Raspored emitiranja -

14.11.2019.

Iz prvoga dijela emisije izdvajamo Koncertnu uvertiru Jana van Gilsea i Proljetni koncert Brune Bjelinskog. U dva sata poslušajte kako su Jeruzalemski kvartet i klarinetistica Sharon Kam glazbovali u Veveyu 16. travnja prošle godine - na programu su djela Schulhoffa, Janáčeka i Brahmsa. U trećemu dijelu možete čuti i dva bugarska djela - Glasovirski koncert Krasimira Kjurkčijskog te Skandinavsku suitu Panče Vladigerova.

Čitamo poeziju suvremene hrvatske pjesnikinje Sonje Zubović.

U emisiji predstavljamo nova izdanja jazz orkestara: "Meeting of Minds" Bob Mintzer Big Banda i New York Voicesa te "Lab 2018" One O'Clock Lab Banda.

"Sinfonieta Giocosa, za klavir i orkestar" Bohuslava Martinua, "Kammersymphonie" Franza Schrekera i "4.Koncert za klavir i orkestar u g-molu" Sergeja Rahmanjinova izdvajamo u današnjoj emisiji.

U emisiji govorimo o pojavi programskog inženjeringa, čime je označena nova epoha u konstituciji ljudske egzistencije. U njezinu se okviru djelovanje čovjeka protegnulo na još jednu dimenziju. Riječ je o dimenziji virtualnog u kontekstu računalstva, koja u širem smislu biva shvaćena na način ograničenog područja djelovanja i interakcije putem stvarnosti transformirane u fizičku neprisutnost. Uz definiranje pojma "virtualnost", koji je etimološki povezan s muškim načelom, pozornost posvećujemo i pojmu "medij", shvaćenom ne samo kao posredništvo u razmjeni informacija na liniji "čovjek - čovjek" nego i kao posredništvo u odnosu "čovjek - bivstvovanje", pri čemu je od posebnoga filozofskog značaja pristupiti poimanju ove transformacije kao translacije onih uvjeta mogućnosti pojavnosti bivstvovanja posredstvom ljudskog uma i formi mišljenja koje ga određuju. Gost je Bernard Špoljarić, magistar filozofije. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.

Varaždinski književnik i novinar Nikola Leskovar dobitnik je nagrade Prozak za 2016. godinu, koja se dodjeljuje za najbolji proznio rukopis autora do 35 godina starosti.

Glazba za flautu

Stanka Gjurić, rođena 1956. Objavila je više od petnaest knjiga, uglavnom zbirki poezije, među kojima su "Protuotrov ili njegovanje ludila", "Sve što sja", "Kažnjavalac dobrih navika" i brojne druge. Objavljuje kontinuirano i lirske eseje i dnevničku prozu. Predstavlja se kratkom prozom pod naslovom "Susret s onostranim". Tihomir Mraović, rođen 1961. godine u Karlovcu. Piše romane, drame, priče, pjesme, eseje, filmske, televizijske i strip scenarije. Objavio je petnaestak knjiga, od kojih izdvajamo " "Priče iz paralelnog svijeta", "Copyright snova", "Pjesma digitalnih ljubavnika" i " Šapat druge dimenzije" . Predstavlja se kraćim proznim zapisima, naslovljenim "Riječi i riječi". Jasmina Bosančić, rođena 1985. u Sisku. Objavljuje drame, eseje i poeziju. Predstavlja se kratkom pričom pod naslovom "Djevojka koja je voljela žutu boju".

Uz 110 obljetnicu rođenja Brune Bjelinskog - skladbe nastale od 1957. do 1960.

Danas slušamo nekoliko tekstova posvećenih jednom od najvećih njemačkih znanstvenika Alexanderu von Humboldtu čija se 250 obljetnica rođenja ove godine obilježava u cijelome svijetu.

Reportaža o 97. festivalu u veronskoj Areni (2. dio)

Kada se u razgovoru spomene mačevanje većini padaju na pamet vitezovi u sjajnim oklopima te viteški turniri s dvobojima mačevanja. Mač svakako nije najstarije, no bez sumnje je simbolički najvažnije od svih oružja. Od najstarijih primjera iz brončanog doba, mač je smatran podjednako oružjem, ali i umjetničkim djelom. Izrađivali su ga najvještiji obrtnici, od najskupljeg materijala i već iz razloga što je bio skup i dragocjen, upućivao je na istaknuti društveni položaj svojeg vlasnika. Mač nije poput ostalog oružja bio samo alat, već magični predmet koji utjelovljuje dušu, čast i plemenitost ratnika. Za srednjovjekovne kršćane ta magija postala je simbol božanskog, a križni oblik mača jasno je simbolizirao božji dar fizičke snage. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o povijesti mačevanja od drevne ratničke vještine do suvremenog olimpijskog sporta, a naša sugovornica je dr. sc. Ana Popovčić iz Hrvatskog olimpijskog odbora.

