Stvarnost prostora - Bryony Roberts: Šireći modusi prakse; Deborah Garcia: Zovi me tatica

Stvarnost prostora - Bryony Roberts: Šireći modusi prakse; Deborah Garcia: Zovi me tatica

Društvo, umjetnost

Ovom emisijom započeinje tematski ciklus naziva «Diskurs kao arhitektonska praksa» autorice Mire Stanić.

Posljednja emisija: Srijeda, 15.09.2021 16:03

Subotnja matineja, 11. rujna 2021.

Subotnja matineja, 11. rujna 2021.

Glazba, kultura, umjetnost, književnost, film

U središnjem dijelu emisije donosimo razgovor s muzikologinjom i pjevačicom dr. sc. Katarinom Livljanić o 61. Glazbenim večerima u sv. Donatu.

Posljednja emisija: Subota, 11.09.2021 07:05

Suvremena hrvatska proza - Čelična čipka

Suvremena hrvatska proza - Čelična čipka

Kultura, znanost

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 19.07.2021 22:00

Svjetovi i nazori - Biljkama za ljubav

Svjetovi i nazori - Biljkama za ljubav

Kultura, filozofija

Posljednja emisija: Nedjelja, 12.09.2021 10:30

Theatralia - Monodrame

Theatralia - Monodrame

Kultura, umjetnost

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 13.09.2021 08:45

Tragom glazbe - Carmina Burana: život srednjovjekovnih studenata u pjesmi

Tragom glazbe - Carmina Burana: život srednjovjekovnih studenata u pjesmi

Glazba, kultura

Carmina Burana: život srednjovjekovnih studenata u pjesmi Srednjovjekovni glazbeni kodeks poznat kao Carmina Burana, u prijevodu Pjesme iz Benediktbeuerna je najopsežniji repertoar studentskih napjeva srednjega vijeka nastao u južnom Tirolu najvjerojatnije u gradu Brixenu ili pak u augustinskoj opatiji Neustift oko 1230. Regija je to koja je bila dio Svetog Rimskog Carstva, koja danas obuhvaća dio Italije i Austrije. Rukopis je pronađen oko 1803. godine u pravo u benediktinskom samostanu Benediktbeuern blizu Münchena, a danas je pohranjen u Bavarskoj nacionalnoj biblioteci. Analizu pjesama, te osvrt na njihov sadržaj i kontrafakture donosi autorica emisije u svojemu novom istraživanju temeljenom na znanstvenim spoznajama sa interdisciplinarnog simpozija naslovljenog: „Revisiting Codex Buranum „ održanom u Brixenu 2018. godine.

