Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Matija Štahan.

Posljednje emisije

HRT – HR 3 — Utorak, 29.12.2020 20:00

Emisija 29.12.2020.

Transhumanizam: novi čovjek ili kraj čovjeka? U svjetlu eksponencijalnog napretka znanosti, čovjek je od bića koje je tisućljećima ovisilo o poljoprivredi i stočarstvu u samo nekoliko stoljeća svoju moć - nekoć ograničenu tek na vlastite ruke - prenio na makrorazinu industrije, strojeva i robotike te na mikrorazinu računala, čipova i baza podataka. Iscrpivši dio resursa našega svijeta, u digitalnoj je sferi stvorio alternativne, virtualne svjetove. Ovladavajući tehnologijom iz godine u godinu sve više i više, čovjek je otvorio i neka nova pitanja o njezinoj svrsi i modalitetima njezine uporabe. Najznačajnije od tih pitanja, koje se sve češće postavlja u znanstvenim časopisima i međunarodnim forumima o znanosti, etici i društvenoj budućnosti, glasi: može li čovjek danas s tehnologijom koju je kreirao stupiti u odnos povratne sprege, odnosno može li tehnologija "tehnologizirati" čovjeka i lišiti ga njegovih starih ograničenja? Dok su dvadesetostoljetni mislioci, od Martina Heideggera pa do Nikolaja Berdjajeva, upozoravali na perspektive čovječjeg otuđenja od samoga sebe koje tehnologija sve više nudi - uspoređujući zamišljene mogućnosti tehnologije budućnosti i s učinkom crne magije - duboko u 21. stoljeću raspravljati o fuziji ili simbiozi čovjeka i stroja za mnoge nije odveć zazorno. Jedan od publicističkih hitova desetljeća, knjiga Yuvala Hararija "Homo deus", zamišlja čovjeka sutrašnjice kao ekvivalenta antičkih bogova; kao biće s gotovo nadnaravnim sposobnostima, od dužine i kakvoće života, pa do mentalnih sposobnosti i fizičke pojavnosti. Drugim riječima, ako nam je sada posve prihvatljivo u svakom se trenutku svakidašnjeg života služiti tehnološkim napravama - štoviše, ako nam tehnološke naprave omogućuju život, operativnim zahvatima zamjenjujući ili osposobljujući naše organe, od pacemakera nadalje - što nas priječi pounutriti tehnologiju, učiniti je dijelom nas samih i na razinama koje nadilaze dosadašnje ljudske sposobnosti? Tehnološka dimenzija problematike navodne zastarjelosti klasična antropološkog čovječjega samopoimanja ukazuje i na druge dimenzije pokušaja nadilaženja ljudskih zadanosti: prefiks "trans" ne ostvaruje se samo u pojmu "transhumanizma" kao ideala transcendiranja čovječje ljudskosti, nego i "transrodnosti", "transrasnosti", "transdobnosti" i "transvrsti" kao vizijama nadilaženja tradicionalnog poimanja spola, rase, dobi i same ljudske vrste naspram onih životinjskih. U kojim povijesnim razdobljima te filozofskim i religijskim tradicijama možemo pronaći preteče današnjeg transhumanizma? Gdje su granice znanstvenoga i tehnološkog razvoja? Smije li čovjek, u etičkom smislu, činiti sve što mu je tehnički omogućeno činiti? Može li čovjek ikada nadići organsku narav vlastita ustroja; može li doseći svjetovnu besmrtnost? Na ova i srodna pitanja večeras će odgovarati Bojan Jerbić, Marina Katinić i Marito Mihovil Letica. Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

