Klasična večer zagrebačkih šišmiša - Mozartova opera "Idomeneo"

Klasična večer zagrebačkih šišmiša - Mozartova opera "Idomeneo"

Glazba

Posljednja emisija: Nedjelja, 11.04.2021 20:00

Kozmopolis

Kozmopolis

Kultura, umjetnost, književnost, znanost

U povodu 140. obljetnice smrti prisjetit ćemo se velikoga hrvatskog pisca Augusta Šenoe, koji je, među ostalim, iznimno zadužio Zagreb, čiji je identitet oblikovao brojnim svojim književnim i publicističkim tekstovima. U svjetlu te činjenice, poslušat ćemo esej doktorice znanosti Milke Car, redovite profesorice na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u kojemu će se pokazati kako je Šenoa, i kad je pisao i objavljivao izvan domovine, za svoj cilj imao njezinu i afirmaciju svojega rodnog grada, reprezentirajući ga kao glavno simboličko, kulturno i političko sidrište hrvatske nacije. Emisiju je priredila izv. prof. dr. sc. Suzana Coha.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 12.04.2021 23:00

Kozmos i etos

Kozmos i etos

Znanost

U emisiji "Kozmos i etos" razgovaramo o etičkim izazovima umjetne inteligencije i robotike. Dohvaćamo se triju osnovnih etičkih teorija, zatim implicitnoga etičkog izazova umjetne inteligencije i robotike koji se iskazuje potencijalnom prijetnjom slobodnoj volji, k tome govorimo o sedam eksplicitnih etičkih izazova pred koje nas dovodi tehnološki razvoj na ovome području. Posebnu pozornost posvećujemo umjetnoj inteligenciji u medicini, pri čemu razmatramo pitanje jesu li dijagnostički sustavi koji se temelje na umjetnoj inteligenciji prijetnja autonomiji pacijenata kao jednomu od središnjih načela biomedicinske etike. Uz to objašnjavamo zašto na umjetnoj inteligenciji utemeljeni dijagnostički sustavi mogu izazvati zabrinutost ne samo pacijenata nego i liječnika. Gost je prof. dr. sc. Tomislav Bracanović iz Instituta za filozofiju u Zagrebu. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.

Posljednja emisija: Četvrtak, 15.04.2021 08:45

Mikrokozmi - Rimske kronike IV

Mikrokozmi - Rimske kronike IV

Društvo, život, književnost

Posljednja emisija: Srijeda, 14.04.2021 23:00

Mixtape - The Unthanks - Last

Mixtape - The Unthanks - Last

Glazba, umjetnost

Posljednja emisija: Utorak, 06.04.2021 23:30

Moj izbor

Moj izbor

Talk show

Gost je Siniša Golub okolišni aktivist i publicist, fotograf i prevoditelj. Siniša Golub je međimurski okolišni aktivist, publicist i pokretač brojnih projekata u zaštiti prirode i okoliša. Magistar primarnog obrazovanja (diplomirani učitelj) i magistar znanosti na području upravljanja zaštićenim područjima (Management of protected areas; Alpe-Adria University, Klagenfurt). Osnivač je udruge ZEO Nobilis, urednik prve fotomonografije regije Međimurje u 21. stoljeću. Bavi se pisanjem i fotografijom, te redovno objavljuje stručne i popularne članke u hrvatskim časopisima. Pokretač časopisa NOBILIS, časopisa Međimurje:Sjever, te autor ili urednik desetak knjiga zavičajne tematike. Veliku količinu energije uložio je u lobiranje kad je rijeka Mura bila u procesu izglasavanja zaštite. Autor prve hrvatske knjige o rijeci Muri. Tijekom 2010. godine, zajedno s kolegama snimio je nekoliko dokumentarnih filmova o rijeci Muri i Dravi te o prirodnim vrednotama Međimurja. Aldo Leopold, američki prirodoslovac i praktičar u zaštiti divljine, Golubov je najveći uzor. U gusto naseljenom Međimurju otkrio fenomen bokaža, koji prema svim teorijama razvoja tu više ne bi trebao biti nazočan u prostoru. Za hrvatski časopis Meridijani piše serijal o američkim nacionalnim parkovima te priprema knjigu za travanj 2018. godine. Taj dio publicističkog rada vezan je uz istraživanje američkih parkova koje je počelo 2000. godine njegovim radom u Nacionalnom parku Denali, Aljaska, a nastavljeno kroz posjet ostalim parkovima kontinentalnog dijela SAD-a, njih tridesetak od ukupno 60 proglašenih. Zaposlen kao stručni suradnik za zaštitu prirode (trenutno kao ravnatelj) u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije. Pokrenuo projekt uspostave "Centra za posjetitelje" zaštićene međimurske prirode u selu Križovec. Ivica Prtenjača

