Raspored emitiranja -

16.07.2019.

U prvome dijelu programa možete, među ostalim, čuti Uvertiru "Djevojčica sa žigicama" Augusta Enne i Prvu simfoniju u g-molu Étiennea Méhula. U drugome dijelu donosimo snimku koncerta djela Ludwiga Senfla, koji su ansambl Schole Cantorum iz Basela održali u matičnome gradu 27. siječnja prošle godine. Iz trećega dijela izdvajamo Simfoniju "More" Paula Gilsona te Keltsku uvertiru Johna Fouldsa.

Čitamo poeziju Romane Brolih

Romance su na programu emisije. Izdvajamo Romancu za rog i klavir Camillea Saint-Saensa i Romancu u G-duru za violinu i orkestar Ludwiga van Beethovena.

U današnjoj emisiji poslušajte Bizetovu 2. suitu Arležanka iz glazbe za Daudetovu dramu i Mađarsku koračnicu iz opere "Faustovo prokletstvo" Hectora Berlioza s nosača zvuka "Karajan a Paris" iz 20002. godine.

Concertino za klavir, gudače i udaraljke Brune Bjelinskog, Provansalsku suitu Dariusa Milhauda i Koncert za klavir i orkestar Francisa Poulenca uz ostalo poslušajte u današnjoj emisiji.

Današnja je Signatura posvećena inozemnim gostima pjesničke manifestacije 56. Goranovo proljeće, koja je ove godine u Zagrebu, Lukovdolu, Puli i Rijeci okupila ukupno 40 pjesnika i pjesnikinja iz 14 zemalja. O čemu pišu i kako izgledaju pjesničke scene u njihovim zemljama upitali smo poljsku pjesnikinju Krystynu Dąbrowsku, Austrijanca Udu Kawassera, američku pjesnikinju sa stalnom rumunjskom adresom Taru Skurtu, Makedonku koja već 17 godina živi u Sloveniji Lidiju Dimkovsku i njezine kolege, makedonskog pjesnika Vladimira Martinovskog i Slovenku Janu Putrle Srdić, te Rumunja Tiberiua Neacşua i Nizozemca Mishu Andriessena. Kako se i koliko poezija objavljuje u Makedoniji ili Rumunjskoj? U kojem se smjeru razvija suvremena makedonska književnost i vlada li među mladima interes za poeziju? Bave li se austrijski ili poljski pjesnici aktualnim društveno-političkim pitanjima koja muče Europu, i reagiraju li na jačanje konzervativizma i nacionalizma? Koje su razlike između američkog pristupa pjesništvu i onoga u Rumunjskoj? Kako je gospodarska kriza utjecala na nakladništvo u Nizozemskoj? Može li se sa samo 17 godina napisati vrijedna knjiga pjesama?

U ovom živopisnom romanu likovi su uhvaćeni u mrežu intriga, slučajnosti, vjerovanja u spas društva između povijesti i politike, u sudaru ideologija, između zakona i krađe, u mraku koji skriva tajne i uzroke događaja koji nas zatječu i iznenađuju sagledavajući našu suvremenost kroz povijesnu prizmu. Sudbina starog rukopisa koji je skoro na dohvat ruke, a u neprekidnom izmicanju, i krađa knjiga iz nacionalne knjižnice preslaguje prošlost i razotkriva skrivene motive. Roman Skriveno govori o neminovnom gubitku vjere, ideala, ali i o beskonačnosti ljudskog nastojanja da svijet bude bolji.

Ulomke iz opere "Otmica iz SAraja" Wolfganga Amadeusa Mozarta, koja je praizvedena na današnji dan 1782. u Beču, slušamo u današnjoj emisiji.

Sve ranjive skupine kao što su starije osobe, djeca, osobe s invaliditetom i bolesne osobe zahtijevaju od društva zaštitu svojih prava i interesa za uvažavanje razlika. Pod okriljem Ujedinjenih nacija do sada su zaštitu dobila djeca i osobe s invaliditetom. Postoji li potreba za zaštitom prava i interesa starijih osoba iz perspektive RH koja bi podržala izradu i donošenje Konvencije za zaštitu prava starijih osoba pod okriljem Ujedinjenih nacija? Gošća emisije je docentica Sunčana Roksandić Vidlička s Pravnog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta.

