Jazz session 19.3.2020

Jazz session 19.3.2020

Glazba

Nastavljamo prošlotjednu temu i slušamo album „Live in Montreal“ snimljen 2017.godine, nastao suradnjom vrhunskih jazz glazbenika. To su japanska pijanistica Hiromi i kolumbijski harfist Edmar Castañeda. (2.dio)

Posljednja emisija: Četvrtak, 19.03.2020 23:30

Klasična večer zagrebačkih šišmiša - George Szell dirigira Beethovena

Klasična večer zagrebačkih šišmiša - George Szell dirigira Beethovena

Glazba

Posljednja emisija: Nedjelja, 15.03.2020 20:00

Kozmopolis

Kozmopolis

Kultura, umjetnost, književnost, znanost

Osim po drugim značajkama po kojima je postalo i ostalo prepoznatljivim, dvadeseto se stoljeće u globalno kolektivno pamćenje zasigurno upisalo i kao stoljeće američke dominacije na različitim planovima, od društveno-političkoga i ekonomskoga do kulturnoga. Prijelomni događaj koji je označio početak takve vrste američke dominacije bio je Prvi svjetski rat, koji je razorio Europu, dok se Amerika u njega uključila kao mirotvorac i spasitelj. No, osim što je Amerika utjecala na Prvi svjetski rat, utjecaji su bili značajni i dalekosežni i u drugome smjeru. O tome među ostalim svjedoči i takozvana američka Izgubljena generacija, odnosno skupina pisaca koji su u to vrijeme boravili u Europi te su pod dojmom dotičnoga iskustva oblikovali i svoje poetike. Izgubljenoj generaciji pripadaju autori koji se drže perjanicama zapadne književnosti prve polovine 20. stoljeća, poput T. S. Eliota, Ernesta Hemnigwaya, Ezre Paunda, Francisa Scotta Fitzgeralda ili Johna Dos Passosa. O tome kako je Amerika utjecala na Prvi svjetski rat i o tome kako je on povratno djelovao na njezinu kulturu, poglavito književnu, poslušat ćemo u eseju koji je za ovotjednu emisiju sastavila stručnjakinja za američku književnost, doktorica znanosti Jelena Šesnić, redovita profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 30.03.2020 23:00

Kozmos i etos - O imenu "Hrvat" u etnogenezi južnih Slavena

Kozmos i etos - O imenu "Hrvat" u etnogenezi južnih Slavena

Znanost

U emisiji razgovaramo o nedavno objavljenoj knjizi „Ime Hrvat u etnogenezi južnih Slavena“, koja je izazvala veliko zanimanje akademske i šire javnosti u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Govorimo o etnonimu „Hrvat“ i glotonimu „hrvatski“. Posrijedi je složena problematika, uvelike multidisciplinarna i interdisciplinarna, uz to i transdisciplinarna, jer na osobit način obuhvaća književnu, jezičnu i političku povijest, lingvistiku, k tome povijesnu demografiju, folkloristiku, etnologiju, sociologiju i druge discipline. Najveću pozornost posvećujemo imenu „Hrvat“ i nazivu jezika „hrvatski“ koji se javljaju izvan današnje hrvatske etničke jezgre: u Koruškoj i Štajerskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Šumadiji i Resavi, Sandžaku, Kosovu, Makedoniji i Albaniji. Dohvaćamo se i odnosâ Hrvatâ s islamom i pravoslavljem. Gost je izv. prof. dr. Mario Grčević s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.