Posljednja emisija: Nedjelja, 11.04.2021 11:00

Na kraju tjedna

Na kraju tjedna

Kultura, gospodarstvo, društvo, život, umjetnost, književnost, film, mozaik

Povodom dvotomne knjige "Svjetionik na Otoku" gost je književnik, prevoditelj i član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Tomislav Sabljak. Govori o druženju s W.H. Audenom i oxfordskom grupom pjesnika, poteškoćama glede dobroga prevođenja poezije, razgovorima s Miroslavom Krležom i (ne)važnosti književnosti i književne kritike u globalnom dobu. Autor: Tomislav Šovagović

Posljednja emisija: Subota, 10.04.2021 11:15

Na treći pogled

Na treći pogled

Književnost

Gošća emisije je Karmela Špoljarić.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 05.04.2021 23:00

Ogledi i rasprave - Novi moral, reklama i mediji

Ogledi i rasprave - Novi moral, reklama i mediji

Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Posljednja emisija: Četvrtak, 08.04.2021 23:00

Ogledi o pop kulturi - Roberta Flack: First Take - 50 godina

Ogledi o pop kulturi - Roberta Flack: First Take - 50 godina

Glazba, umjetnost

Posljednja emisija: Subota, 10.04.2021 13:30

Okrugli stol ponedjeljkom

Okrugli stol ponedjeljkom

Unutarnja, društvo

Odluka Skupštine grada Subotice u Vojvodini o uvođenju tzv. bunjevačkog jezika u ravnopravnu uporabu s još tri : srpskim, mađarskim i hrvatskim, izazvala je vrlo burne i žustre reakcije u Hrvatskoj, posebno od strane državnih vlasti i institucija i vodećih kulturnih i znanstvenih ustanova. Jednodušna je ocjena da se radi o još jednom pokušaju rastakanja hrvatskog kulturno - etničkog identiteta u Vojvodini i Srbiji i otuđivanja dijela hrvatske jezične baštine. Proces odnarođivanja Hrvata iz Bačke započeo je 80-tih godina prošlog stoljeća za vrijeme Miloševićevog režima, nijekanjem hrvatskog podrijetla Bunjevaca i realizacijom projekta izgradnje tzv. bunjevačke nacije. Izvjesno, u službenoj politici Beograda na djelu je i dalje konstruiranje pseudoidentiteta. Predstavlja li odluka o uvođenju "bunjevačkog jezika" prijetnju za opstanak etničkog i kulturnog identiteta Hrvata u Vojvodini protivno svim eurointegracijskim procesima koji štite manjinske jezike i skupine? ? Kako je tekla etnogeneza i afirmiranje posebnog kulturno-etničkog identiteta Hrvata u Vojvodini? Je li riječ o lingvističkoj diskriminaciji ili nijekanju političkih prava Hrvata u Srbiji? O tim i drugim pitanjima, u "Okruglom stolu ponedjeljkom" u studiju Hrvatskog radija govore: dr. sc. Milana Černelić, profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Jelena Gazivoda, izvršna urednica "Vijenca", književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost Matice Hrvatske i telefonom dr. sc. Ivan Dulić, povjesničar iz Vinkovaca Autor i voditelj emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 12.04.2021 15:15