Novo izdanje Jazzolovke donosi pregled vaših glasova na listi, koncertne najave i preporuke, ali i novi prijedlog! Na listu uvrštavamo alter dvojac Sonic Diptych i skladbu "U daljini". Posebno se veselimo novim izdanjima dvaju festivala: 28. JazzTimeRijeka i 11. Zagreb Jazz Festival.

U današnjoj emisiji predstavit ćemo popularnu formu korejskih tradicijskih pjesama "Arirang".

U tjednu u kojemu se diljem Europe obilježava blagdan svetoga Martina poslušat ćemo esej doktorice znanosti Antonije Zaradije Kiš, utemeljiteljice hrvatskoga Kulturnog centra sveti Martin, koji s drugim istoimenim nacionalnim centrima čini jedinstvenu europsku mrežu znanstveno-kulturnih udruga posvećenih aktualizaciji i revalorizaciji duhovne i kulturne ostavštine toga sveca, koji se osim kao zaštitnik vinara i vinogradara, po čemu je najpoznatiji, štuje i kao zaštitnik siromaha, vojnika, konjanika, liječenih alkoholičara, uzgajivača konja i gusaka, Švicarske papinske garde, Francuske te brojnih europskih gradova i mjesta. U novije vrijeme simbolika koju emaniraju život i djelovanje svetoga Martina sve više konotira ideje transeuropskoga internacionalnog i interkulturnog povezivanja, kao i svekolike solidarnosti utemeljene na fundamentalnim načelima humanosti. U eseju će biti riječi o povezanosti simbolike koju sa sobom nosi spomen svetoga Martina s identitetima, događajima i fenomenima koji se podvode pod njegovo zaštitništvo, kao i o integriranosti toga sveca i njegova naslijeđa u različite kulturne prakse, među kojima posebice one književne.

SKladbe u izvedbi izraelske filharmonije

Janko Polić Kamov: „Katastrofa“ Kontroverznog, a i danas itekako modernog i eksplozivnog prozaika, pjesnika i dramatičara Janka Polića Kamova (1886-1910) predstavljamo radiofonskom prilagodbom njegove pripovijetke „Katastrofa“. Tematizirajući željezničku nesreću koja se dogodila na pruzi Sinj-Split, Kamov podriva sva uvriježena ponašanja i pretpostavljena tumačenja takvoga tragičnog slučaja, razobličujući hipokriziju i koristoljubivost. I u ovome tekstu on provocira malograđanštinu, naglašavajući apsurd i paradoks petrificiranih društvenih vrijednosti, afirmirajući svoju individualnost, pravo na osobni izbor i pravo da se glasno smije svemu što ga ostavlja nepriznatim, siromašnim, neshvaćenim. Parafrazirajući umjetničku akciju Vlade Marteka „Čitajte Kamova“ jošjednom uzvikujemo: Slušajte Kamova! Glume: Josip Brakus kao Kamov, u ostalim ulogama: Frano Mašković, Ivan Pašalić, Marin Klišmanić i Jelena Miholjević. Spikerska suradnja: Tomislav Baran. Dramatizacija: Ivan Vulić. Glazbeni urednik i skladatelj: Maro Market. Ton-majstor: Dalibor Piskrec. Režija: Dario Harjaček. Urednica: Katja Šimunić.

Vanja Lisak, klavir

Od 19:30 sati, možete pratiti izravni prijenos koncerta Majstorskog ciklusa Simfonijskog orkestra HRT-a iz koncertne dvorane Vatroslav Lisinski. Na programu su Slavonska igra Zorana Šćekića, Rapsodija na Paganinijevu temu Sergeja Rahmanjinova i Petruška Igora Stravinskoga. Solist je pijanist Aleksej Volodin, a dirigent Pascal Rophé

