Antologija pripovijetke

Antologija pripovijetke Antologija pripovijetke
Jadranka Krajina i Boris B. Hrovat Jadranka Krajina i Boris B. Hrovat

Antologija pripovijetke ciklus je emisija na rasporedu od 1993. godine, a svaka se pojedina emisija sastoji od uvodnog komentara o autoru i djelu i izabrane pripovijetke u interpretaciji eminentnog dramskog umjetnika.

Antologija pripovijetke emitira se tjedno, subotom, u trajanju od 30 minuta, u terminu od 19.00 ili 22.30 sata (zavisno o glazbenom prijenosu). Ciklus je na rasporedu od 1993., te je do danas realizirano više od 1000 emisija. Pojedina se emisija sastoji od uvodnog komentara o autoru i djelu, te od izabrane pripovijetke u interpretaciji dramskog umjetnika, sve prezentirano na prikladan i suvremen radiofonski način, popraćeno adekvatnom ugođajnom glazbom. Donosi kratke priče ili novele iz svjetske baštine i osobito vrijedne novije produkcije. Tijekom sljedeće sezone (jesen 2012. - proljeće 2013.) emisija obilježava svoju 20. obljetnicu, te će sukladno tome biti oblikovan i njezin program. Naime, prva emisija ciklusa "Antologija pripovijetke" na rasporedu je bila upravo u to doba – zaslugom glavnog urednika Ante Matijaševića – preoblikovana i proširena Trećeg programa Hrvatskog radija, početkom ožujka 1993. Stalni su suradnici eminentni dramski umjetnici, koji interpretiraju tekstove: Goran Grgić, Jadranka Krajina, Dunja Sepčić i Ljubo Zečević.

Urednik i autor emisije je Boris B. Hrovat, ugledni hrvatski književnik, prevoditelj, kazališni kritičar, dramaturg i redatelj, stalni suradnik za kazalište (kritičar/komentator) u dvotjedniku 'Vijenac' Matice hrvatske, te stalni dopisnik teatarske revije 'Sipario' za područje jugoistočne Europe. Književna djela i kazališne kritike objavljuje u brojnim dnevnim novinama i časopisima u zemlji i inozemstvu (Italija, Češka, Slovenija). Koautor je monografskih izdanja o dr. Petru Selemu i o Kazalištu 'Komedija' u Zagrebu. Autor je nekoliko romana, pripovijedaka, radio-drama, dramskih tekstova i antologija. Prevodi drama s talijanskog (Goldoni, Pirandello, de Filippo, Niccodemi, Nicolai, Maraini, Siciliano, Lunari, Fo, Quintavalle, Ruccello, Massini, Fratti i dr.), španjolskog (Calderon, Lope de Vega, Moratin), engleskog (Shaw, Wilde) i slovenskog (Bevc, Zupančič) uprizoreni u gotovo svim važnijim hrvatskim kazalištima ili u programima HRT-a, a mnogi i objavljeni u periodici.

Posljednje emisije

Ponedjeljak, 15.01.2018 22:03

Emisija 15.01.2018.

U večerašnjoj emisiji premijerno objavljujemo pripovijetku "Gospodin Sveznadar" glasovita britanskog književnika i dramatičara Somerseta Maughama, koji je svojedobno bio jedan od najpopularnijih autora engleskoga jezičnog područja. William Somerset Maugham (Pariz 1874 - Nizza 1965) renomirani je engleski prozaik i dramatičar. Njegov opsežan i raznovrstan opus uključuje kratke priče, romane, drame, eseje, putopise i memoarsku prozu. Rođen je u uglednoj pravničkoj obitelji. Diplomirao je medicinu i neko vrijeme radio kao liječnik. Kasnije je isticao da mu je to iskustvo, susreti s dramatičnim ljudskim sudbinama, dalo dragocjeni materijal za njegov književni rad, kojemu se uskoro u potpunosti posvetio. U Prvom svjetskom ratu sudjeluje kao liječnik na francuskom bojištu. 1916. stupa u britansku obavještajnu službu, koja ga šalje u Švicarsku, pa zatim u Rusiju, gdje svjedoči burnim predrevolucionarnim zbivanjima. Ta će iskustva kasnije uobličiti u zbirku kratkih priča pod naslovom "Ashenden ili britanski uhoda" (1928). Taj je lik poslužio Ianu Flemingu kao jedan od predložaka za Jamesa Bonda. Dvadesetih i tridesetih godina putuje po jugoistočnoj Aziji, posjećuje Indiju, Kinu i pacifičke otoke. 1926. nastanjuje se na francuskoj Rivijeri, gdje u svojoj vili ugošćuje brojne književnike i umjetnike. 1940. napušta okupiranu Francusku i odlazi u Sjedinjene Američke Države. U Los Angelesu surađuje s filmskim studijima i radi na brojnim scenarijima i filmskim adaptacijama. 1944. vraća se u Englesku. Umro je 1965. u 91 godini. Duhovitu i pomalo "mondenu" kratku priču s neočekivanim završetkom prevela je dr. Višnja Sepčić, a interpretira je dramska umjetnica Dunja Sepčić. Urednik: Boris B. Hrovat.