Posljednja emisija: Četvrtak, 19.03.2020 08:45

Mikrokozmi - Sjećanje na Berlin

Mikrokozmi - Sjećanje na Berlin

Društvo, život, književnost

Posljednja emisija: Srijeda, 25.03.2020 23:00

Mixtape - Freddie Freeloader

Mixtape - Freddie Freeloader

Glazba, umjetnost

Posljednja emisija: Utorak, 24.03.2020 23:30

Moj izbor

Moj izbor

Talk show

Gošća je prevoditeljica Lea Kovács. Rođena je 1981. u Vukovaru. Diplomirala je hungarologiju te francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi u Zagrebu kao samostalna prevoditeljica, a od 2013. godine i kao sudska tumačica za engleski, francuski, mađarski i srpski jezik. Od ožujka 2017. godine vanjski je suradnik Odsjeka za francuski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru, na kolegiju Osnove usmenog prevođenja. Bavi se pisanim, audiovizualnim i usmenim prijevodom. Prevodi mađarsku i francusku književnost na hrvatski jezik. Do 2012. godine radila je tri semestra kao vanjski suradnik Katedre za hungarologiju Filozofskog fakulteta i u administraciji Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu. Redovita je suradnica Mađarskog kulturnog instituta u Zagrebu. Tijekom studija se kao stipendistica usavršavala dva semestra na Sveučilištu ELTE u Budimpešti te međunarodnim programima u Mađarskoj i Francuskoj. Od 2015. godine redovna je članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Također je aktivna članica i koordinatorica za 2017. godinu književno-prevodilačke platforme Translab za francuski jezik. U književnim časopisima Poezija, Quorum, Tema i Književna smotra, antologijama, samostalnim zbirkama te u sklopu književnih festivala objavljeni su, između ostalog, i prijevodi izbora pjesama sljedećih suvremenih mađarskih i francuskih te frankofonskih pjesnika: Ottó Tolnai, Ottó Fenyvesi, Tibor Babiczky, Péter Kántor, András Gerevich, Dénes Krusovszky, Gábor Lanczkor, Márió Z. Nemes, Roland Orcsik, Péter Pollágh, Szilárd Borbély, János Térey, János Sziveri, Balázs Szőllőssy, Dezső Kosztolányi, Miklós Radnóti, Marc Alyn, Zéno Bianu, Robert Sabatier, Etienne Klein, Alexandra Fixmer, Laurence Bourgeois i Jean de Breyne. U istim su publikacijama objavljeni i prijevodi kratke proze i djela književnih teoretičara.

Posljednja emisija: Nedjelja, 15.03.2020 11:00

Na kraju tjedna - Hrvoje Milić

Na kraju tjedna - Hrvoje Milić

Kultura, gospodarstvo, društvo, život, umjetnost, književnost, film, mozaik

U povodu Svjetskoga dana poezije 21. ožujka gost je pjesnik i prozni pisac Hrvoje Milić. Predstavlja svoje knjige "Aporija", "Monolog u blatu" i "Gdje je mačka?", analizirajući usamljenost i snove između života i smrti. Autor: Tomislav Šovagović

Posljednja emisija: Subota, 21.03.2020 11:15

Na treći pogled - Nikola Petković

Na treći pogled - Nikola Petković

Književnost

Gost emisije je Nikola Petković., rođen 1962, književnik, sveučilišni profesor, književni kritičar, publicist i urednik. Objavio je više od petnaest beletrističkih i znanstvenih knjiga. Tema emisije je njegov zadnji roman naslovljen "Put u Gonars", nagrađen književnom nagradom T-portala za najbolji roman 2019.godine.

Posljednja emisija: Četvrtak, 05.03.2020 16:03

Ogledi i rasprave - Krš, najveći hrvatski miraz

Ogledi i rasprave - Krš, najveći hrvatski miraz

Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Posljednja emisija: Utorak, 31.03.2020 23:00

