tamása Vásáryja izvedeni su Beethovenov Četvrti klavirski koncert i oratorij Krist na Maslinskoj gori. U trećemu dijelu možete čuti i Mendelssohnov Drugi gudački kvartet te Sinfoniju u F-duru Giuseppea Sammartinija.

Šest minuta poezije u šest na Trećem programu Hrvatskoga radija .

REPRIZA U Svitanje na Trećem ovoga smo jutra uvrstili Bachove, Mozartove, Schubertove i Chopinove skladbe, koje donosimo u nadasve sugestivnu tumačenju legendarnog rumunjskog pijanista Dinua Lipattija. Iako je Dinu Lipatti umro od Hodgkinovog limfoma u dobi od samo 33 godine, ostao je zapamćen kao jedan od najkarizmatičnijih i najprofinjenijih pijanista 20. stoljeća; njegovu produhovljenome muziciranju, pored ostalih, iskreno su se divili pijanistica Clara Haskil, skladatelj Francis Poulanc i violinist Yehudi Menuhin, koji je nakon Lipattijeve prerane smrti izjavio da je on bio "oličenje duhovnog svijeta netaknutog boli i patnjom."

Ovotjednu „Theatraliju“, podnaslovljenu „Božidar Alić, Hrvatska i Italija“, posvećujemo preranome odlasku istaknutoga hrvatskoga glumca i suglasju hrvatskoga i talijanskoga kazališta. U uvodnom eseju Mira Muhoberac govori o svojim dramaturškim suradnjama s Božidarom Alićem u Dramskom kazalištu Gavelli, u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu i na Dubrovačkim ljetnim igrama i o Alićevoj suradnji sa slavnim Giorgiom Strehlerom u Milanu. Mila Bulimbašić u Rijeci je, prije zatvaranja kazališta zbog pandemije uzrokovane koronavirusom, pogledala premijeru predstave „Sve što je dobro“ flamanske skupine Needcompany i Jana Lauwersa, a Olga Vujović u Puli „Toscu“ Victoriena Sardoua i redatelja Damira Zlatara Freya. U završnici magazina o kazalištu i oko njega, isprepletena sviranjem na bocama Zorana Madžirova i glazbom Fiori Musicali, Mira Muhoberac otkriva tajnu Annick Geille, autorice knjige „Portret grješne ljubavi“. Prilozi su protkani ulomcima iz radijskih drama u kojima je sudjelovao Božidar Alić: Oscar Wilde, „Mladi kralj“, Amir Bukvić, „Djeca sa CNN-a“, Tomislav Bakarić, „Rasap“. Spikeri: Lidija Kardum i Vjekoslav Madunić. Snimateljica: Nikolina Ćulum. Autorica emisije i voditeljica: Mira Muhoberac.

Suvremena prozna produkcija hrvatskih autora narativno-igrane dramaturgije, u formi petodjelnog serijala. U fokusu radio romana poznata su imena domaće književne scene: Kristian Novak, Julijana Adamović, Damir Karakaš, Ivana Šojat, Kristina Gavran, Renato Baretić, Luka Bekavac i dr.

Hrvatski glazbeni abecedarij u pola sata tekstom eminentnih muzikologa i etnomuzikologa te glazbom iz našega arhiva predstavlja hrvatske glazbenike – skladatelje i reproduktivne umjetnike, glazbene pisce, muzikologe i etnomuzikologe – i hrvatske glazbene institucije.

Gošća emisije "Razgovor s povodom" je dr. sc. Petra Međimurec, demografkinja, posljedoktorandica na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Petra Međimurec se prva počela baviti znanstvenim analizama i istraživanjima razvoda brakova u Hrvatskoj od 1989. godine do danas te je doktorirala na temi naše emisije - "Demografija razvoda brakova u Hrvatskoj". U emisiji će biti riječi o nizu zanimljivih, pa i neočekivanih pokazatelja i rezultata o hrvatskim parovima u prvom braku od vjenčanja do razvoda ili 35. godišnjice braka koje je otkrilo statističko istraživanje sklopljenih i razvedenih brakova u razdoblju od skoro 30 godina. Saznat ćemo je li točna percepcija da se razvodi svaki treći brak u Hrvatskoj, kako Hrvatska stoji u odnosu na druge europske države, je li za razvod najrizičnija sedma godina braka, kako se često misli, i zašto je prema ovom istraživanju najkritičnija četvrta ili peta godina braka. Autor i voditelj emisije: Željko Rogošić Urednica emisije: Manuela Frkić Žaja

Podsjećamo se istraživanja poremećaja u ponašanju, dubrovačke karantene i opasnosti od buke. Govore doktori znanosti Josipa Mihić, Zlata Blažina Tomić i Luka Bonetti.

Nekoć davno žičani je instrument predstavljao apolinijski princip, onaj koji označava ravnotežu i eleganciju. Njih otkrivamo u Arpeggiu slušajući repertoar za široku paletu raznovrsnih lutnji, teorbi, mandolina i gitara, harfi, lira i citara….

Na Trećem programu Hrvatskoga radija u srpnju 2015.godine tijekom festivala Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous započet je novi ciklus glazbeno-govornih emisija Francuski val s ciljem promocije suvremene francuske i frankofone glazbene produkcije.