Posljednja emisija: Subota, 11.09.2021 16:35

Tribina Trećeg programa 24.06.2021

Tribina Trećeg programa 24.06.2021

Kultura, društvo, znanost

Tema Tribine koja se emitira iz studija Bajsić na Prisavlju je "Hrvatska inteligencija izbrisana iz sjećanja". Protivno površnim uvidima u međuratnu hrvatsku povijest, pa i tijek Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj, narav vrijednosno konzervativne i nacionalno osviještene klase hrvatskih intelektualaca u to doba nije bila nimalo jednoznačna. Upravo suprotno, u posljednjoj dekadi Kraljevine Jugoslavije, ali i tijekom kratkotrajne Nezavisne Države Hrvatske, ispod površinskog pritiska za usklađivanjem uvjerenja sa zahtjevima navedenih diktatura, u hrvatskom je intelektualnom životu bujao niz silnica - često i međusobno suprotstavljenih - pod zajedničkim nazivnikom potrebe za uspostavom i očuvanjem hrvatske državnosti nesvodive na njezin ustaški aspekt. Iako će se u ideologiziranim reinterpretacijama politizirane komunističke historiografije sve mnogobrojne silnice hrvatske državotvorne misli svesti samo na refleks pragmatičnoga i kobnog savezništva s talijanskim fašizmom i njemačkim nacionalsocijalizmom, hrvatsku prijeratnu i ratnu nacionalnu misao obilježuje iznenađujući unutarnji pluralizam: pored liberalnih i sekularnih pravaša te katoličkih intelektualaca proizišlih iz raznovrsnih udruženja Hrvatskoga katoličkog pokreta, državotvornu misao dijelili su i intelektualni baštinici nasljeđa Hrvatske seljačke stranke, kao i jedan, u početku nezanemariv dio hrvatskih komunista. U skladu s europskim političko-ideološkim i filozofskim gibanjima međuratnog vremena, poput "konzervativne revolucije" s epicentrom u Njemačkoj, u Hrvatskoj je tada postojao niz istaknutih pojedinaca i idejno-vrijednosnih strujanja po mnogočemu znatno modernijih i sofisticiranijih od svojih nacionalističkih i suverenističkih nasljednika iz našega vremena. Ipak, budući da je naglo okončan komunističkom revolucijom 1945. godine, utjecaj navedenih intelektualaca na današnjicu tek je sporadičan i posredan, a nositelji nacionalne misli raspršeni su, ugušeni i zatomljeni progonima, pogubljenjima ili društvenom marginalizacijom. O razlozima zbog kojih su intelektualci iz toga razdoblja i danas, unatoč krahu jugoslavenskoga komunističkog narativa, uvelike zaboravljeni, kao i o nizu drugih tema, na večerašnjoj će Tribini raspravljati Stipe Kljaić, Vladimir Lončarević i Tomislav Kardum. Stipe Kljaić znanstveni je suradnik na Hrvatskom institutu za povijest. Dosada je objavio dvadesetak znanstvenih članaka u zemlji i inozemstvu. Od monografija ističe se "Nikada više Jugoslavija: intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929.-1945.)" iz 2017. godine, proizišla iz njegove doktorske disertacije. U svojim studijskim boravcima u inozemstvu nagrađivan je istraživačkim stipendijama sveučilišta Bologna i Stanford. Poseban fokus istraživanja su mu hrvatska intelektualna povijest i povijest ideja u doba modernosti. Vladimir Lončarević izvanredni je sveučilišni profesor. Kroatistiku je diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu, a doktorirao je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu. Objavio je znanstvene knjige "Luči Ljubomira Marakovića", "Književnost i Hrvatski katolički pokret", "Proroci i svjedoci", knjigu teološkopovijesnih eseja "Oslobađanje Povijesti", pjesničke antologije "Krist u hrvatskom pjesništvu", "Križni put u stihovima hrv. pjesnika XX. st.", te kao suautor "Sv. Franjo u hrv. pjesništvu", "N.Š. Zrinski u hrvatskom pjesništvu", "Zrinski i Frankopan u hrvatskom stihu" te veći broj znanstvenih i stručnih članaka, studija i recenzija u znanstvenim i književnim časopisima, zbornicima i stručnim publikacijama; priredio je više desetaka natuknica za Hrvatsku književnu enciklopediju, objavio oko tisuću raznih članaka s područja humanističkih i društvenih znanosti u različitim listovima, novinama i časopisima te priredio i uredio više monografija, zbornika i radijskih emisija. Član je više hrvatskih kulturnih i drugih ustanova i udruga, inicijator je i sudionik različitih kulturnih projekata, uz ostalo proslave 450. obljetnice Sigetske bitke i pogibije N. Š. Zrinskoga 2016, te urednik biblioteke "Hrvatska katolička baština 20. st.". Radio je kao novinar, lektor i redaktor, savjetnik u Ministarstvu obnove i razvitka, a od 1. veljače 1999. zaposlen je u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske na raznim dužnostima u djelokrugu unutarnje politike. Tomislav Kardum završio je diplomski studij povijesti te diplomski studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija. Radi kao vanjskopolitički novinar u Hrvatskoj izvještajnojnovinskoj agenciji (HINA). Autor je knjige "Vanjska politika Njemačkoga Carstva 1871.-1890.", a u narednom će razdoblju biti objavljena i knjiga o komunistima u Banovini Hrvatskoj. Bavi se hrvatskom međuratnom poviješću, poviješću komunizma i intelektualnom poviješću. Urednik emisije je Krešimir Čokolić, a moderator večerašnje tribine je Matija Štahan.

Posljednja emisija: Četvrtak, 24.06.2021 20:00

Triptih - Božena Končić Badurina, Nagrade Radoslav Putar, Vladimir Novak

Triptih - Božena Končić Badurina, Nagrade Radoslav Putar, Vladimir Novak

Umjetnost

Posljednja emisija: Utorak, 13.07.2021 16:03

U vizualnom kodu 24.03.2021.

U vizualnom kodu 24.03.2021.

Kultura, umjetnost

Posljednja emisija: Srijeda, 15.09.2021 08:45

Znanost i društvo

Znanost i društvo

Društvo, znanost

20 milijuna novozaraženih SARS-CoV-2 virusom u svijetu u samo mjesec dana i širenje zareze u Hrvatskoj uz nedovoljnu procijepljenost povod su za razgovor o stanju Covida 19 u emisiji Znanost i društvo s prof. dr. Stipanom Jonjićen i prof. dr. Ilijom Brizićem. Emisija je na programu u 13 sati.

Posljednja emisija: Srijeda, 08.09.2021 13:00

Znanstveni koncentrat - PUBMET 2021

Znanstveni koncentrat - PUBMET 2021

Obrazovanje, umjetnost, mozaik, znanost, tehnologija

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 13.09.2021 13:00