Okrugli stol ponedjeljkom - SUSTAV ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA MLADIH 11.02.2019

Okrugli stol ponedjeljkom - SUSTAV ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA MLADIH 11.02.2019

Unutarnja, društvo

U Okruglom stolu ponedjeljkom bit će riječi o mentalnom zdravlju mladih, što je jedan od važnijih javnozdravstvenih pokazatelja stanja svake zemlje. O problemima prevencije, problemima stigmatizacije mentalnih poteškoća i poremećaja, o problemima dostupnosti stručne i liječničke pomoći mladim ljudima te o rješenjima na području zaštite mentalnog zdravlja mladih, u emisiji će govoriti prof. dr. Nataša Jokić Begić, s Katedre za kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Danijela Štimac, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Republike Hrvatske i dr. Suzana Fabijanić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslovačke županije. Autorica i voditeljica emisije: dr. sc. Irena Radej Miličić Urednik emisije: Željko Rogošić

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 01.07.2019 15:15

Poezija naglas - DAVOR ŠALAT: SUNČEV JEZIK

Poezija naglas - DAVOR ŠALAT: SUNČEV JEZIK

Književnost

Lakše je pisati prikaz loše, ili zna\lang1050čenjski siromašne poezije, tako glasi staro, ali točno pravilo, koje se pokazuje kao prva asocijacija nakon čitanja poezije Davora Šalata. Naime, njegov je svijet vrlo bogat mislima i emocijama, ovostranim i onostranim. U nekoj mjeri riječ je o zatvorenoj poeziji, koja sve što je namjerila i kaže, ne ostavljajući puno toga čitatelju i kritičaru jer ju je, naprosto, značenjski zatvorio sam autor. Ključne su za taj dojam dovršenog iskaza poante, izbrušene slike i mudre zamjedbe, koje svjedoče o autorskoj zrelosti, ali ne samo intelektualnoj, nego i o duševnoj zaokruženosti Šalatovog kozmosa. Ne čudi utoliko što je Sunce, to nebesko svjetlo, opsesija pjesnika. Sunce - kao simbol života, sjaja, svjetla - Šalat varira gotovo u svakoj pjesmi. Jednom je pjesnik Danijel Dragojević rekao da bez opsesije ne nastaju dobra umjetnička djela. Opsesivni možemo biti u vezi svega: radnji, pojava, bića, stvari. U ovom slučaju svjedočimo opsesiju suncem, koje prodire u svaku poru teksta. Tekst kao da želi apsorbirati svjetlo, riješiti se svake tame koja bi mogla pritajeno prebivati u slovima. Šalat je pjesnik snažnog doživljaja prirode, magijskog ili mističnog odnosa prema njoj, prirode kao savršenstva koje je stvorio Stvoritelj, i na nama je samo čitati je pravilno. Čitati i njezin snijeg, koji nam - kako kaže pjesnik - daje naša "prhka imena". Svemir je tajna koju još nismo dokučili. Šalat je, svakako, jedan od pjesnika čiji pogled nije uprt prema zemlji, nego prema zvijezdama. Njegova poezija je utoliko na pomalo poganski način metafizična, okrenuta sjaju i svjetlu, okrenuta sukobu sunca i mjeseca u svakome od nas, i u cijelom našem poznatom svijetu. Opreka dana i noć je teška opreka, koju čovjek nije uspio prevladati ili ukinuti. Kolikogod se upliće u ritam i mijene prirode, Priroda je ipak ostala kraljica zbivanja, koja mi možemo, kao dobri meteorolozi, samo otčitavati. Šalat je pjesnik divljenja i poštovanja, ne cinizma i kulture smrti, nego istinski lirik, koji nam u novom rukopisu podastire i svoju životnu i duševnu zrelost. A sunce je veće od svakog čovjeka, i svih ljudi zajedno. Zato zaslužuje pogled svakog misaonog čovjeka, kojemu dnevni život i svakodnevica nisu oduzeli moć kontemplacije nad velikim tajnama.\lang1033