Ogledi o pop kulturi - The Staple Singers - Stax Years

Ogledi o pop kulturi - The Staple Singers - Stax Years

Glazba, umjetnost

Posljednja emisija: Subota, 28.03.2020 13:30

Okrugli stol ponedjeljkom

Okrugli stol ponedjeljkom

Unutarnja, društvo

SATIRA U DOBA POLITIČKE KOREKTNOSTI Satira, kao umjetnički žanr u kojem se kritički ismijava pojedinca, određenu skupinu, autoritet i vlast, prisutna je u svim područjima umjetničke slobode i izražaja, u književnosti, u kazalištu, i u kinematografiji, i u likovnoj umjetnosti. Satiru kao instrument društvene katarze susrećemo i na karnevalima, kada se koristi kao sredstvo društvene i političke kritike, propitivanja dogmi ili borbe protiv tabua. No, nerijetko svjedočimo i situacijama zlouporabe satire, koje dobiju značenje govora mržnje ili poziva na nasilje usred vremena političke korektnosti. Političku korektnost doživljavamo kao uvažavanje drugih i drugačijih, često i kao zaštitu ranjivih društvenih skupina od progona i netolerancije. Kako značenje satire ovisi i o društvenom kontekstu, o povijesnom, vjerskom i ideološkom političkom poretku, satira često dolazi u sukob sa dominantnim trendom političke korektnosti, posebno kada se ona javlja u svojoj radikalnoj varijanti. Svjedočimo i o političkoj korektnosti koja se javlja i u formi fanatizma koji često trivijalizira društvene probleme te nastoji tabuizirati određene teme. Time postavlja društvene, pravne, umjetničke i političke granice slobodnom izražavanju satire. U tome smislu nam je razgovor o satiri u doba političke korektnosti i potreban i dobrodošao. Koje je suvremeno značenje i snaga satire u umjetnosti, a koje u stvarnom životu? Treba li postavljati granice satiri? Je li danas satira kao žanr ugrožena ili je satira postala politički nekorektna? Koja je granica između difamacije, govora mržnje i legitimne satire, u "Okruglom stolu ponedjeljkom" govore: Tuga Tarle, profesorica, teatrologinja i publicistkinja Vinko Brešan, filmski, televizijski i kazališni redatelj i Dr. sc. Nebojša Blanuša, socijalni psiholog, izvanredni profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Autor i voditelj emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 09.03.2020 15:15

Poezija naglas - Jasna Šamić - U Londonu vidjela si

Poezija naglas - Jasna Šamić - U Londonu vidjela si

Književnost

Posljednja emisija: Četvrtak, 26.03.2020 22:03

Portreti znanstvenika - Sonia Shah i globalno zdravlje

Portreti znanstvenika - Sonia Shah i globalno zdravlje

Znanost

Posljednja emisija: Četvrtak, 19.03.2020 13:00

Portret umjetnika u drami - PORTRET PISCA NINA ŠKRABE

Portret umjetnika u drami - PORTRET PISCA NINA ŠKRABE

Kultura, umjetnost, dramski program

Portret jednog od najplodnijih hrvatskih kazališnih pisaca koji je samostalno ili u autorskoj zajednici s Borisom Senkerom i Tahirom Mujičićem napisao pedestak kazališnih djela i obrada ("Vitezovi otrulog stola", "O'Kaj", "Domagojada", "Lady Šram", "Malo morgen", "Dobri čovjek Bažulek"...) od kojih su mnoga doživjela uspješne izvedbe u produkciji ZKM-a, Komedije, varaždinskog i osječkog HNK-a, Histriona, KNAPP-a i drugih domaćih kazališta. Portret Nina Škrabe priča je o nastanku tih tekstova i njihovih uprizorenja, ali i o višedesetljetnom radu s jaskanskim kazališnim amaterima te opsesivnim mu ljubavima poput westerna ili sporta koje su neminovno ostavila traga i u njegovu kazališnom stvaralaštvu.

Posljednja emisija: Petak, 20.03.2020 13:30

Povijesne kontroverze - Muzeji i historiografija 3. dio

Povijesne kontroverze - Muzeji i historiografija 3. dio

Posljednja emisija: Četvrtak, 02.04.2020 14:30

Prozor u digitalno - Medijska pismenost u Europi

Prozor u digitalno - Medijska pismenost u Europi

Gospodarstvo, znanost, tehnologija

Posljednja emisija: Utorak, 31.03.2020 13:00

Putovi hrvatske glazbe - Dan žena u glazbi - posebna emisija uz EBU projekt "Women in Music Days"

Putovi hrvatske glazbe - Dan žena u glazbi - posebna emisija uz EBU projekt "Women in Music Days"

Glazba, kultura, talk show

Posebni program "Dan žena u glazbi" dio je međunarodnoj euroradijskog projekta "Women in Music Days" u koji se uključilo gotovo 400 radijskih kanala uz jasan cilj promocije nevjerojatnog i raznolikog prinosa koje su žene ostvarile i ostvaruju u glazbi, kao interpretkinje i skladateljice. Jednakost koju su javni mediji obvezni promicati, ovom inicijativom uzdiže svijest o važnosti i vrijednosti stvaralaštva žena. Na Trećem programu Hrvatskog radija, svojevrsni "mali noćni glazbeni marš" (od 20 sati) okupio je hrvatske skladateljice i njihova djela, ali i njihove prijedloge glazbi koje su ostvarile žene. U studiju su bile Sanja Drakulić, Sanda Majurec i Ana Horvat, a telefonskim putem smo uključili Ivanu Kiš, Mirelu Ivičević, Margaretu Ferek-Petrić, Tenu Ivanu Borić i Saru Glojnarić. Zadnji blok emisije donosi koncert koji je prošle godine održan u Londonu s izvedbama djela dviju sestara Boulanger - Nadie i Lili, dviju fascinantnih umjetnica neuobičajenih životnih priča.

Posljednja emisija: Nedjelja, 08.03.2020 20:00

Radio atelje - Janko Polić Kamov: „Žalost“

Radio atelje - Janko Polić Kamov: „Žalost“

Dramski program

Janko Polić Kamov: „Žalost“ Pripovjedač ima dvanaest godina i ide u Drugu riječku gimnaziju. Njegova sestra je umrla, a on je odlučio da neće sudjelovati u uobičajenim ritualima žalovanja, da će se suprotstaviti konzervativnim običajima svoje obitelji i okruženja. Pozorno i nemilosrdno promatra sve oko sebe, a njegovo ponašanje izaziva prijepore i odbojnost. Radiofonska igra „Žalost“ damatizacija je istoimene pripovijetke Janka Polića Kamova „Žalost“ napisane 1909, a mi je smještamo u Rijeku 2019. Ovaj tekst star sotinu i deset godina, na određeni je način i preteča teme romana Alberta Camusa „Stranac“ (1942) u svojemu otporu ponavljanju propisanih ili pretpostavljenih obrazaca ponašanja nakon smrti voljene osobe. Ovaj tekst je i danas mlad, anarhističan, eksplozivan. Parafrazirajući umjetničku akciju Vlade Marteka „Čitajte Kamova“ uzvikujemo: Slušajte Kamova! Glume: Dado Ćosić, Urša Raukar Alen Šalinović, Franka Meštrović i Dunja Fajdić. Skladatelj i izvođač na električnoj bas gitari: Tomas Krkač. Glazbena dramaturginja: Franka Meštrović. Ton-majstor: Zoran Brajević. Dramatizacija i režija: Katja Šimunić. Urednica: Katja Šimunić.

Posljednja emisija: Četvrtak, 26.03.2020 18:00

Radio drama - Ranko Marinković: Kokoš (iz Kiklopa, 2.dio)

Radio drama - Ranko Marinković: Kokoš (iz Kiklopa, 2.dio)

Književnost, dramski program

Drugi dio radijske dramatizacije Marinkovićeva "Kiklopa" bavi se središnjim dijelom romana u kojem je glavno lice, Melkior Tresić, mobiliziran. (U ovom ga dijelu glumi Adrian Pezdirc.) Stvarnost vojarne, a poslije vojne bolnice, vibrira između brutalnosti vojne hijerarhije, okrutnog smijeha i nijeme prisutnosti ratne nemani koju Melkior doživljava kao jednookog gorostata Polifema.

Posljednja emisija: Utorak, 31.03.2020 18:00