Jazzolovka 23.05.2019.

Jazzolovka 23.05.2019.

Glazba

191. izdanje Jazzolovke i ovoga četvrtka donosi stanje na listi. Novi je prijedlog Bruno Mičetić Quintet – Magic of red land, a preporučujemo kao i svakoga četvrtka zanimljive jazz koncerte, te vas i ovaj put pozivamo da glasate za svoje favorite!

Posljednja emisija: Četvrtak, 23.05.2019 15:15

Jazz session 09.05.2019

Jazz session 09.05.2019

Glazba

Slušamo autorski projekt bubnjara, skladatelja, aranžera i dirigenta Silvija Glojnarića, snimke nastale u siječnju ove godine uz Jazz orkestar HRT-a. Program nosi naslov "Music Conversation" uz autorovu glazbenu oznaku "New Wave in Big Band Jazz" i stilsko opredjeljenje "uravnoteženi modernizam". (2.dio)

Posljednja emisija: Četvrtak, 09.05.2019 23:00

Kozmopolis - Ignac Kristijanović, posljednji branitelj kajkavskoga književnog  jezika

Kozmopolis - Ignac Kristijanović, posljednji branitelj kajkavskoga književnog jezika

Kultura, umjetnost, književnost, znanost

U večerašnjem eseju Barbara Štebih Golub, znanstvena savjetnica na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, portretira Ignaca Kristijanovića, istaknutog intelektualca banske Hrvatske o kojemu su pisali Jagić, Kulakovski, Šurmin, Ivančanin te Kukuljević. Autorica se dotiče utjecaja Tomaša Mikloušića, Kristijanovićeva ujaka, na njegov životni poziv svećenika, pobliže nas upoznaje sa svim funkcijama koje je Kristijanović obavljao za života, a naglašava i njegovu suradnju s mnogim znamenitim suvremenicima, primjerice Šafařikom te Kopitarom. U središnjem dijelu eseja predstavljen je Kristijanovićev književni opus bogato ilustriran zanimljivim i uhu ugodnim navodima iz djelâ. Ovaj srčani borac za kajkavski književni jezik oštro se suprotstavljao ilirskoj ideji, tj. štokavskim temeljima zajedničkoga jezika Hrvata pa ilircima nije bio drag, a također su ga se bojali pa su ga oštro napadali. No, današnja nam vremenska distanca dopušta neutralno podsjetiti na kajkavski književni jezik, standardiziran i polifunkcionalan idiom, te na Ignaca Kristijanovića, posljednjega borca za njega.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 20.05.2019 23:00

Kozmos i etos

Kozmos i etos

Znanost

Tema emisije Kozmos i etos je kozmološka hipoteza o praatomu, koju uvriježeno smatraju prethodnicom teorije Velikog praska. Tu je hipotezu prije gotovo jednog stoljeća iznio Georges Lemaître, belgijski matematičar i astronom te katolički svećenik, kojeg nazivaju i "ocem teorije Velikog praska". Nakon prihvaćanja ove teorije postao je neodrživ dotadašnji općeprihvaćeni tzv. statični model svemira. U emisiji će uz ostalo biti riječi o geometriji svemira, o formiranju oblakâ plina, zvijezda i galaksija, o kozmičkoj repulziji, te ćemo se naposljetku dohvatiti metafizičkih i teoloških implikacija Lemaîtreove hipoteze i s njima povezanog pitanja je li Veliki prasak (Big Bang) bio doista početak svemira ili stvaranje ni iz čega (creatio ex nihilo). Gost je fizičar mr. sc. Roko Pešić. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.

Posljednja emisija: Četvrtak, 23.05.2019 08:45

Majstorski ciklus Simfonijskog orkestra HRT-a - Snimka izravnog prijenosa koncerta

Majstorski ciklus Simfonijskog orkestra HRT-a - Snimka izravnog prijenosa koncerta

Glazba

Izravni prijenos koncerta iz velike dvorane Vatroslava Lisinskog. Nastupit će Marija Kuhar Šoša, sopran uz Simfonijski orkestar HRT-a. Dirigira Ivan Josip Skender.