Ponedjeljak, 08.01.2018 22:03

Emisija 08.01.2018.

U okviru naše jubilarne, 25. sezone, večeras donosimo jedan književni biser. U prijevodu s hebrejskoga Josipa Nikšića predstavljamo glasovitu (i u pravome smislu antologijsku) pripovijest "Smrti mojega oca" prvaka suvremenoga izraelskog pjesništva i romansijerstva - Yehude Amichaija. Yehuda Amichai (1924-2000.), bio je jedan od vodećih suvremenih izraelskih pjesnika i romanopisaca XX. stoljeća. Njegov doprinos seže dalje od vlastitih literarnih postignuća, do utjecaja koji je pomogao u stvaranju suvremenog izraelskog pjesništva. Njegovi preci su živjeli u južnoj Njemačkoj (Wuerzburg) još od srednjeg vijeka, da bi nakon nacističke uzurpacije vlasti, bili prinudjeni 1935. emigrirati u Palestinu; prvo su kraće vrijeme živjeli u gradu Petah Tikva, zatim su se preselili u Jeruzalem. Tijekom Drugog svjetskog rata služio je u proslavljenoj Židovskoj Brigadi pri Britanskoj vojsci. Kasnije, tijekom rata za nezavisnost, služio je kao komandos u glasovitim (tajnim) postrojbama Hagana, te se borio u pustinji Negevu, na južnoj fronti. Također je bio u aktivnoj službi u vojsci 1956. i 1973. Poslije rata Amihaj je pohađao Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu, proučavajući biblijske tekstove i hebrejsku literaturu. Amichai je počeo pisati poeziju 1949. godine, a njegova prva zbirka pjesama izišla je 1955. godine, Ahšav uvajamin haaherim (Danas i u drugima danima). Sa svojom drugom kolekcijom Bemerhak štej tikvot (U daljini su dvije nade) iz 1958., Amichai se predstavio kao jedan od glavnih pjesnika "Palmach generacije", pisaca koji su stasali i inspirirali se iz izraelskom borbom za nezavisnost i pravo na opstanak. Dosta Amichajeve fikcije ima autobiografskih osnova. "Moja osobna povijest se podudaralo sa većom povijesti", rekao je. "Za mene uvijek to bilo jedno te isto." Njegov prvi roman Ne sada i ne ovdje (1963.) kao temu ima život mladih njemačkih Židova koji su živjeli u Izraelu poslije Drugog svjetskog rata, pokušavajući shvatiti svijet koje je stvorilo Holokaust. Njegov drugi roman Mi jitneni malon (Tko će mi dati hotel) je o izraelskom pjesniku koji živi u New Yorku.U 1970-ima engleski pjesnik Ted Hughes je Amichajev rad obznanio engleskim i američkim čitateljima. Amichaj je umro u Jeruzalemu 22. rujna 2000. Amihajeva djela su prevedena na oko tridesetak jezika i pojavila su se u mnogim antologijama. "Bio bi osvojio Nobelovu nagradu za bilo koju od posljednjih 20 godina", tim povodom napisao je utjecajni Jonathan Wilson u New York Timesu, "ali je znao da je - što se tiče skandinavskih sudaca, i koja god njegova osobna politika bila - za njih nesumnjivo na krivoj strani..." U mladosti, Amichai je bio pod utjecajem moderne engleske i američke poezije, te autorova rana djela imaju sličnosti sa poezijom Dylana Thomasa i W.H. Audena, a na njega je utjecao i veliki elegičar Rainer Maria Rilke. Zanimljivo je spomenuti da je Amichajev materinji jezik - njemački, ali je on mogao čitati hebrejski bez teškoća već u vrijeme svoga useljenja u Palestinu godne 1935. Jednu od najpoznatijih pripovijedaka Yehude Amichaia, "borbenog pjesnika" - "Smrti mojega oca", u prijevodu s hebrejskoga Josipa Hećimovića Nikšića - interpretira dramska umjetnica Dunja Sepčić. Autor i urednik: Boris B. Hrovat.