Izdvajamo Prvi stavak (Allegro con brio) iz Trećeg koncerta za klavir i orkestar u c-molu Ludwiga van Beethovena i Prvu simfoniju u C-molu Johannesa Brahmsa.

Hrvoje Marko Peruzović - književnost na društvenim mrežama. Razgovor s pjesnikom i likovnim umjetnikom koji koristi društvene mreže za promociju poezije.

Uz 55. obljetnicu ciklusa "Operni solisti" (1. emisija)

Dokumentarna radio drama (radio feature) „Tika-taka, tika-taka, kucalo je srce vatrenog junaka“, zvučni je dokument, dosjećanje i putovanje kroz Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji. Pokušaj je to da se približi onim uzbuđenjima, dojmovima i fenomenima koji i sada kod mnogih izazivaju pitanje: što nam se zapravo dogodilo u ta nezaboravna trideset i dva ljetna dana 2018. godine? Feature će povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije vratiti u epicentar zvučne slike psiholoških i emocionalnih stanja ključnih aktera; igrača, navijača, trenera, ali običnih pojedinaca čija je svakodnevica, barem za trenutak, postala vedrija. Tu je i glas nogometnog zaljubljenika te pomalo distanciranog navijača koji u svojevrsnom dnevničkom zapisu slušatelja vodi kroz vlastita iskustva, dileme i doživljaje, ne ostajući imun na sve što se oko njega događa. Konačno, tu su zvukovi hrvatskog nogometnog ljeta 2018. Trube, bubnjevi i pjesme; golovi, glasovi i decibeli. Autori: Đino Đivanović i Srđan Nogić, skladatelj: Maro Market, urednik: Nikica Klobučar

Zagrebački student a danas londonski violinist najvišeg reda Bojan Čičić, nakon aklamacijama dočekane snimke Carbonellija, upravo je izdao svoju drugu britansku kompaktnu ploču i posvetio je londonskim koncertima Giovannija Giornovicha (hrv. Ivan Mane Jarnović). U razgovoru za Presto Classical pokušao je objasniti mnoge nedoumice vezane uz podrijetlo ovog skladatelja i violinskog virtuoza 18. stoljeća. Govoreći o njemu i njegovoj karijeri, Čičić je naglasio da izabranim londonskim koncertima želi prezentirati autora s čijom je glazbom u Hrvatskoj odrastao a koji je malo poznat u svijetu. Mi ćemo saslušati Trinaesti i Petnaesti koncert te Varijacije za solo violinu na napjev "Villageoises de Julie". Bojana Čičića prate svirači njegovog Konsorta Ilirija.

Preslušavanje povijesnih koncertnih i studijskih snimki ostvarenih u produkciji Hrvatskoga radija nastavljano još jednom emisijom u nizu posvećenom Zagrebačkom kvartetu uz 100-tu godišnjicu osnivanja, 1919. Iz razdoblja od 1988. do 1993., kada uz violinistime Gorana Končara, Gorana Bakrača i violista Antu Živkovića sviraju violončelisti Josip Stojanović (do 1991) i Martin Jordan preslušat ćemo koncertne snimke Gudačkog kvarteta Iz mojega života Bedricha Smetane (snimljenog 1988), Drugog gudačkog kvarteta iz ciklusa Moje djetinjstvo Stjepana Šuleka (1993), Drugog gudačkog kvarteta Za bolja vremena Silvija Foretića (1989) i Gudačkog kvarteta Frane Paraća (1991).

Godina 1919. U kazališnoj reviji "Plamen" Miroslav Krleža objavljuje svoju fantastičnu priču "Hodorlohomor Veliki", posvećenu uspomeni na Janka Polića Kamova "koji je junački pao sa stijegom u ruci". Krleža je bio upravo pročitao" Isušenu kaljužu" i njome impresioniran napisao novelu izrazito fantazmagoričnog ugođaja.

Slušat ćemo izvedbe s albuma "Swiss Movement" koji donosi snimku koncerta što su ga pijanist Les McCann i saksofonist Eddie Harris sa svojim kvintetom održali 21. lipnja 1969. na Montreux Jazz Festivalu u Švicarskoj.

