Radio drama - Gustave Flaubert: Zovem se Emma

Radio drama - Gustave Flaubert: Zovem se Emma

Književnost, dramski program

Posljednji dani Emme Bovary puni su poniženja i očja jer su dugovi stigli na naplatu, kao i mreža laži u koju se uplela. Adaptacija prati tu posljednju životnu frazu, te uvodi pripovjedačku razinu podijeljenju između glasa pisca i same Emme koja sebe promatra kao junakinju romana, ali ne onog o kojem je cijeli život snatrila.

Posljednja emisija: Utorak, 16.11.2021 18:00

Radio igra - Damir Karakaš: SNAJPER

Radio igra - Damir Karakaš: SNAJPER

Dramski program

Muki i njegova trudna djevojka Sunčica trebaju izvršiti naručeno ubojstvo predsjedničkog kandidata kako bi zaradili za odlazak u Pariz, grad koji za njih figurira kao mitsko mjesto boljeg života, nasuprot stvarnosti koju žive u svojoj zemlji "luzera" i beznađa. No u stan, u kojem prikriveni čekaju trenutak izvršenja atentata, igra sudbine dovodi Studenta, rezigniranog pacifista koji je nekada i sam bio buntovnik protiv društvenih konvencija.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 22.11.2021 18:00

Radio roman - Josip Mlakić: SKICA U LEDU, 15.dio

Radio roman - Josip Mlakić: SKICA U LEDU, 15.dio

Dramski program

„Skicom u ledu“ Josip Mlakić, prekaljeni poznavatelj kriminalističkog žanra, donosi tri priče u jednom romanu, tri lica iste kovanice vješto isprepletena kroz dugi niz desetljeća, od osamdesetih pa sve do postratnog perioda u Bosni.

Posljednja emisija: Petak, 26.11.2021 09:30

Razgovor s povodom - Helena Sablić Tomić

Razgovor s povodom - Helena Sablić Tomić

Kultura, umjetnost, znanost

Danas razgovaramo s Helenom Sablić Tomić, profesoricom književnosti na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu, povodom njezine najnovije knjige "Kartografije ljubavi: dunavom", u izdanju Naklade Ljevak. Zbog konteksta, navedimo još neke njezine značajnije naslove: 2002. također u Nakladi ljevak, objavila je knjigu "Intimno i javno – ogledi o suvremenoj autobiografskoj prozi", 2005. slijedi naslov "Gola u snu: u ženskomm književnom identitetu" i nnavedimo ovdje još dvije knjige iz 2015. "Dodir teksta" i "Skriveno u oku". Što se tiče knjige o kojoj danas razgovaramo, "Kartografija ljubavi", ona je rijedak primjer žanrovskog hibrida putopisa, eseja, ispovijesti. Knjiga je izuzetno bogata najrazličitijim knnjiževnim, filmskim i općenito kulturalnim referencijama, koje služe kao intimni putokazi, reperi, međe. Osim tog intertekstualnog obilja, ona ima i intermedijalnu dimenziju, ne samo zbog fotografija nego i zbog glazbenih intermezzea izmađu svakog poglavlja. Zahvaljujem vam što ste došli u studio Trećeg programa! Za početak, možete li reći nešto o nastanku same knjige. Iako će samom čitatelju biti jasno da je kuća vaše bake u Dalju, pored Dunava, svojevrsno ishodište... Ima li knjiga neposredan povod u pandemijskom povlačenju posljednjih goodina ili se "kuhala puno duže? Čitajući vašu knjigu, prisjetio sam se Šklijanovog oopisa kartografovog posla, i općenito njegove ideje kartografije koju je razviio u knjzi Mappa Mundi. Kaže Škiljan: " Prema očekivanju, potkraj srednjeg vijeka lik se kartografa ponovo mijenja, teologa zamjenjuje renesansni polihistor, a karte i kartografija vraćaju se pod okrilje matematike, astronomije, fizike i geografije, dok Zemlja opet zadobiva oblik kugle. Ali kartografi novog vijeka, usprkos svojoj intencionalnoj racionalnosti i znanstvenosti u prikazivanju svijeta, još dugo vremena zadržavaju i elemente srednjovjekovne razigranosti i kreativnosti u produkciji kartografskih znakova, pa njihove karte osim pragmatičke funkcije (koja je, kad je riječ o kartama svijeta, kao što ćemo vidjeti, uvijek uvelike pod znakom pitanja) posjeduju i izrazitu estetsku, pa i poetsku dimenziju i nerijetko se ukazuju kao prava umjetnička djela. Škiljanov opis kao da zaista govori o vašoj knjizi: vaša kartografija satkana od brojnih citata, reminiscnencija, znakova i uvida kao da nadokanđuje odsutan smisao ljubavi, iskutva, života: Što se tiče prisutnosti fotografija u vašoj knjizi, nešto me tu podsjetilo na Sebalda: te fotografije kao da bilježvaju prostor odsutnosti, koje je nekada bilo itekako ispunjeno poviješću, one kao da više predstavljaju cezuru, prekid nego reminiscenciju: Cijeli život se bavite temom međe između privatnog i javnog, autobiografijama u suvremenom književnom kontekstu. I ova se knjiga čini kao još jedno takvo istraživanje ali drugim sredstvima, dubljim grabljenjem u sferu intimnog. Ali čitatelj se istodobno osjeća iznimno privučen u vaš svijet, jer sama ideja kartografije podrazumijeva dijeljeni terirotij i suživot:_ Tema ljubavi u knjizi čini se vrlo riskantnom: tu se ne držite podalje od vatre na način koji to čini Barthes koji se zadržava samo na „ljubavnom govoru”, niste tek semiolog, nego se itekako daju naslututi opsesije. Dunav: izvora, gornjeg toga, donjeg toka i delte podjsećaju na životni proces starenja, odrastanja.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 22.11.2021 10:30