Opera na Trećem - G.Puccini - Lastavica

Opera na Trećem - G.Puccini - Lastavica

Glazba

Posljednja emisija: Subota, 20.03.2021 20:00

Poezija naglas - Slavko Jendričko-PERMUTACIJE

Poezija naglas - Slavko Jendričko-PERMUTACIJE

Književnost

Slavko Jendričko: Permutacije Rijetko kad naiđemo na pjesnika koji baš svaki detalj iz tzv. svakodnevnog života može toliko uzvisiti, intelektualizirati, podignuti ga na pijedestal riječi, dati mu dostojanstvo poezije. U prvom ciklusu novih Jendričkovih pjesama, naslovljenom "Petrine gojzerice" pjesnik spaja opčinjenost planinom, ženom, Bogom, u jedinstvenoj miksturi začudnih sintagmi, koje niže s rijetko viđenom lakoćom intelektualnog poentiranja svega što vidi. Takav složen pogled na svijet i ne može stanovati nigdje tako suvereno koliko u poeziji. Primjerice, Jendričko spominje "anđeoski korijen planine" "mačje nokte", "svjetlost koju sjekirom potpisuje šuma", spominje nebo i zemlju podjednako, kao da su u istoj ravnini. Jendričko, kao jedan od rjeđih pjesnika i književnika, ne prepisuje postojeću zbilju, nego uz pomoć razigranog jezika, stvara vlastitu. Poezija je to čudesnih sklopova riječi, zanimljiva na razini sintagmatskoj, ali i paradigmatskoj. U sintaksi nema lomova, sve teče naizgled jednostavno, ali vrlo su složene misaone operacije ispod tih stihova jer tu poeziju piše jedna vrlo posebna i plodna svijest, ili bogat i višeslojan pjesnički glas. Neumoran, gotovo hiperproduktivan, Jendričko je pjesnik pravog nagona za pjevanjem, najljepšeg od svih "nagona". Pjesnik je to istinskog stvaralačkog erosa, koji - kako smo rekli - od svega može napraviti pjesmu, pa i najbanalniji trenutak svakodnevice učiniti dostojanstvenim, i na neki način, tako nešto maleno pretvoriti u veliko. Dok na književnoj sceni imamo glasove koji slave male stvari, ostavljajući ih pritom malima, Jendričko svojim velebitskim glasom daje veličinu svemu malom, uzvisuje neprestano sve maleno. Njegov snažan i upečatljiv glas je pjev " jakog" pjesnika, onoga koji ne robuje tradiciji, nego je - kako pokazuju neke pjesme - uspješno reorganizira i prilagođava sebi. Da zaključimo: velik pjesnik, i vrstan umjetnik riječi. Slavko Jendričko rođen je 1947. u Komarevu, i do sada je objavio nekoliko desetaka pjesničkih zbirki.

Posljednja emisija: Četvrtak, 08.04.2021 22:03

Portreti znanstvenika - Stvaranje zajednice znanja

Portreti znanstvenika - Stvaranje zajednice znanja

Kultura, znanost

Posljednja emisija: Četvrtak, 08.04.2021 13:00

Portret umjetnika u drami - PORTRET GLUMCA DAMIRA ŠABANA

Portret umjetnika u drami - PORTRET GLUMCA DAMIRA ŠABANA

Kultura, umjetnost, dramski program

Damir Šaban član je Zagrebačkog kazališta mladih od 1991. i nastupao je u mnogim antologijskim predstavama tog kazališta, uspješno surađujući s redateljima posve različitih autorskih poetika, od Branka Brezovca do Renea Medvešeka. Sredinom 1990-ih osnovao je i vlastitu kazališnu skupinu, Kazališnu radionicu Gustl, u čijoj je produkciji, prema tekstovima A. G. Matoša, nastala i kabaretska predstava „Gustlsalon“ koju su Šaban i pjevač Davorin Bogović izveli preko 400 puta. U ovoj emisiji govorimo o kazališnim, filmskim i televizijskim ulogama tog predanog i samozatajnog glumca kojeg su starije generacije upamtile i po ulozi Mazala u kultnoj televizijskoj seriji „Smogovci“.

Posljednja emisija: Petak, 02.04.2021 13:30

Povijesne kontroverze - Zagreb 1914-1918.

Povijesne kontroverze - Zagreb 1914-1918.

Posljednja emisija: Četvrtak, 01.04.2021 14:30

Prozor u digitalno

Prozor u digitalno

Gospodarstvo, znanost, tehnologija

Poduzetnički inkubator u Sisku - razgovor s Krunoslavom Kosina Milutinović.

Posljednja emisija: Utorak, 06.04.2021 13:00

Putovi hrvatske glazbe: Pogledi glazbenica - Nataša Antoniazzo i Mia Elezović

Putovi hrvatske glazbe: Pogledi glazbenica - Nataša Antoniazzo i Mia Elezović

Glazba, kultura, talk show

Uz gostovanje mezzosopranistice Nataše Antoniazzo i pijanistice Mie Elezović otvaramo poglede na njihova intrigantna istraživanja baštine, ali i otkrića i oblikovanja suvremenosti hrvatske glazbe. Dvije umjetnice recentno su objavile za inozemnog izdavača nosač zvuka sa popijevkama Franje Krežme, a Mia Elezović je na nosaču zvuka zagonetnog naslova "Msgsrv32" okupila skladbe hrvatskih autora za klavir i elektroniku. Od arhivskih i muzikoloških istraživanja i pripreme notnog izdanja skladbi Franje Krežme te nekih prvih (suvremenih) izvedbi njegovih dražesnih popijevaka, do suradnje sa suvremenim skladateljima u zanimljivom odabiru na nosaču zvuka, otvaramo i (za našu 21. sezonu uobičajena) pitanja pogleda u prošlost.

Posljednja emisija: Petak, 09.04.2021 11:00

Radio atelje - Jasna Mesarić: „Zeleni violinist“

Radio atelje - Jasna Mesarić: „Zeleni violinist“

Dramski program

Jasna Mesarić: „Zeleni violinist“ Tri muška glasa koji su možda jedan ili mnoštvo različitih glasova, a koji govore o vladarima i glasnicima ili o očevima i sinovima, nekada, danas, ali i sutra. Govore o granicama podređenosti i prostranstvima slobode, osluškuju dolazak smrti. I poniru u misli koje su kao san ili san o snu ili tekst koji diše kao tijelo, kao osjet, kao zamišljaj. Jedan od tri muška glasa kaže: „On još ne razmišlja kako će primatelj reagirati na njegovo pismo. Za sada ga nije briga. Sav se predao pisanju. Osveta poprima svoj pisani oblik.“ Zvučna je to (p)osveta svijetu koji ne poštuje pravo na, riječima autorice - „ neovisnost snova“. Glumili su: Livio Badurina, Alen Šalinović i Dražen Bratulić. Glazbena urednica: Adriana Kramarić. Ton-majstorica: Marija Pečnik Kvesić. Redateljica: Jasna Mesarić. Urednica: Katja Šimunić.

Posljednja emisija: Četvrtak, 08.04.2021 18:30

Radio drama - JAHAČI KA MORU

Radio drama - JAHAČI KA MORU

Književnost, dramski program

DRAMSKI PETAK (13,30 - 14,30) Izbor iz emisije Fantastika u radio-drami J.M.SINGE: "JAHAČI KA MORU" Adaptacija: Nada Zoričić Prijevod: Petar Vujačić Režija: Dejan Šorak Drama se događa na jednom od Aranskih otoka u Irskome moru. Mauryi je more otelo supruga, svekrva i pet sinova. Upravo saznaje da je more izbacilo Micheala. Bartley, posljednji živi sin sprema se na sajam na obalu i ne obazire se na majčina preklinjanja da ne odlazi po nevremenu. Kada ode, Noira i Cathleen, dvije kćerke, mole majku da se s njim oprosti i blagoslovi mu put. Mauyra se vraća i tvrdi da je vidjela Michaelov duh kako jaši iza Bartleya i predskazuje da više nema živih sinova. Uskoro seljaci unesu u kuću Bartleyovo tijelo. Pao je s konja i utopio se u moru. Igraju: Marina Nemet, Vinko Kraljević, Dora Lipovčan i Ana Kraljević

Posljednja emisija: Utorak, 13.04.2021 18:00