ZAŠTO U EUROPI I HRVATSKOJ OBILJEŽAVAMO POČETAK DRUGOG SVJETSKOG RATA? "Baka je umrla", bila je zlokobna lozinka s kojom je otpočela operacija "Konzerva", napad nacističke Njemačke na Poljsku 1. rujna 1939. godine i Drugi svjetski rat. Rat koji će, vođen Hitlerovim planovima i nacističkom ideologijom o pokoravanju svijeta nadmoćnoj arijevskoj rasi, baciti čovječanstvo u najveće krvoproliće, zločine i tragedije u svojoj povijesti, rat koji je trajao točno šest godina i koji je odnio između 50 i 80 milijuna ljudskih života. Europa ove godine dostojanstveno obilježava važnu obljetnicu, 80 godina od vojnog napada Hitlerova Trećeg Reicha na Poljsku, s kojim je započeo Drugi svjetski rat. Međutim, i nakon 80 godina još uvijek ostaje niz otvorenih i nedovoljno istraženih pitanja o uzrocima i posljedicama Drugog svjetskog rata, pitanja utvrđivanja cjelovite krivnje i odgovornosti za izbijanje rata, jačanja i popuštanja Hitleru u osvit Drugog svjetskog rata, odgovornosti za politiku "appeasementa" ( smirivanja, ublažavanja) i posljedice Drugog svjetskog rata, a koje se tiču politike i morala većeg broja europskih država. Često se među glavnim čimbenicima Drugog Velikog rata i pokretanja njemačke ratne mašinerije ističu posljedice velike gospodarske krize iz 1929. godine, rast i radikalizacija političkih prilika u Europi dolaskom na vlast nacista i fašista i diktatorskih režima Hitlera i Mussolinija, slabost parlamentarnih europskih demokracija, niz ozbiljnih političkih pogrešaka, promašaja i diplomatskih i ideoloških zabluda vođa tadašnje Francuske, Velike Britanije, SSSR-a, sve do približavanja i savezništva nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog saveza paktom sklopljenim 23. kolovoza 1939. godine, potpisima dvojice ministara vanjskih poslova von Ribbentropa i Molotova, a što je dovelo do napada i podjele Poljske. Teško je sagledati pitanje odgovornosti za početak Drugog svjetskog rata bez razumijevanja uzročno-posljedične veze sa geopolitičkim posljedicama Prvog svjetskog rata. Kako je Hrvatska obilježila 80 godina od početka Drugog svjetskog rata? Jesu li u našem javnom životu, u obrazovnom i medijskom prostoru dovoljno jasno shvaćene i prihvaćene refleksije i poruke o početku Drugoga svjetskog rata, o težini stradanja Poljaka, o izvanrednom govoru njemačkog predsjednika Franka Waltera Steinmeiera u Wielunu, prvom poljskom gradu kojega je 1. rujna 1939. godine bombardirao Luftwaffe i usmrtio oko 1200 civila, govora u kojem je zamolio Poljake za oproštaj za njemačke zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu? I na taj način podsjetio na težinu svih ratnog zločina i pouku svim agresorima da će se jednom morati suočiti sa povijesnim istinama o svojim zločinima i tražiti oprost od svojih žrtava. O tim će pitanjima u "Okruglom stolu ponedjeljkom" govoriti: dr. sc. Martin Previšić, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta "Ivo Pilar" u Zagrebu Autor i voditelj emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Eppur si muove - znanstveni razgovori emisija je koja se emitira svakoga ponedjeljka u 16.00 i donosi polusatne razgovore s hrvatskim i svjetskim znanstvenicima o aktualnim znanstvenim temama, kao i izvještaje sa znanstvenih skupova, kongresa i simpozija.

Unutar Života glazbe odvijaju se sadržajno različiti ciklusi – Glazba i grad, Riječ je glazba je riječ, Skladatelj - naš suvremenik, Glazba srednjeg vijeka, Glazba 20. stoljeća, Operna glazba, Glazba iz knjiga, Povijesne i koncertne studijske snimke HR-a, Europski glazbeni mozaik…

U današnjoj emisiji slušat ćemo sefardske pjesme u izvedbi australskog ansambla The Renaissance Players

Svaka se emisija, u pravilu, sastoji od uvodnog komentara o autoru i djelu koje se prezentira, te od odabranog ulomka (cjeline) djela iz aktualne domaće prozne produkcije (kratke priče, romana, putopisa, crtice, humoreske i sl.), u interpretaciji dramskoga umjetnika.

„Na treći pogled“ je polusatna emisija intervjua s gošćom ili gostom u studiju. Na treći se pogled promatra njihovo književno ili znanstveno djelo iz područja humanističkih znanosti.. Gosti sami odabiru glazbu koja se emitira u emisiji. Emitira se svakog prvog ponedjeljka u mjesecu, u 23.00 .

U suradnji s diskografskom kućom Parma Recordings slušat ćemo novu američku komornu glazbu u tumačenju Tria Casals. Skladbe autorica Diane Jones, Edne Alejandre Longorije i Joanne Estelle te Ovidiua Marinescua koje ćemo čuti zabilježene su na albumu Moto Celeste, objavljenom u siječnju ove godine.