Posljednja emisija: Četvrtak, 15.08.2019 22:03

Portret umjetnika u drami - PORTRET REDATELJA DARKA TRALIĆA

Portret umjetnika u drami - PORTRET REDATELJA DARKA TRALIĆA

Kultura, umjetnost, dramski program

Portret nedavno preminulog redatelja Darka Trali\lang1050ća, jednog od najvećih hrvatskih majstora radiofonije, autora dvjestotinjak igranih i dokumentarnih radiodrama među kojima su i nagrađivana remek djela poput dokumentaraca „I lako je breme\ldblquote , „Zavjet moru\ldblquote te „Preški Gospin plač\ldblquote . Uz obilje arhivskih snimaka, uključujući i Tralićeve opservacije o poslu kojim se bavio, u emisiji govore njegovi prijatelji i suradnici Slobodan Šnajder, Biserka Vučković, Lada Martinac Kralj, Goran Grgić, Pavlica Bajsić Brazzoduro te Boris Šegota.\lang1033

Posljednja emisija: Petak, 12.07.2019 13:30

Prozor u digitalno - WERNER HERZOG

Prozor u digitalno - WERNER HERZOG

Gospodarstvo, znanost, tehnologija

Posljednja emisija: Utorak, 13.08.2019 13:00

Putovi hrvatske glazbe - 44. Osorske glazbene večeri - uvodna emisija i koncert otvorenja

Putovi hrvatske glazbe - 44. Osorske glazbene večeri - uvodna emisija i koncert otvorenja

Glazba, kultura, talk show

Uvodna emisija uoči svečanog koncerta otvorenja festivala posvećenog hrvatskom glazbenom stvaralštvu u prvome dijelu donosi razgovor (snimljen 2003. godine) s osnivačem i doživotnim umjetničkim voditeljem festivala Danielom Marušićem (1931-2009) kojemu je ovogodišnje izdanje festivala posvećeno. Pozornost smo usmjerili potom na skladatelja Franza von Suppea, rođenog prije 200 godina u Splitu koji je odrastao u Zadru, a potom otišao u Beč i postao slavni kralj bečke operete. O njegovu odrastanju u Zadru i vezama sa Zadrom govori nam zadarska muzikologinja Katica Burić Ćenan, a o tumačenju njegove partiture Missa Dalmatica na svečanom koncertu otvorenja festivala doznajemo od dirigenta Vetona Marevcija. O zanimljivoj knjizi koja je bila promovirana uoči otvorenja govori autorica Branka Hlevnjak, a detalje ovogodišnjeg festivalskog programa rekao nam je umjetnički voditelj Branko Mihanović. Koncert svečanog otvorenja 44. Osorskih glazbenih večeri ispunila je izvedba Misse Dalmatice Franza von Suppea, uz 200. obljetnicu njegova rođenja, u tumačenju Muškog zbora HRT-a uz solističke nastupe Domagoja Dorotića, Ljubomira Puškarića i Leona Košavića, a pod ravnanjem Vetona Marevcija. U dodatku je izveden "Oče naš" Vatroslava Lisinskog, kojemu ove godine također slavimo 200. obljetnicu rođenja.

Posljednja emisija: Utorak, 16.07.2019 00:00

Radio atelje - Branko Maleš: „Jesenja lica“

Radio atelje - Branko Maleš: „Jesenja lica“

Dramski program

Branko Maleš: „Jesenja lica“ U ljetnome Zagrebu jedan umirovljenik promišlja svoju prošlost. Izvana dinamičnije djeluje par, mladić i djevojka, koji propituju svoju ljubav, ali su jednako rezignirani i apatični. Društveni problemi sadašnjice prelamaju se kroz njihove intimne neodlučnosti, a koje bi trebale odlučiti – budućnost. Glume: Tomislav Martić, Dado Ćosić i Tena Nemet Brankov. Glazbena urednica: Adriana Kramarić. Ton-majstor: Zoran Brajević. Redatelj: Petar Vujačić. Urednica: Katja Šimunić.