Uvodna emisija uoči svečanog koncerta otvorenja festivala posvećenog hrvatskom glazbenom stvaralštvu u prvome dijelu donosi razgovor (snimljen 2003. godine) s osnivačem i doživotnim umjetničkim voditeljem festivala Danielu Marušiću (1931-2009) kojemu je ovogodišnje izdanje festivala posvećeno. Pozornost ćemo usmjeriti potom na skladatelja Franza von Suppea, rođenog prije 200 godina u Splitu koji je odrastao u Zadru, a potom otišao u Beč i postao slavni kralj bečke operete. O njegovu odrastanju u Zadru i vezama sa Zadrom govori nam zadarska muzikologinja Katica Burić Ćenan, a o tumačenju njegove partiture Missa Dalmatica na svečanom koncertu otvorenja festivala doznajemo od dirigenta Vetona Marevcija. O zanimljivoj knjizi koja će biti promovirana uoči otvorenja govori autorica Branka Hlevnjak, a detalje ovogodišnjeg festivalskog programa donijet će nam umjetnički voditelj Branko Mihanović.

Koncert svečanog otvorenja 44. Osorskih glazbenih večeri donosi izvedbu Misse Dalmatice Franza von Suppea, uz 200. obljetnicu njegova rođenja.

Nastavljamo ciklus čitanja ulomaka iz monografije Fra Petar Knežević- Gospin pjesnik i glazbenik, objavljena 2017. u izdanju Matice Hrvatske. Naslov poglavlja koje ćemo donijeti u narednih nekoliko emisija glasi "Glazbeni rukopisi fra Petra Kneževića -kantuali iz Sinja i Visovca 1767. i 1768. Njegova je autorica dr muzikologije Hana Breko Kustura, koja se specijalizirala za istraživanje gregorijanskoga korala.

U ogledu magistra filozofije Luke Janeša "Život kao medij smrti" polazimo od skrivene pojavnosti da život u pravilu počinje u tmini te se razvija prema svjetlosti, što upućuje na intrinzičnu tonalitetnu dijalektičnost fenomena života. Tu je dijalektiku autor ekspandirao na razinu dijalektike života i smrti, dakle uzajamnog odnosa koji zaposjeda svojevrsni fundamentum cjelokupne evolucijske vrtnje i kretnje. Pritom se na zagonetnom klatnu nameću pitanja je li život medij smrti ili je, obrnuto, smrt medij života. K tome i pitanje što čovjek, kao samosvjesna jedinka, znači u općoj dijalektičkoj igri života i smrti. U konstelaciju razmatranja života, uz makro-razinu, nužno je postaviti i mikro-razinu pojedinca, kao i mezo-razinu društvene i biotičke zajednice, te zahvatiti misao da čovjek kao samosvjesna jedinka uzdiže vlastitu životnost i snagu psihe pomaganjem, empatijom i porađanjem unesrećenih psiha, također i odgovornim pristupom okolišu čiji smo sastavni mereološki dio. Luka Janeš zaključuje da je smrt samo orijentacijska točka u beskonačnoj poljani života te da je stav o životu kao mediju smrti jasan primjer teorijskog apsurdizma. "Harmonija, bioetička simetrija i ravnoteža pojedinog života, odnosno psihe, očituje se na harmoniju i rezonanciju cjelokupnoga kozmičkog ekvilibrija, a navedena misao nosi potencijalnu snagu za uzdizanje ponad depresije i onemoćalosti koju nosi mereološko apsolutiziranje fenomena smrti u egzistencijalističkom kontekstu pojedinca."

Grupa Kings Of Convenience koristi isključivo akustične instrumente izvodeći pjesme na razmeđi arhivskoga folka i harmoničnih pop struktura. Novi Mixtape donosi njihovu glazbu u samostalnom izdanju te u suradnji s kanadskom kantautoricom Feist. U drugome dijelu predstavljamo kalifornijsku skupinu Carlton Melton. Riječ je o postavi koja izvodi instrumentalnu glazbu čija se estetika uklapa u predodžbu nove psihodelije, nastale na zasadama i ostavštini rocka šezdesetih. autor: Denis Leskovar