Posljednja emisija: Četvrtak, 23.05.2019 19:30

Mikrokozmi - Putovanje američkim Jugom: Miami

Mikrokozmi - Putovanje američkim Jugom: Miami

Društvo, život, književnost

Posljednja emisija: Srijeda, 22.05.2019 23:00

Mixtape - Rising Sons

Mixtape - Rising Sons

Glazba, umjetnost

Pravim imenom Henry Saint Clair Fredericks, Taj Mahal je skladatelj i pjevač kojeg je tijekom duge i plodne karijere više fasciniralo istraživanje novih stilova i očuvanje starih, nego njihova primjena u kontekstu srednje glazbene struje. Novo izdanje Mixtapea u središnjem je dijelu posvećen opusu tog eklektičnog blues stilista – uključujući glazbi koju je stvarao pod nalašeno afričkim utjecajima.

Posljednja emisija: Utorak, 21.05.2019 23:30

Moj izbor

Moj izbor

Talk show

Gost je glumac, scenarist i režiser Goran Matović Rođen je u Mostaru 1951. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu a studije u Zagrebu i Beogradu. Uz umjetničko djelovanje završio je i Fakultet organizacijskih znanosti gdje je usvojio modele organizacije. Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. U svom umjetničkom djelovanju nastoji autorski povezati umjetnike različitih poetika te ostvariti značajne prodore prema svim generacijama publike. Povezivanjem različitih medija pokrenuo je u Zagrebu brojna kulturna događanja koja danas imaju status kulturnih fenomena. Kao organizator, producent i autor u kriznim i turbulentnim vremenima pronašao je modele povezivanja koji su osigurali iznimno veliku pažnju publike i medija. Kao glumac, priređivač i režiser ostvario je 80-ak programa temeljenih na scenskom tumačenju velikana pisane riječi. Bio je scenarist i protagonist filmova "Šamar društvenom ukusu" (Majakovski), "Tinov povratak u Vrgorac" (Ujević) i "Pir iluzija" (Krleža). Od 2009. godine, u okviru multimedijalnih događanja Zagrebačke posvete (koje je pokrenuo, autorski osmislio i realizirao) u suradnji s istaknutim umjetnicima, ostvario je osebujne portrete velikana hrvatske književnosti: JOSIP SEVER/ Atonalni kristal, MIROSLAV KRLEŽA/ Agramerski prolaznici, ANTUN BRANKO ŠIMIĆ/ Opomena, TIN UJEVIĆ/ Skalpel kaosa, ZVONIMIR GOLOB/ Obične stvari, RADOVAN IVŠIĆ/ NE, NE, NE...VESNA PARUN/ Dom na cesti, VLADO GOTOVAC/ Crna jedra, MAK DIZDAR/ Kameni pjevač, JURE KAŠTELAN/ San u kamenu, SAŠA MERŠINJAK/ U ruhu gurua, DON BRANKO ZBUTEGA/ Spali me u srcu, LUKO PALJETAK/ Singerica pod snijegom, GORDANA BENIĆ/ Putnici iz budućnosti, JOZEFINA DAUTBEGOVIĆ/ Različite ljubavi, PETAR GUDELJ/ Sve što si donio iz planine, ARSEN DEDIĆ/ Pjesnik opće prakse, ZVONIMIR MRKONJIĆ/ Put u Dalj, VESNA KRMPOTIĆ/ Ja sam onaj dio tebe... Riječ je o programima koji su izazvali izniman društveni i medijski odjek. Zagrebačke posvete još su jednom potvrdile da je Goran Matović svojim autorskim projektima proširio granice teatra i stvorio originalne kazališne modele. Umjetnički je ravnatelj Festivala s Tinom u Vrgorcu 2010. i 2011. kao što je i utemeljitelj i ravnatelj Festivala Zagreb, grad poezije. Od 1980. kreira program Sjećanje na Tina u gostionici Tip-Top.. Autor je projekta Gradovi Tina Ujevića 2011. te desetak različitih programa utemeljenih na Ujevićevu djelu. Predstavu Tin Ujević "San i ludilo" odigrao je samostalno ili u suradnji s Arsenom Dedićem 1500 puta. Multimedijalni festival Zagreb, grad poezije okupio je sto i pedeset umjetnika/ica i oko četiristo tisuća gledatelja/ica kroz četverogodišnje trajanje. Scenarist je i protagonist predstave Gala, po motivima života i djela Salvadora Dalíja, Paula Eluarda i Jelene Dimitrijeve Đakonove Gale, a u suradnji s Pericom Martinović, Arsenom Dedićem i Zlatkom Kauzlarićem Atačem. Predstava je igrala 2000 puta. Realizirao je 30-ak različitih predstava po vlastitom scenariju.

Posljednja emisija: Nedjelja, 26.05.2019 11:00

Na kraju tjedna

Na kraju tjedna

Kultura, gospodarstvo, društvo, život, umjetnost, književnost, film, mozaik

Što je Festival kršćanskoga kazališta? Koji su njegovi umjetnički dosezi? Kako razbijati trend da su pozitivne emocije kič? O predstavama i radionicama na zagrebačkom Sv. Duhu govori ravnatelj Festivala fra Vladimir Vidović. Autor: Tomislav Šovagović

Posljednja emisija: Subota, 25.05.2019 11:15

Na treći pogled - Marina Vujčić

Na treći pogled - Marina Vujčić

Književnost

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 06.05.2019 23:00

Ogledi i rasprave - Slike vladanja u Cymbelineu

Ogledi i rasprave - Slike vladanja u Cymbelineu

Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Posljednja emisija: Četvrtak, 23.05.2019 23:00

Ogledi o pop kulturi - J J Cale - Tulsa Sound

Ogledi o pop kulturi - J J Cale - Tulsa Sound

Glazba, umjetnost

Potkraj travnja diskografska kuća Because Music posthumno je objavila album Stay Around – zbirku dosad neobjavljenih pjesama J.J. Calea, kantautora koji je većinu svoje karijere proveo u sjeni poznatijih i medijski vidljivijih kolega. Današnja emisija posvećena je tom američkom glazbeniku, njegovoj estetici, karakterističnom zvuku i utjecaju na svjetsku rock scenu.

Posljednja emisija: Subota, 25.05.2019 13:30

Okrugli stol ponedjeljkom - Eichmann u Jeruzalemu, Eichmann u Zagrebu

Okrugli stol ponedjeljkom - Eichmann u Jeruzalemu, Eichmann u Zagrebu

Unutarnja, društvo

Otkako je 22. ožujka 2019. godine premjerno izvedena u Zagrebačkom kazalištu mladih, predstava "Eichmann u Jeruzalemu", u režiji Jerneja Lorencija, izaziva veliku pozornost i pohvale javnosti. Predstava se temelji na motivima knjige "Eichmann u Jeruzalemu - izvještaji o banalnosti zla", njemačke filozofkinje židovskog porijekla Hannah Arendt, koja je 1961. godine u Jeruzalemu pratila suđenje Adolfu Eichmannu, ratnom zločincu i glavnom organizatoru i izvršitelju genocida i holokausta, čovjeku odgovornom za smrt šest milijuna Židova. Njezina "teorija o banalnosti zla" opasno je izišla iz zone do tada opće prihvaćenog određenja zla kao devijacije ljudske prirode. I izazvala burne reakcije koje traju i prelijevaju se i u našu stvarnost. Koji je društveni kontekst nastanka Izvještaja o banalnosti zla, koji je društveni kontekst u kojem se predstava održava u Zagrebu, kako su glumci preživjeli ovo istraživanje zla na kazališnoj sceni, čut ćemo u "Okruglom stolu ponedjeljkom" u kojem sudjeluju: dr. sc. Nataša Govedić, teatrologinja, kazališna i književna kritičarka, profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, Pjer Meničanin, glumac ZKM-a i istaknuti akter predstave i dr. sc. Renato Matić, sociolog, profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu Autor, voditelj i urednik emisije: Željko Rogošić