Posljednja emisija: Četvrtak, 27.06.2019 18:00

Radio drama - Miroslav Krleža: Hodorlohomor Veliki

Radio drama - Miroslav Krleža: Hodorlohomor Veliki

Književnost, dramski program

Godina 1919. U kazališnoj reviji "Plamen" Miroslav Krleža objavljuje svoju fantastičnu priču "Hodorlohomor Veliki", posvećenu uspomeni na Janka Polića Kamova "koji je junački pao sa stijegom u ruci". Krleža je bio upravo pročitao" Isušenu kaljužu" i njome impresioniran napisao novelu izrazito fantazmagoričnog ugođaja.

Posljednja emisija: Utorak, 16.07.2019 18:00

Radio igra - Beatrica Kurbel: PARK

Radio igra - Beatrica Kurbel: PARK

Dramski program

Drama mlade hrvatske autorice, Beatrice Kurbel, nedavno nagrađena trećom Nagradom „Marin Držić“, psihološki je istančana priča o jednom ubojstvu te posljedicama koje je ono ostavilo na ljude koji su, kao susjedi ili djeca, bili povezani sa žrtvom i njegovim počiniteljem. Kvartovski park u kojem se zločin dogodio mjesto je na kojem se isprepliću njihovi životi i sjećanja.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 24.06.2019 18:00

Radio roman - IRENA VRKLJAN: „RASTANAK I POTONUĆE“ 5. dio

Radio roman - IRENA VRKLJAN: „RASTANAK I POTONUĆE“ 5. dio

Dramski program

Roman „Rastanak i potonuće“ poznate hrvatske književnice Irene Vrkljan potresno je i nadasve lirsko svjedočanstvo o neumitnoj prolaznosti vremena i izravnom honoriranju Bivšega i Prošloga, kada se, sada neosporno ugroženi, humanum ipak više i iskrenije cijenio u dinamici svijeta. Memorabilijska profinjenost I. Vrkljan, u obliku poznata autoričinog fragmenta, otvoreno jamči za nekadašnji prostor prijateljstva i uživanja u razgovorima o umjetnosti, dok s druge strane – autoričino se vidljivo razočaranje s nestalim humanim vrijednostima javno zgražava nad učincima globalizacije svijeta i posljedicama.

Posljednja emisija: Petak, 16.08.2019 09:30

Razgovor s povodom - Vladimir Gerić

Razgovor s povodom - Vladimir Gerić

Kultura, umjetnost, znanost

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 19.08.2019 10:30

Riječi i riječi - TIŠINA - BORIS BECK

Riječi i riječi - TIŠINA - BORIS BECK

Književnost

Posljednja emisija: Četvrtak, 15.08.2019 10:30

Skitnje u zvuku - Silva Ćapin i Valent Pavlić: „Od sunca nije jednostavno pobjeći – putovanje baltičkim zemljama“ - PREMIJERA

Skitnje u zvuku - Silva Ćapin i Valent Pavlić: „Od sunca nije jednostavno pobjeći – putovanje baltičkim zemljama“ - PREMIJERA