Riječi i riječi - Jadranka Pintarić

Riječi i riječi - Jadranka Pintarić

Književnost

Jadranka Pintarić diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao novinarka u kulturi na radiju i televiziji, pisala za novine i časopise. Uređivanjem knjiga kontinuirano se bavi od 1994. godine, te je potpisala više od šesto izdanja, književnih, publicističkih, znanstvenih, umjetničkih. Objavila je knjigu književnih kritika U smjeru meridijana, zbirku proza pod naslovom Kamate na ljubavne uzdahe; ogledi o tankoćutnosti i knjigu priča Dobro sam i ostale laži . U emisiji se predstavlja dvjema kratkim pričama, naslovljenim "Lama na parkirnoj rampi" i "Njih dvije bez njega".

Posljednja emisija: Četvrtak, 25.11.2021 10:30

Riječ je glazba je riječ - Melchior Franck: Duhovni pjev i melodije

Riječ je glazba je riječ - Melchior Franck: Duhovni pjev i melodije

Glazba, kultura

Melchior Franck: Duhovni pjev i melodije Slušamo duhovne motete njemačkog skladatelja Melchiora Francka koji je živio na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, u doba visoke renesanse, odnosno ranog baroka. Moteti su sabrani u zbirci Duhovni pjev i melodije iz 1608. Stihove pratimo u prijevodu Zvonimira Mrkonjića i interpretaciji Rosande Tometić. Glazbenu izvedbu ostvarili su vokalni ansambl Cantus Thuringia, te instrumentalni ansambli Capella Thuringia i Lachrimae Consort Weimar pod vodstvom Christopha Dittmara.

Posljednja emisija: Nedjelja, 21.11.2021 16:35

Sedam dana glazbe 21 11 2021

Sedam dana glazbe 21 11 2021

Glazba, kultura

U emisiji donosimo osvrte na završni koncert festivala klavirskih dua u dvorani GU Elly Bašić, recital Andreja Gugina u Hrvatskom državnom arhivu, drugi ovosezonski koncert Cantus ansambla u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa te na koncertnu izvedbu Zbora HRT-a Papandopulove Hrvatske mise iz ciklusa Sfumato u Crkvi na Jordanovcu i koncert Zagrebačke filharmonije iz crvenoga ciklusa u Dvorani Lisinski. Poslušajte i razgovor s kontrabasistom Marijom Iveljom u povodu njegova oproštajnog koncerta sa Zagrebačkim solistima sljedećega tjedna.

Posljednja emisija: Nedjelja, 21.11.2021 13:30

Šest minuta poezije u šest

Šest minuta poezije u šest

Književnost

Čitamo poeziju Miroslava Kirina.