HRT – HR 3 — Četvrtak, 19.11.2020 20:00

Domovinski rat i književnost

Domovinski rat i književnost Književnost i rat oduvijek su bili isprepleteni. Od Homera do danas, ratovi preliveni u umjetnost vjerno odražavaju temeljno nepromjenjivu narav ljudske vrste, sposobne za ono najplementiije, kao i za ono najniže. U djelovanju čovjek može biti, Shakespeareovim riječima, anđelu nalik, ali u isto vrijeme i niži od životinje. U književnosti obje strane ljudske osobnosti dolaze do izražaja, a upravo u ratu je granica među njima najzamagljenija. Rat je, pisao je Heraklit, otac svih stvari. Premda mišljena u metaforičkome smislu, ova se filozofska maksima u slučaju suvremene, neovisne hrvatske države, iskovane u vatri Domovinskoga rata, shvatiti može i krajnje doslovno. Rat je svoj trag ostavio i u hrvatskoj književnosti - kako poeziji i prozi, tako i u drami. Prvi roman posvećen Domovinskome ratu jest "Smrt Vronskog" Nedjeljka Fabrija - objavljen 1994. godine, dok je rat još trajao - a koji Tolstojeva junaka dovodi na hrvatsko ratište. Međutim, ratna zbilja hrvatsku je ratnu i poratnu književnost iz sfera književnoga interteksta ubrzo prenijela na razmeđe fikcije i memoaristike, iznjedrivši autore kao što su Ratko Cvetnić ("Kratki izlet"), Alenka Mirković ("Glasom protiv topova") ili Jurica Pavičić ("Ovce od gipsa") te dodatno afirmirajući autore poput Pavla Pavličića ("Šapudl") ili Ivana Aralice ("Život nastanjen sjenama"), dajući početni impuls i književnicima mlađe generacije, kao što je Ivana Bodrožić ("Hotel Zagorje"). I dok je književnost 1990-ih uvelike obilježena djelima koja tematiziraju rat, nerijetko i iz prve ruke, hrvatska književnost sve do danas u značajnome dijelu novoobjavljenih knjiga rat nosi barem u podsvijesti, čime se njegov utjecaj očituje neizravno, kroz slutnje i elipse; rat je ponekad prapočetak koji kreira književnoumjetnički svijet pojedina djela, a katkad je i apokaliptični rušitelj starih svjetova. Kako se Domovinski rat poima u korpusu suvremene hrvatske književnosti? Je li jednoznačno vrednovan, ili ga se percipira iz suprotstavljenih vrijednosnih perspektiva? Kakav je utjecaj medijskoga reprezentiranja hrvatskoga rata za neovisnost, a kakav utjecaj na medijsku i umjetničku vizuru ima politika? Jesu li kanoni suvremene hrvatske književnosti o Domovinskome ratu čvrsto uspostavljeni, postoje li paralelni kanoni, ili je o svemu navedenome još uvijek prerano govoriti? Nastoji li se tematiku rata izgurati na margine hrvatskoga literarnog kozmosa, ili mu je suđeno još neko vrijeme uprisutnjavati se u glavnini domaćih književnih uradaka? O ovim i drugim aktualnim pitanjima iz suvremene hrvatske književnosti na Tribini Trećega programa večeras će razgovarati Ratko Cvetnić, Sanja Nikčević i Tomislav Šovagović. Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

HRT – HR 3 — Četvrtak, 29.10.2020 20:00

AMERIKA: ZEMLJA NA RUBU

AMERIKA: ZEMLJA NA RUBU Uoči presudnih predsjedničkih izbora između aktualnog republikanskog predsjednika Donalda Trumpa i njegova republikanskog izazivača, bivšeg Obamina potpredsjednika Joea Bidena, Sjedinjene Američke Države nalaze se na jednoj od prijelomnih točaka svoje povijesti. Predsjednički izbori održat će se u kontekstu višestruke krize: najmoćniju zemlju svijeta prvo je poharala pandemija virusa Covid-19, ozbiljno joj ugrozivši ekonomiju i ostavljajući milijune bez posla, da bi se potom diljem američkoga kontinenta - nakon smrti policijskoj brutalnosti podvrgnutog Afroamerikanca Georgea Floyda - dogodili masovni i nasilni prosvjedi. Predsjednički kandidati i dvije struje kojima stoje na čelu dijametralno suprotno poimaju navedene fenomene. Progresivna struja Demokratske stranke i njezinih simpatizera predsjednika Trumpa optužuju za nedovoljno ozbiljnu reakciju na prijetnju koronavirusa; Republikanska stranka, s druge strane, hvali Trumpovu skrb za ekonomsku dobrobit i poslove američkih radnika. Lijeva strana američkoga političkog spektra na Floydovu smrt reagirala je zahtjevima za prestanak financiranja, smanjenje utjecaja pa i ukidanje policije, dok je desna strana političkoga spektra na nasilne prosvjede i uspostavu revolucionarnih tzv. "autonomnih zona" - poput one u Seattleu gdje su prosvjednici okupirali nekoliko blokova i sami ih kontrolirali gotovo mjesec dana - reagirala zahtjevima za ponovnom uspostavom reda; ako je potrebno, i uz vojnu pomoć. Fenomeni o kojima je riječ, međutim, uvelike nadilaze predsjedničku moć, pa i okvire političkih institucija. Uzroci uličnih nemira i kulturnoga rata u američkome društvu znatno su širi; riječ je o paradigmatskim promjenama u vrijednosnim sustavima političkih, ekonomskih i kulturnih elita, kao i u jednome dijelu naroda. U rastućoj polarizaciji, dio američkoga naroda postaje sve progresivnijim, dok drugi petrificira tradicionalne vrijednosti. Bojno polje na kojemu se odvijaju najnoviji sukobi u poimanju etike je, dakako, spolni moral. U svjetlu sve većeg rascjepa između recentnih i suvremenih društvenih normi, američki narod demonstrira i pad vjere u institucije; kako političke, tako i religijske, što Ameriku čini plodnim tlom za nebrojene neprovjerene informacije, tzv. "lažne vijesti", ali i teorije zavjere u tematskom rasponu od pandemije do politike. Na rubu svojevrsnoga "drugog Građanskoga rata", američki narod podjeljeniji je nego ikada. Hoće li ga ijedan kandidat na predsjedničkim izborima u slučaju svoje pobjede uspjeti harmonizirati, ili će se duboka polarizacija nastaviti i nakon predsjedničkih izbora? Odgovore na ovo i srodna pitanja na Tribini Trećega programa ponudit će Višnja Starešina, Zoran Kurelić i Boris Havel. Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