Dramski program, dokumentarni program

Putopis kroz Baltičke zemlje donosi priču o dvoje ljudi koji misle kako su nasamarili zagrebačke ljetne sparine, vrućine i navale turista bijegom prema sjeveru Europe. Putujući autom i zaustavljajući se u Poljskoj, Litvi, Latviji i Estoniji, odlaze na odmor od drugih ljudi koji odlaze na odmor. Na Baltiku gotovo da nema turista, selfie stickova i vodiča koji mašu kišobranima. Nema apartmana, čekanja u redovima i bočica s vodom kupljenih za astronomsko visoke cijene. Ipak, noći su kratke, a dani iznimno dugi pa se čini kako je sunce sveprisutno. Ono je veće i dugotrajnije kako se napreduje prema sjeveru, a u konačnoj točki puta – Finskoj, ono gotovo da i ne zalazi. Od sunca se jednostavno ne može pobjeći. Akteri ovog putopisa, putujući zajedno, prepričavaju doživljaje iz dvije perspektive – muške i ženske. Oba gledišta su subjektivna te se dva glasa nadopunjavaju ispreplićući narativnu liniju koja nas vodi put Baltika. Baltičke zemlje, turističko odredište za rijetke entuzijaste, kulturno je vrlo homogeno područje, nastalo na različitim tradicijama i pod različitim povijesnim utjecajima. Na vrlo malom teritoriju rasprostiru se kako socijalističke građevine, tako i srednjovjekovni bedemi i secesijske ulice. Sovjetsko nasljeđe obilježilo je njihovu noviju povijest ali ispod površine, kriju se doista potpuno različite zemlje. U Latviji stanovnici ne mogu protumačiti što piše na prometnoj kazni dobivenoj u Litvi, a u Estoniji se lakše sporazumjeti na hrvatsko-ruskom nego na engleskom. Ipak, Sjeverno more područje je gdje se ne poznaju granice. Kilometri i kilometri duge pješčane plaže rasprostiru se duž čitavog Baltika. Beskrajno more pod beskrajnim suncem pokraj vojnih bunkera koji se sramežljivo izdižu tik iznad zemlje. Toplo more neumornih naleta valova. Pogled na praznu pučinu koja izgleda kao kraj svijeta.

Posljednja emisija: Četvrtak, 06.06.2019 19:00

Slika od zvuka - Tomislav Šamec i Evelina Turković: Tigar i mikrofon

Slika od zvuka - Tomislav Šamec i Evelina Turković: Tigar i mikrofon

Umjetnost

Posljednja emisija: Subota, 29.12.2018 23:30

Stvarnost prostora - Razgovor s Berndom Vlayem - Bečka stanogradnja, 4.dio

Stvarnost prostora - Razgovor s Berndom Vlayem - Bečka stanogradnja, 4.dio

Društvo, umjetnost

Posljednja emisija: Srijeda, 26.06.2019 16:03

Suvremena hrvatska proza

Suvremena hrvatska proza

Kultura, znanost

Jelena Zlatar Gamberožić, rođena 1982 . hrvatska spisateljica i znanstvenica, predstavit će se kratkom pričom "Mali san" o postupnom udaljavanju jednog člana obitelji od ostatka obitelji. Jelenu Zlatar ne zanima toliko realistička preciznost, koliko sami likovi koji se nalaze u "rubnim situacijama", u kojima preispituju svoje uloge. Autorica je do sada objavila pet knjiga, jednu znanstvenu i četiri beletrističke: "Ticala", "Odjavnu kartu", "Slijepu točku" i "Strane gradove".