Ponedjeljak, 01.01.2018 22:03

Emisija 01.01.2018.

Svoju jubilarnu, 25. sezonu, "Antologija pripovijetke" nastavlja kratkom pričom "Bakina pobjeda" znamenite (a u nas nedostatno poznate) afroameričke književnice Maye Angelou. Maya Angelou (1928-2014) zauzima važno mjesto među američkim književnicama afroameričkog podrijetla u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Rođena kao Marguerite Annie Johnson u St. Louisu u Missouriju, u ranoj mladosti radila je kao pjevačica i plesačica specijalizirana za afričke plesove u noćnim klubovima u okolici San Franciska. Iako bez sistematskog obrazovanja, samouka i vlastitim trudom, stekla je solidnu naobrazbu. '50-tih godina seli u New York, surađuje s Udruženjem Harlemskih pisaca i objavljuje svoje prve prozne radove. '60-tih godina radi kao novinar u Kairu, a kasnije u Akri (Gana). Intenzivno je društveno angažirana te postaje koordinator Pokreta za građanska prava Martina Luthera Kinga. Blisko s njim surađuje sve do njegova umorstva 1968, godine. '80-tih godina predaje kreativno pisanje na raznim američkim sveučilištima, a redovnu profesuru dobija na Sveučilištu Wake Forest u Sjevernoj Karolini. Društveno je angažirana na problemima afroameričke zajednice do smrti te za svoj javni rad dobija brojna priznanja. Umire u 86. godini u Winston-Salemu u Sjevernoj Karolini. Maya Angelou svestrana je umjetnica. Uz svoj književni rad postigla je respektabilnu glumačku karijeru. Istakla se u svjetski poznatoj televizijskoj seriji "Korijeni" po romanu Alexa Haleya, u drami "Crnci" Jeana Geneta, te, među ostalim, u produkciji Gershwinove opere "Porgy i Bess", koju je sponzorirao američki State Department, a s kojom je proputovala cijelu Europu. Maya Angelou pisala je pjesme, kratke priče, televizijske i filmske scenarije, autobiografsku prozu. Unutar njenog poetskog opusa posebno se ističe zbirka "Dajte mi da se napijem hladne vode prije nego što umrem" iz 1971. godine, koja je bila nominirana za Pulitzerovu nagradu. Kratku priču Maye Angelou "Bakina pobjeda", dirljivu evokaciju nenasilja i nepokolebljivosti u trajnoj borbi za emancipaciju Afroamerikanaca, još uvijek aktualnu - prevela je s engleskoga i popratila uvodnom bilješkom dr. Višnja Sepčić, a interpretira je Dunja Sepčić. Urednik "Antologije pripovijetke" je Boris B. Hrovat.

Ponedjeljak, 25.12.2017 22:03

Emisija 25.12.2017.

U večerašnjoj emisiji čitamo kratku priču talijanske književnice i pjesnikinje Albe de Céspedes pod naslovom "Susret s poezijom".

Najave

Antologija pripovijetke

Ponedjeljak, 22.01.2018. 22:03 - 22:30

Susan Glaspell: POROTA NJEZINIH VRŠNJAKINJA (1. dio)

Antologija pripovijetke
Ponedjeljak, 29.01.2018. 22:03 - 22:30

Sve najave
Poslušajte

Emisija 15.01.2018.
Ponedjeljak, 15.01.2018 22:03

Emisija 08.01.2018.
Ponedjeljak, 08.01.2018 22:03

Elsa Morante - kratke priče
Ponedjeljak, 27.11.2017 22:03

Cesare Pavese - kratke priče
Ponedjeljak, 20.11.2017 22:03