Posljednja emisija: Subota, 27.11.2021 06:00

Signatura 23.11 2021

Signatura 23.11 2021

Kultura, književnost

Posljednja emisija: Utorak, 23.11.2021 08:45

Skitnje u zvuku - Klub usamljenih slikarica

Skitnje u zvuku - Klub usamljenih slikarica

Dramski program, dokumentarni program

Posljednja emisija: Utorak, 02.11.2021 19:00

Slika od zvuka - ZVUKOSPJEVI: KRONOSNOP 30.12.2017

Slika od zvuka - ZVUKOSPJEVI: KRONOSNOP 30.12.2017

Umjetnost

Zvukospjevi (Nicole Hewitt i Ivan Slipčević): Kronosnop

Posljednja emisija: Subota, 26.06.2021 23:30

Strip na Trećem

Strip na Trećem

Kultura, zabava, umjetnost

Krešimir Zimonić je jedan od najuglednijih i najnagrađivanijih domaćih strip-autora, umjetnik bogatog i raznovrsnog opusa koji ove godine obilježava četiri i pol desetljeća kontinuiranog umjetničkog djelovanja. Karijeru započevši tijekom druge polovine 70-ih godina kao jedan od utemeljitelja i članova kultne umjetničke skupine Novi kvadrat, Zimonić se kroz rad na stripu podjednako kao i autor animiranih filmova afirmirao kao iznimno senzibilan, darovit i maštovit umjetnik širokog spektra interesa i djelovanja. U 80-ima je bio jedan od osnivača poznatog Salona stripa u Vinkovcima, a pokrenuo je te kao glavni i grafički urednik vodio kultni strip-magazin "Patak". Tijekom bogate karijere Zimonić je bio suutemeljitelj i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog društva autora stripa, a djelovao je i kao grafički urednik školskog časopisa Modra lasta, u kojem je punih 20 godina objavljivao svoj zacijelo najpopularniji strip "Zlatka". Stripove i ilustracije objavljivao je u brojnim novinama i magazinima, od kultnog Poleta preko tjednika Studio i Fokus, do Vjesnika, Večernjeg lista i strip-magazina Stripoteka, a ilustrirao je i brojne knjige i plakate. Od početka svoje karijere Zimonić je podjednako aktivan i na polju animacije, ne samo kao scenarist i crtač niza izuzetno uspjelih animiranih filmova, nego i kao umjetnički ravnatelj Animafesta, Svjetskog festivala animiranog filma. Za svoj rad ovjenčan je brojnim nagradama, među ostalim i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, Nagradom Andrija Maurović za životno djelo na području stripa te godišnjom nagradom Vladimir Nazor za animirani film "Album". Zimonić je i jedan od inicijatora i pokretača platforme Edit Comics, kroz djelovanje koje se bavi i edukacijom djece i mladih o medijskoj kulturi, s naglaskom na strip i animirani film. U večerašnjoj emisiji slušamo prvi dio razgovora s Krešimirom Zimonićem, s kojim ćemo razgovarati i u sljedećem izdanju emisije, za dva tjedna.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 08.11.2021 22:03

Stvarnost prostora - Olga Yakushenko: 'Grad i revolucija' Anatolea Koppa kao povijest i manifest – reaktualizacija ruskog konstruktivizma na Zapadu u 1960-ima, 2. dio

Stvarnost prostora - Olga Yakushenko: 'Grad i revolucija' Anatolea Koppa kao povijest i manifest – reaktualizacija ruskog konstruktivizma na Zapadu u 1960-ima, 2. dio

Društvo, umjetnost

Poštovani slušatelji, ovom emisijom nastavljamo ciklus autora Frane Petra Zovka, a u ovom bloku emisija bavimo se avangardnom arhitekturom Sovjetskog Saveza. Međutim, pozornost ne posvećujemo samo izvornim djelima, nego i povjesničarima, teoretičarkama i kritičarima arhitekture koji su u utopijama prošlosti pokušali pronaći pouke za suvremene krize struke i izgrađenog prostora. U današnjoj emisiji, kao i u prethodnoj, predstavljamo rad Anatolea Koppa, francuskog arhitekta i povjesničara arhitekture, a u nastavku možete poslušati drugi dio teksta "'Grad i revolucija' Anatolea Koppa kao povijest i manifest: reaktualizacija ruskog konstruktivizma na Zapadu u 1960-ima". Autorica je Olga Yakushenko, a tekst je objavljen 2016. godine u online znanstvenom časopisu Journal of Art Historiography.