HRT – HR 3 — Srijeda, 23.09.2020 20:00

COVID 19: POČETAK KRAJA ILI NOVI POČETAK?

COVID-19: POČETAK KRAJA ILI NOVI POČETAK? Čitavo stoljeće nakon Španjolske gripe koja je poslije Velikoga rata 1914.-1918. poharala svijet, moderno društvo - koje se globalizacijskim procesima u međuvremenu proširilo na sve kontinente - nije se suočilo s fenomenom poput koronavirusa ili COVID-a 19. Unatoč manjemu stupnju razornosti od koronina dvadesetostoljetnoga pretka, reakcija globaliziranoga društva na novu pandemiju - premda po svojemu sadržaju nalik srednjovjekovnim karantenama formiranim zbog opasnosti od kuge ili crne smrti - po razmjerima institucionalne zatvorenosti, koja je bila zahvatila gotovo čitav razvijeni svijet, povijesni je presedan. Osim epidemioloških, o kojima se informiramo iz dana u dan, općedruštvene su posljedice pandemije nesagledive. Nastupilo je doba u kojemu se društvene mijene zbivaju ubrzano, pa je moguće nagađati kakav će ne samo pandemija, nego i reakcija na pandemiju utjecaj imati u mnogobrojnim domenama: ponajprije ekonomonije, gdje se za nadolazeću jesen predviđa nova financijska kriza, ali i politike, budući da se iznova propitkuje stupanj slobode pojedinca i prava države na represiju, pa sve do odnosa tradicionalnih i novih medija, koji dijametralno suprotno pristupaju teorijama o zavjerama svjetskih razmjera kojih bi COVID-19 bio dijelom. Iz sociološke perspektive, pandemija je već počela utjecati na svakodnevni život značajnoga broja ljudi - od Republike Hrvatske do Sjedinjenih Američkih Država zabilježeni su slučajevi napuštanja urbanih sredina i svojevrsni povratak u ruralne predjele. Sve više ljudi počinje raditi od kuće. Od osnovnoga obrazovanja do visokoškolskih ustanova, uveden je eksperiment održavanja nastave u digitalnoj sferi, što iz temelja mijenja samu strukturu institucionalizirane naobrazbe. Masovna zbivanja sve su rjeđa i - manje masovna. Naposljetku, sȃm zdravstveni sustav suočava se s poteškoćama, kako po psihološkim posljedicama koje će pandemija nedvojbeno prouzročiti, tako i po pitanju nedostupnosti osnovnih zdravstvenih usluga. Kako to nerijetko biva, ne manjka niti onih koji - u apokaliptičnome ključu - u aktualnoj pandemiji vide "početak kraja". No kojih je sve društvenih fenomen COVID-19 kraj, a kojih sve početak? S tim pitanjem suočit će se gosti večerašnje Tribine: Ivica Šola, Goranko Fižulić i Jure Vujić. Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić