Jazzolovka 10.10.2019.

Jazzolovka 10.10.2019.

Glazba

Prošloga tjedna otvorili smo šestu sezonu emitiranja Jazzolovke, a pred vama je ukupno 198. izdanje ove top liste i emisije na Trećem! U novu sezonu krenuli smo s novim prijedlogom. To je mlada Bruna Matić i naslovna skladba sa njezinog autorskog prvijenca "Two Weeks After Midnight". Ovoga četvrtka na listu uvrštavamo i jednu skladbu koja nam stiže iz Austrije. Sastav se zove Kraut, a skladba je naslovna s albuma "City Life" koji su objavili krajem 2018.godine. Tu je i treći prijedlog! Također s novog albuma koji nosi naslov "Upper Structures". Riječ je o drugom autorskom albumu gitarista Pavla Miljenovića, a skladba nosi naslov "Kandinsky".

Posljednja emisija: Četvrtak, 10.10.2019 15:15

Jazz session 26.9.2019

Jazz session 26.9.2019

Glazba

Slušamo Bruna Matić Quartet i album "Two Weeks After Midnight" (2019.).

Posljednja emisija: Četvrtak, 26.09.2019 23:30

Kozmopolis - Louis Leger i Juraj Slovinac

Kozmopolis - Louis Leger i Juraj Slovinac

Kultura, umjetnost, književnost, znanost

Današnja emisija posvećena je najnovijim istraživanjima paleoslavistike kroz komparativnu analizu hrvatsko-francuskih kulturnih veza. Doktorica paleoslavistike i znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Antonija Zaradija Kiš u eseju «Louis Léger i Juraj Slovinac» bavi se pojavnošću Louisa Légera u francuskom filološkom, paleoslavističkom miljeu, te s povijesnoga aspekta ponajprije upozorava da ona nije jedinstvena, ako znamo da je interes za glagoljicu kao ksenografski alfabet postojao već nekoliko stoljeća ranije u visokokulturnim europskim sredinama kao što su Francuska i Italija. Polazeći od Légerove studije iz 1873. godine «Slavenski svijet. Putovanje i književnost» te dviju doktorskih disertacija iz 1878. godine – «Ćiril i Metodije: povijesna studija o obraćanju Slavena na kršćanstvo» i «Nestorova kronika», kao i prijevoda s poljskoga na francuski jezik «Zbirke slavenskih narodnih priča», analiza određuje Louisa Légera kao preteču slavističkih studija u Francuskoj u integralnom smislu riječi. Légerov rad važan je za razvoj slavističke misli na zapadnoeuropskom prostoru, za nas osobito interesantan po tumačenju važnosti sv. Jeronima za Hrvate, ali važan i za francusku književnu povijest jer je razotkrio podatke o podrijetlu Georgesa d'Esclavonie – Jurja Slovinca, francuskoga pisca, uglednoga kanonika i učitelja hrvatskoga podrijetla.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 14.10.2019 23:00

Kozmos i etos

Kozmos i etos

Znanost

U emisiji "Kozmos i etos" razgovaramo o tijelu kao mediju svijeta. Čovjek se kao tijelo i um te kao utjelovljena kognitivnost posredovanjem tijela suodnosi s okolinom, prostorom, prirodom, svijetom. O tome su govorili filozofi Pavao Vuk-Pavlović, Marshall McLuhan i Maurice-Merlau Ponty, na čije se misli osvrćemo. Povezujemo Merleau-Pontyjevo tumačenje tijela-subjekta s idejom medijalnosti, pritom objašnjavajući na koji način tijelo postaje medijacijska osnova, kako u odnosu ljudskoga tijela spram drugih ljudskih tijela, tako i u odnosu ljudskoga tijela spram tijela svijeta. Unutar fenomenološkog polja mrežnoga suodnošenja zbiva se tako osobita korporalna intersubjektivna igra čovjeka i prirode, u kojoj je čovjek konstituiran prirodom kao što je i priroda konstituirana čovjekom. Gost je Saša Marinović, magistar filozofije i pedagogije. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.