Posljednja emisija: Srijeda, 24.11.2021 16:03

Subotnja matineja - Mlade uzdanice svejetske koncertne scene

Subotnja matineja - Mlade uzdanice svejetske koncertne scene

Glazba, kultura, umjetnost, književnost, film

Posljednja emisija: Subota, 27.11.2021 07:05

Suvremena hrvatska proza - Sven Popović - Mali i Levijatan

Suvremena hrvatska proza - Sven Popović - Mali i Levijatan

Kultura, znanost

Razgovor sa Svenom Popovićem i ulomak njegova romana u rukopisu "Mali i Levijatan".

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 15.11.2021 22:03

Svijet glazbe, 10. 11. 2021.

Svijet glazbe, 10. 11. 2021.

Glazba, umjetnost

Nakon ovoljetnih izvedbi na Osorskim glazbenim večerima, Glazbenim večerima u sv. Donatu i na Dubrovačkim ljetnim igrama, Zbor HRT-a će i u svojemu ciklusu Sfumato u Zagrebu obilježiti 30. obljetnicu smrti Borisa Papandopula. Bit će to narednog utorka, 16. studenoga u Crkvi Bezgrješnog Srca Marijina na Jordanovcu gdje će zbor i tom prigodom izvesti Papandopulovu veličanstvenu Hrvatsku misu. Jedna od solistica, nagrađivana sopranistica Darija Auguštan, još uvijek je u Rijeci u povodu nekih opernih angažmana u tamošnjem kazalištu, pa će nam se javiti iz riječkog studija, te podijeliti s nama izazove s kojima se susreće na početku obećavajuće pjevačke karijere. Papandopulu u čast ovoga tjedna muzicira Simfonijski orkestar HRT-a koji već godinama uspješno surađuje s našim drugim današnjim gostom, maestrom Aleksandrom Markovićem. On uživa međunarodni ugled zahvaljujući uspješnom djelovanju na pozicijama šefa dirigenta Tirolskog državnog kazališta i Simfonijskog orkestra u Innsbrucku, glazbenog ravnatelja i glavnog dirigenta Filharmonije iz Brna te glazbenog ravnatelja Opere North u Leedsu, kao i nastupima diljem svijeta. Njegovo umijeće možemo doživjeti sutra u Lisinskom u Majstorskom ciklusu na primjerima bezvremenskih remek-djela iz pera Papandopula i Čajkovskog. I za kraj, još jedna najava ovotjednog koncerta u Lisinskom: u sklopu Plavog ciklusa Zagrebačke filharmonije ovoga petka, uz pijanista Filipa Faka, kao solisti nastupaju i istaknuti članovi tog orkestra, bračni par Zita i Martin Draušnik. Njih dvoje s nama su u posljednjem dijelu današnje emisije. Autorica: Tanja Halužan Urednica: Jana Haluza

Posljednja emisija: Srijeda, 10.11.2021 11:00

Svjetovi i nazori - Lekcije o covid pandemiji

Svjetovi i nazori - Lekcije o covid pandemiji

Kultura, filozofija

Posljednja emisija: Nedjelja, 21.11.2021 10:30

Theatralia

Theatralia

Kultura, umjetnost

Kad nastupa u svojim radovima, ali i onda kad se zadržava u izvanjskoj autorskoj poziciji, što podrazumijeva ne samo koncept nego i režiju, koreografiju i kostimografiju, Matija Ferlin podsjeća da je jedan od najtalentiranijih izvedbenih umjetnika s ovog područja. Njegovim radom neodvojivim od osobnosti, a na temelju posljednjeg sola "Sad Sam Matthäus", bavi se ovotjedna Theatralija.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 22.11.2021 08:45

Tragom glazbe - Iz riznice varaždinske diskografske udruge - Oratorij ILIJA Felixa Mendelssohna Bartholdyja 1. dio

Tragom glazbe - Iz riznice varaždinske diskografske udruge - Oratorij ILIJA Felixa Mendelssohna Bartholdyja 1. dio