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 27.05.2019 22:03

Theatralia - Odabrane premijere

Theatralia - Odabrane premijere

Kultura, umjetnost

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 19.08.2019 08:45

Tribina Trećeg programa - „Palež Notre-Damea znak vremena?“

Tribina Trećeg programa - „Palež Notre-Damea znak vremena?“

Kultura, društvo, znanost

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi - Palež Notre Damea - znak vremena? U Velikom tjednu planula je svjetski poznata pariška katedrala Notre-Dame. Plamena buktinja pred očima svijeta gutala je remek-djelo gotičke arhitekture dok su se vjernici u molitvi okupljali na pariškim ulicama. Društvene su mreže također planule tražeći krivca, a očaj i nevjerica te su noći povezali ljude različitih vjeroispovijesti i svjetonazora diljem svijeta. U umjetničkom i vjerskom smislu najdragocjeniji dijelovi katedrale ipak su sačuvani, dok će se one uništene obnoviti uz pomoć donatora koji su pojedinačno i kroz razne zaklade već sad osigurali potreban novac. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je obnovu katedrale u petogodišnjem razdoblju, ističući da kratki rok neće utjecati na kvalitetu procesa obnove. Ovaj tragičan slučaj na površinu je ponovno izbacio odnos Crkve u Francuskoj s državom, ali i dao dodatnu težinu riječima pariškog nadbiskupa koji godinama upozorava na nemar države u upravljanju katedralom. Notre-Dame je, kao i ostale francuske katedrale izgrađene prije 1905., u vlasništvu države. Crkva ju koristi i država od nje očekuje da ju i održava, dok s druge strane Crkva traži od države da kao vlasnik vodi računa o vlastitoj imovini. Nerazjašnjeni odnosi u upravljanju imovinom proizlaze iz zakona o odvojenosti Crkve i države s početka 20. stoljeća, a pariška katedrala nije jedini slučaj evidentnog propadanja zbog nemara stvarnog vlasnika - države. Sve ovo događa se u vremenu značajnog rasta stope nasilja nad vjernicima i uništavanja sakralnih građevina u Francuskoj. U ožujku ove godine gorjela je i druga po veličini pariška crkva Saint-Sulpice, a vandali svakodnevno oskvrnu nekoliko crkava ispisujući protukršćanske poruke, razbijajući kipove, lomeći križeve i uništavajući oltare i tabernakule. U 2017. u Francuskoj je zabilježeno čak 878 protukršćanskih napada, dok je u 2018. taj broj povećan za 13 posto. Mnogi vjeruju kako je Europa na raskrižju, a događanja u Francuskoj oduvijek su usmjeravala trendove u Europi. Potvrđuju li nedavno održani izbori za Europski parlament tezu o dolazećim nepredvidivim okolnostima. Gdje je Hrvatska u tome, i koji je francuski pogled na današnje društvene okolnosti? Je li požar u katedrali Notre-Dame, na simboličan način, znak vremena u kojemu živimo? Na ta i druga zanimljiva pitanja odgovore će ponuditi, djelomice iz Francuske perspektive, gosti tribine: Ivo Goldstein, Miro Kovač, Jure Vujić i Anita Ruso.

Posljednja emisija: Četvrtak, 27.06.2019 20:00

Triptih - Julia E. Robinson: Virtualno polje redymadea, bilješke o duchampovskoj borbi sa sjenama

Triptih - Julia E. Robinson: Virtualno polje redymadea, bilješke o duchampovskoj borbi sa sjenama

Umjetnost

Prošlo je više od stoljeća otkad je Marcel Duchamp uspostavio koncept readymadea ili nađenog objekta. Promislivši Duchampa kroz optiku Johna Cagea i Fluxusa, te kroz prošireno polje suvremenog u vlastitom radu, američka povjesničarka umjetnosti Julia E. Robinson, u eseju koji možete čuti u ovoj emisiji, vraća se na Duchampa da bi sagledala svu današnju efikasnost uvijek virtualne i vibrantne snage tog otkrića iz 1913. godine.

Posljednja emisija: Utorak, 30.07.2019 16:03

U vizualnom kodu 15 05 2019

U vizualnom kodu 15 05 2019

Kultura, umjetnost

Posljednja emisija: Srijeda, 14.08.2019 08:45

Znanost i društvo

Znanost i društvo

Društvo, znanost

Nove spoznaje o hranjivosti voda i općenito o ekologiji Jadrana tema su ove emisije u kojoj sudjeluju dr. Mirna Batistić, dr. Nenad Jasprica i dr. Rade Garić, iz Instituta za istraživanje mora i priobalja u Dubrovniku.

Posljednja emisija: Srijeda, 07.08.2019 13:00