Posljednja emisija: Četvrtak, 10.10.2019 08:45

Mikrokozmi - Lutajuči život l. dio

Mikrokozmi - Lutajuči život l. dio

Društvo, život, književnost

Posljednja emisija: Četvrtak, 10.10.2019 23:00

Mixtape - Ženski glasovi

Mixtape - Ženski glasovi

Glazba, umjetnost

Autor: Denis Leskovar Urednik: Željko Rogošić Današnji kolaž ispunit će ženske vokalne izvedbe različitih stilskih obilježja. Među suvremenim ženskim pojavama s angloameričke rock scene, Laura Veirs zauzima izdvojenu poziciju, gotovo na način na koji se Joni Mitchell odvajala od svojih kolegica prije četiri i više desetljeća. U prvome dijelu emisije kratko ćemo se osvrnuti na njezin studijski album Warp and Weft. U drugome dijelu u fokusu je britanski tandem Goldfrapp čiji je opus (uz doprinos prepoznatljivih vokalnih stilizacija Alison Goldfrapp) obilježila sinteza elektroničkih elemenata, glam rocka, synth popa i folka.

Posljednja emisija: Utorak, 15.10.2019 23:30

Moj izbor

Moj izbor

Talk show

Gošća je spisateljica Lidija Deduš. Lidija Deduš rođena je 1977. u Banjaluci, odrasla u Sarajevu. Piše uglavnom poeziju i kraću prozu, a pjesme i mikropriče su joj objavljivane u regionalnim književnim časopisima i na književnim web portalima, emitirane na Hrvatskom radiju i Radio Beogradu. Poezija joj je prevođena na engleski jezik za časopise Europe Now i The Well Review. Autorica je zbire pjesama "Apatridi i ostale čudne ličnosti" u izdanju izdavačke kuće Treći Trg iz Beograda, za koju je dobila nagradu na natječaju za najbolju prvu zbirku poezije "Trgni se! Poezija!" 2018.g. Uvrštena u antologiju "Ovo nije dom - pesnikinje o migraciji" koju su uredile Jelena Anđelovska i Vitomirka Trebovac, 2016. ušla je u finale natječaja "Vranac" knjižare Carver iz Podgorice za najbolju kratku priču s pričom "Kako je Isus ušao u fotoaparati i zašto je to postalo važno pri formiranju moje ličnosti". 2017. bila je finalistica na natječaju "Nagrada Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama", koju je dobila 2019. za rukopis radnog naslova "Razglednice iz prašnjave republike". Na jesen 2019. izlazi joj druga zbirka poezije "Ništa od najavljivanog kraja svijeta" u izdanju Trećeg Trga. Živi u Varaždinu.

Posljednja emisija: Nedjelja, 06.10.2019 11:00

Na kraju tjedna

Na kraju tjedna

Kultura, gospodarstvo, društvo, život, umjetnost, književnost, film, mozaik

Ususret proslavi pet stoljeća prvoga izdanja "Judite" Dino Milinović napisao je roman "Marulov san", intrigantnu priču o Dioklecijanovom sarkofagu, Splitu na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, književnu posvetu "ocu hrvatske književnosti" Marku Maruliću. Kako je bilo uroniti u intimni i javni Marulićev svijet, i na što "Čuvari pamćenja" opominju i danas, svjedoči znanstvenik i književnik Milinović. Autor: Tomislav Šovagović

Posljednja emisija: Subota, 12.10.2019 11:15

Na treći pogled - KSENIJA KUŠEC

Na treći pogled - KSENIJA KUŠEC

Književnost

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 02.09.2019 23:00

Ogledi i rasprave - Uz stogodišnjicu stvaranja riječi ROBOT

Ogledi i rasprave - Uz stogodišnjicu stvaranja riječi ROBOT

Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Posljednja emisija: Utorak, 15.10.2019 23:00

Ogledi o pop kulturi - Marc Cohn & Blind Boys of Alabama: Work to Do

Ogledi o pop kulturi - Marc Cohn & Blind Boys of Alabama: Work to Do

Glazba, umjetnost

Posljednja emisija: Subota, 12.10.2019 13:30

Okrugli stol ponedjeljkom - Zašto Europa i Hrvatska obilježavaju početak Drugog svjetskog rata

Okrugli stol ponedjeljkom - Zašto Europa i Hrvatska obilježavaju početak Drugog svjetskog rata

Unutarnja, društvo

ZAŠTO U EUROPI I HRVATSKOJ OBILJEŽAVAMO POČETAK DRUGOG SVJETSKOG RATA? "Baka je umrla", bila je zlokobna lozinka s kojom je otpočela operacija "Konzerva", napad nacističke Njemačke na Poljsku 1. rujna 1939. godine i Drugi svjetski rat. Rat koji će, vođen Hitlerovim planovima i nacističkom ideologijom o pokoravanju svijeta nadmoćnoj arijevskoj rasi, baciti čovječanstvo u najveće krvoproliće, zločine i tragedije u svojoj povijesti, rat koji je trajao točno šest godina i koji je odnio između 50 i 80 milijuna ljudskih života. Europa ove godine dostojanstveno obilježava važnu obljetnicu, 80 godina od vojnog napada Hitlerova Trećeg Reicha na Poljsku, s kojim je započeo Drugi svjetski rat. Međutim, i nakon 80 godina još uvijek ostaje niz otvorenih i nedovoljno istraženih pitanja o uzrocima i posljedicama Drugog svjetskog rata, pitanja utvrđivanja cjelovite krivnje i odgovornosti za izbijanje rata, jačanja i popuštanja Hitleru u osvit Drugog svjetskog rata, odgovornosti za politiku "appeasementa" ( smirivanja, ublažavanja) i posljedice Drugog svjetskog rata, a koje se tiču politike i morala većeg broja europskih država. Često se među glavnim čimbenicima Drugog Velikog rata i pokretanja njemačke ratne mašinerije ističu posljedice velike gospodarske krize iz 1929. godine, rast i radikalizacija političkih prilika u Europi dolaskom na vlast nacista i fašista i diktatorskih režima Hitlera i Mussolinija, slabost parlamentarnih europskih demokracija, niz ozbiljnih političkih pogrešaka, promašaja i diplomatskih i ideoloških zabluda vođa tadašnje Francuske, Velike Britanije, SSSR-a, sve do približavanja i savezništva nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog saveza paktom sklopljenim 23. kolovoza 1939. godine, potpisima dvojice ministara vanjskih poslova von Ribbentropa i Molotova, a što je dovelo do napada i podjele Poljske. Teško je sagledati pitanje odgovornosti za početak Drugog svjetskog rata bez razumijevanja uzročno-posljedične veze sa geopolitičkim posljedicama Prvog svjetskog rata. Kako je Hrvatska obilježila 80 godina od početka Drugog svjetskog rata? Jesu li u našem javnom životu, u obrazovnom i medijskom prostoru dovoljno jasno shvaćene i prihvaćene refleksije i poruke o početku Drugoga svjetskog rata, o težini stradanja Poljaka, o izvanrednom govoru njemačkog predsjednika Franka Waltera Steinmeiera u Wielunu, prvom poljskom gradu kojega je 1. rujna 1939. godine bombardirao Luftwaffe i usmrtio oko 1200 civila, govora u kojem je zamolio Poljake za oproštaj za njemačke zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu? I na taj način podsjetio na težinu svih ratnog zločina i pouku svim agresorima da će se jednom morati suočiti sa povijesnim istinama o svojim zločinima i tražiti oprost od svojih žrtava. O tim će pitanjima u "Okruglom stolu ponedjeljkom" govoriti: dr. sc. Martin Previšić, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta "Ivo Pilar" u Zagrebu Autor i voditelj emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 14.10.2019 15:15

Opera na Trećem

Opera na Trećem

Glazba

G. Verdi: Otello Izvedba iz Nacionalnog kazališta u Muenchenu SOLISTI: Jonas Kaufmann, tenor, Otello Sir Gerald Finley, bas, Jago Evan LeRoy Johnson, tenor, Cassio Gaelano Salas, tenor, Rodrigo Bálint Szabó, bas, Lodovico Milan Siljanov, bas-bariton, Montano Markus Suihkonen, bas, Glasnik Anja Harteros, sopran, Desdemona Rachael Wilson, mezzo-sopran, Emilia Orkestar, Zbor i Dječji zbor Bavarske državne opere Dirigent: Kirill Petrenko

Posljednja emisija: Subota, 12.10.2019 20:00

Poezija naglas - Marina Šur Puhlovski: Nebeska luda

Poezija naglas - Marina Šur Puhlovski: Nebeska luda

Književnost

Posljednja emisija: Četvrtak, 03.10.2019 22:03

Portreti znanstvenika - Christopher Lasch

Portreti znanstvenika - Christopher Lasch

Znanost

Posljednja emisija: Četvrtak, 10.10.2019 13:00

Portret umjetnika u drami - PORTRET GLUMICE VANJE MATUJEC

Portret umjetnika u drami - PORTRET GLUMICE VANJE MATUJEC

Kultura, umjetnost, dramski program

Portret kazališne, filmske i televizijske glumice Vanje Matujec, dugogodišnje članice ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te autorice nekoliko drama za djecu.

Posljednja emisija: Petak, 04.10.2019 13:30

Povijesne kontroverze - Mirko Meheš

Povijesne kontroverze - Mirko Meheš

Posljednja emisija: Petak, 11.10.2019 14:30

Prozor u digitalno - E-učenje u visokom obrazovanju

Prozor u digitalno - E-učenje u visokom obrazovanju

Gospodarstvo, znanost, tehnologija

Posljednja emisija: Utorak, 15.10.2019 13:00

Putovi hrvatske glazbe: Novi obzori mladog naraštaja - Ivan Violić i Davor Branimir Vincze

Putovi hrvatske glazbe: Novi obzori mladog naraštaja - Ivan Violić i Davor Branimir Vincze

Glazba, kultura, talk show

Dvadesetu sezonu ciklusa Putovi hrvatske glazbe nastavljamo otkrivanjem novih obzora mladog naraštaja hrvatskih skladatelja - naši su gosti Davor Branimir Vincze i Ivan Violić uz recentne praizvedbe. Dubrovački skladatelj i pijanist Ivan Violić dobio je priliku praizvedbe djela za orkestar na ovogodišnjim 70. Dubrovačkim ljetnim igrama pa je tako nastala skladba "Ciklus mp3" koju je praizveo Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Ive Lipanovića u kolovozu. Skladatelj Davor Branimir Vincze (koji je trenutno na doktoratu u Sjedinjenim Državama) bio je uključen u projekt No Borders Orchestra i za njihovu je ovoljetnu turneju nastala skladba "Darkroom" koju smo slušali na izvedbi u zagrebačkoj Laubi. Uz praizvedene skladbe komentiramo i njihova recentna djela.

Posljednja emisija: Petak, 11.10.2019 11:00

Radio atelje - Janko Polić Kamov: "Žalost"

Radio atelje - Janko Polić Kamov: "Žalost"

Dramski program

Janko Polić Kamov: „Žalost“ Pripovjedač ima dvanaest godina i ide u Drugu riječku gimnaziju. Njegova sestra je umrla, a on je odlučio da neće sudjelovati u uobičajenim ritualima žalovanja, da će se suprotstaviti konzervativnim običajima svoje obitelji i okruženja. Pozorno i nemilosrdno promatra sve oko sebe, a njegovo ponašanje izaziva prijepore i odbojnost. Radiofonska igra „Žalost“ damatizacija je istoimene pripovijetke Janka Polića Kamova „Žalost“ napisane 1909, a mi je smještamo u Rijeku 2019. Ovaj tekst star sotinu i deset godina, na određeni je način i preteča teme romana Alberta Camusa „Stranac“ (1942) u svojemu otporu ponavljanju propisanih ili pretpostavljenih obrazaca ponašanja nakon smrti voljene osobe. Ovaj tekst je i danas mlad, anarhističan, eksplozivan. Parafrazirajući umjetničku akciju Vlade Marteka „Čitajte Kamova“ uzvikujemo: Slušajte Kamova! Glume: Dado Ćosić, Urša Raukar Alen Šalinović, Franka Meštrović i Dunja Fajdić. Skladatelj i izvođač na električnoj bas gitari: Tomas Krkač. Glazbena dramaturginja: Franka Meštrović. Ton-majstor: Zoran Brajević. Dramatizacija i režija: Katja Šimunić. Urednica: Katja Šimunić.

Posljednja emisija: Četvrtak, 10.10.2019 18:00