Glazba, kultura

Iz riznice varaždinske diskografske udruge Oratorij Ilija Felixa Mendelssohna Bartholdyja, 1. dio U nizu emisija u kojima predstavljamo nosače zvuka koje već desetljećima objavljuje varaždinska diskografska tvrtka AULOS, na red je došao album iz 2020. godine objavljen u suradnji s Koncertnim uredom u Varaždinu, a koji na dva CD-a trajno za budućnost čuva snimku oratorija Elias/Ilija, opus 70 Felixa Mendelssohna Barholdya. Riječ je o snimci koncerta održanog u varaždinskoj franjevačkoj crkvi 27. listopada 2019. godine kojim je mješoviti amaterski zbor Chorus angelicus svečano proslavio 20. obljetnicu postojanja i kontinuiranog djelovanja pod vodstvom svojeg utemeljitelja dirigenta, skladatelja i orguljaša Anđelka Igreca. U izvedbi su uz varaždinski amaterski zbor sudjelovali Zbor Via župe sv. Vida u Varaždinu, kojeg vodi Luka Šopar i Kantorei St. Stephan iz Badena kraj Beča, svirao je Savaria simfonijski orkestar iz mađarskog grada Szombathelya, dok su solističke dionice pjevali sopranistica Margareta Klobučar, altistica Sonja Runje, tenor Bálint Németh i bariton Matija Meić (u uloti Ilije), uz sudjelovanje zborskih solistica sopranistice Silvije Habunek i altistice Karle Kelemen, te dječaka Felixa Beileina koji je član dječjeg zbora Gumpoldskirchner Spatzen iz Donje Austrije. Ovako opsežni izvođački aparat okupio je međunarodno ugledni glazbenik Anđelko Igrec, prijašnji orguljaš i zborovođa varaždinske Katedrale, koji se već u brojnim prigodama dokazao kao odličan dirigent sposoban pripremiti i voditi opsežna i zahtjevna oratorijska djela.

Posljednja emisija: Subota, 27.11.2021 16:35

Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa

Kultura, društvo, znanost

30 godina pada Vukovara: Značenje, simbolika i kultura sjećanja Na današnji dan navršilo se 30 godina od kako su udružene snage Jugoslavenske narodne armije i srbijanskih dobrovoljačkih paravojnih postrojbi preuzele kontrolu nad gradom Vukovarom čime je okončana tromjesečna opsada grada i slomljen otpor kojega su neumorno pružali brojčano i naoružanjem znatno slabiji hrvatski branitelji. Nakon proživljenih stradanja, počinjenih ratnih zločina nad braniteljima i civilima te višegodišnjeg progonstva, procesom Mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja Vukovar je vraćen u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske 1998. godine, od kada traje proces izgradnje međunacionalne tolerancije i suživota. Nakon nezapamćenog urbocida, počinjenih ratnih zločina i teških povreda međunarodnog humanitarnog prava, Vukovar je u proteklih 30 godina postao najprepoznatljiviji simbol ratnoga stradanja i borbe za slobodu i nezavisnost Hrvatske. Svake se godine od povratka izbjeglih i prognanih Vukovaraca, 18. studenog održava memorijalna Kolona sjećanja u kojoj se mirnim hodom od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata odaje počast stradanju najvećeg hrvatskog osvojenog grada u Domovinskom ratu. Odlukom Hrvatskog sabora Vukovar je 2020. godine proglašen mjestom posebnoga domovinskoga pijeteta te je kao državni blagdan uveden Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje čime je komemoriranje vukovarskih žrtava i legislativno valorizirano na nacionalnoj razini. Što Vukovar i vukovarska žrtva znače suvremenoj Hrvatskoj? Na koji se način izgrađuje vukovarska kultura sjećanja i je li vukovarska žrtva dostojno valorizirana u suvremenom hrvatskom nacionalnom narativu? Kako se vukovarsko stradanje interpretira na umjetničkom, medijskom, historiografskom i političkom planu? Je li Vukovar kao neupitno hrvatsko mjesto sjećanja prvoga reda postao svojevrstan grad- spomenik? O vukovarskom simbolici, značenju i kulturi sjećanja u večerašnjoj će emisiji raspravljati Ana Holjevac Tuković, Ines Sabotič i Domagoj Knežević. Voditelj Tribine: Jakov Blagojević Urednik: Krešimir Čokolić

Posljednja emisija: Četvrtak, 18.11.2021 20:00