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 20.05.2019 15:15

Panorama - Prijedlog zakona o prekidu trudnoće

Panorama - Prijedlog zakona o prekidu trudnoće

Društvo, znanost

Posljednja emisija: Utorak, 21.05.2019 10:30

Poezija naglas - Premještanja -Stanislava Nikolić Aras

Poezija naglas - Premještanja -Stanislava Nikolić Aras

Književnost

Stanislava Nikolić Aras: Premještanja Neobična je poezija Stanislave Nikolić Aras jer nema lirskog u njoj. Njezine pjesme se doimaju kao krhotine proze, neke velike prozne cjeline, ali te krhotine plivaju samostalno, odvezano, kao i trajekti koje iz svojeg mediteranskog habitusa spominje Aras. Stvara se dojam da je svaka pjesma otrgnut fragment neke sočne i zrele cjeline, da je svaka pjesma tek jedan val, u mogućem bezbroju tih valića spoznaje ili uvida, koji udaraju o obalu, i da se ništa zapravo bitno tu više ne događa. Nikolić Aras kao da nam servira "šnite života", pa uz narativne pjesme i pjesme koje prepričavaju slučajne razgovore na ulici, donosi i kontemplativnije pjesme, koje pokušavaju postići cjelovitost. No i one odišu na fragment, krhotinu nekog boljeg svijeta, harmoničnijeg, u kojem bi lirski subjekt volio živjeti. To je svakako prije svijet prirode, negoli urbani prostor, koji je na neki način negativno konotiran, barem to vrijedi za pjesme o Gradu. Aras ima lutalačku dušu, i naslovljava svoj rukopis "Premještanja". Za razliku od "u sebe zagledane" poezije, koja je introspektivna i istražuje unutarnje prostore, Aras je potpuno okrenuta izvanjskom, kao da želi zaboraviti svoje reakcije, i biti vjerni fotografski objektiv. Povremeno, međutim, zasja neki posve pjesnički dragulj, začudna sintagma, koja nas naglo razbudi. Poput stiha "U ime onih koji slušaju noć na škrge". Ali u spomenutoj pjesmi "Krila" i taj fragment pliva u pjesmi jer većina pjesama Aras ima slabo povezane stihove unutar pjesme. Reklo bi se da stih strukturno dominira, a ne cjelina pjesme, jer pamtimo te uspjele stihove. Poput stiha "Vidim kako se žena izvlači iz prezimena kao iz kaputa te samo u košulji i svojim imenom silazi niz ulicu". Stanislava Nikolić Aras piše inteligentnu poeziju, koja nema velikih ambicija, u smislu da će nam otkriti nešto novo ili donijeti neki zaključak. Pjesnikinja je promatrač, i to budni, a stalna premještanja joj donose nadahnuće za pjesme. Ona je isto tako - mogli bismo reći - pjesnikinja prostora. "Riječi dana ostavite me samu", kaže u jednoj pjesmi, u kojoj potvrđuje da traži zapravo jedinice značenja ili smisla koje su još manje od stiha, odnosno da traži same riječi. A na drugom mjestu kaže, posve u skladu s određenom pasivnom posturom promatrač: "Pustimo da se sve stvari same od sebe slože". Stanislava Nikolić Aras rođena je 1972. U Trogiru. Objavila je zbirke pjesama " Takve se stvari događaju ljudima" te "Nedolično i vrijedno spomena", i knjigu kratkih priča "Meke granice." Urednica: Irena Matijašević

Posljednja emisija: Četvrtak, 16.05.2019 22:03

Portreti znanstvenika - Melanie Klein i dječja psihoanaliza

Portreti znanstvenika - Melanie Klein i dječja psihoanaliza

Znanost

Posljednja emisija: Četvrtak, 09.05.2019 13:00

Portret umjetnika u drami - PORTRET GLUMICE VANJE MATUJEC

Portret umjetnika u drami - PORTRET GLUMICE VANJE MATUJEC

Kultura, umjetnost, dramski program

Portret kazališne, filmske i televizijske glumice Vanje Matujec, dugogodišnje članice ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te autorice nekoliko drama za djecu.

Posljednja emisija: Petak, 17.05.2019 13:30

Povijesne kontroverze - Tajni vatikanski arhiv 1.DIO

Povijesne kontroverze - Tajni vatikanski arhiv 1.DIO

Posljednja emisija: Četvrtak, 23.05.2019 14:30

Prozor u digitalno - Zaštita autorskih prava na internetu

Prozor u digitalno - Zaštita autorskih prava na internetu

Gospodarstvo, znanost, tehnologija

Posljednja emisija: Utorak, 21.05.2019 13:00

Putovi hrvatske glazbe: Put povijesti violončelistice i pedagoginje Monike Leskovar

Putovi hrvatske glazbe: Put povijesti violončelistice i pedagoginje Monike Leskovar

Glazba, kultura, talk show

Putovi hrvatske glazbe u tematu svoje 19. sezone "put povijesti" ugošćuju hrvatsku proslavljenu violončelisticu Moniku Leskovar koja je na nedavnome koncertu Majstorskoga ciklusa ostvarila tumačenja hrvatskih partitura Rudolfa Matza i Brune Bjelinskoga uz Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem svojeg kolege Enrica Dinda. Uz prisjećanja na same početke učenja glazbe, uspješnih nastupa i postignuća na natjecanjima, o nastupima uz prestižne orkestre i vrhunske glazbenike, posebice usmjeravamo pozornost na njezine interpretacije hrvatske glazbe - od komornih skladbi Rudolfa Matza, Borisa Papandopula, Dore Pejačević i Srđana Dedića, te koncertantnih djela Božidara Kunca, Stjepana Šuleka do Koncerta koji je Frano Parać pisao upravo za Moniku Leskovar, a koje je i studijski snimila.

Posljednja emisija: Petak, 26.04.2019 11:00