ANA BRNARDIĆ: "VUK I BREZA" Uvodna bilješka: Dorta Jagić Pred nama je rukopis poezije autorice koju znamo kao jedan od najmoćnijih glasova suvremenoga hrvatskoga pjesništva. Svaka nova zbirka poezije Ane Brnardić za književnost veliki je događaj, iz više razloga. Beskrajno inventivnom imaginacijom te od prve knjige dosljednom provedbom tema i motiva na takorekuć onirički hipnotičan, duboko ambijentalan način, Brnardić se u svakoj novoj zbirci ovjerovljuje kao pjesnikinja prirode. Pedantna arhitektica raskošnih pjesničkih vrtova. Njezina se poezija može usporediti s ishodištem koje sebe i svoj razvoj pisanjem spoznaje te razdvaja bića i stanja, kao što kaže stih pjesme Enigma "Ljubljeni prsti, koji odvajaju čistu zimu od povijesti." Eteričnost i toplina njezina kazivanja prirode i tajni životinjskih bića uvijek zahvaća u igru naoko neobičnih spojeva i slutnji puno logičnijeg svijeta iza površine ovog varavoga vidljivoga te danosti iskustva. Primjerice, od početka zbirke, u prvome ciklusu Drveće svjedočimo samorazumljivosti simbioze stabla i majčinstva. Iako je ta tendencija odmaka od urbanoga, društvenoga i praksa spektakularizacije prirode, točnije slavlje rafinirane, a mjestimice silno duhovite biofilne lirike u rukopisu zbirke "Vuk i breza" i dalje prisutna, možda se ponajprije čuje čista i posve slobodna pjesnička glazba. Analizama i bilo kakvim mjerenjima posve izmičuća. Ne radi se o samom ritmu ove poezije, već o beskraju milozvučja tih elegantno građenih, lijepo složenih pjesničkih rečenica i figura. Čitanjem dolazimo do neslućenih harmonija, tonova i ljestvica koje otkrivaju neki čisti i drevni šum iza emocije, te evociraju neke meke, lelujave epifanije ili blještave spoznaje koje nastaju minutu ili dan nakon čitanja pjesama. Naime, u nizovima pomno izbalansiranih pjesničkih iskaza, istraga i ispovijedi, u rađanju lanca asocijacija, lako se uviđa da je autorica vična onom svemu prethodećem, primordijalnom jeziku glazbe. Tom jeziku prvoga uvida i utjehe. Jeziku koji je - na koncu - prvi, najdublji jezik istine i - jasno - istine kao poezije. Jer, sjetimo se, poezija je čista glazba jezika. Osim što je istančana portretistica vanjskih i nutarnjih pejzaža, Ana Brnardić posjeduje jedinstven talent da nas kroz svoje stihove uči slušanju one teško uhvatljive, najprobranije glazbe koja nastaje spojem strasti prema mogućnostima, atrakcijama jezika i praksi muziciranja. Ana Brnardić i dalje suvereno vlada fascinantnom bajkovitom slikom, ali metaforom koja nije napadna; samo je do puknuća, do zadnjih granica začudna. Radi se o urođenoj gipkosti kretanja po divljoj, grbavoj plohi sveukupnosti bića i stvari, o akrobatici koja izvodi čuda na trapezu jezika. I stoga joj od srca vjerujemo kad nam se iskazuje u pjesmi Motor - "Umjesto nogu i glave imam fenomenalne motore/ na pogon od cvijeća." I ta je cvjetna glava ono što svi mi, njeni vjerni čitatelji volimo kod njezine poetike. Uvjerenje u spektakl i moć noći u vlatima trave, u glazbi, šumi i kraljevanju ptica. (Dorta Jagić)

Skladbe za violinu i orkestar iz godine 1816., naime Rondo u A-duru i Concerto ili Koncertni komad u D-duru, pripadaju ranom stvaralaštvu Franza Schuberta. Napisane su vjerojatno za autorova brata koji je u obiteljskom kvartetu svirao violinu. Ako je Concerto kraći i jednostavniji, Rondo je kompleksnije i intimnije djelo. Obje skladbe u ovoj emisiji izvest će violinistica Ariadne Daskalakis uz gudače Kelnske akademije i dirigenta Michaela Alexandera Willensa. Riječ je o prvoj kompaktnoj ploči svih Schubertovih djela za violinu švedske produkcije "BIS".

Današnja tema je glazbeni medij koji 1980-ih pokušao zamijeniti vinilnu LP ploču: CD. U kojem trenutku se i u kakvim tržišnim i drugim uvjetima pojavio? U kakvom su međusobnom odnosu tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća, evoluirali CD i MTV - novi audio-izum i vizualna komponenta konzumiranja glazbenog sadržaja? Kakve su njegove reperkusije na daljnji tijek diskografskih aktivnosti, snimanje glazbe i njezine konzumacije? O tome saznajemo iz knjige engleskog publicista i novinara Davida Hepwortha, Čudesni izum, u poglavlju koje je autor naslovio "Što se događalo poslije 1982.?" Autor: Denis Leskovar

Kao i svakoga četvrtka, donosimo jedan album i jedan jazz sastav. Pratimo ponajviše domaću aktualnu scenu, no ponekad nam pod ruku dođe i neko strano izdanje. Ovaj put preslušavamo autorski album mladog austrijskog pijanista i skladatelja Dominika Landolta. Njegov sastav zove se Kraut, album nosi naslov „City life“, a objavljen je krajem 2018.g.