Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Posljednje emisije

HRT – HR 3 — Četvrtak, 16.01.2020 20:00

Tribina Trećeg programa - PREDSJEDNIČKI IZBORI: POČETAK REKONFIGURACIJE

PREDSJEDNIČKI IZBORI: POČETAK REKONFIGURACIJE? Nakon okončanja najneizvjesnijih predsjedničkih izbora u dosadašnjoj povijesti Republike Hrvatske razmjerno neočekivanom pobjedom SDP-ova kandidata Zorana Milanovića, pred cjelokupnom se hrvatskom političkom scenom u 2020. godini otvara novi, ključni front - jesenji parlamentarni izbori. Hoće li Milanovićeva pobjeda utjecati na promjene u odnosima snaga u hrvatskoj politici i, posljedično, na ishod sljedećih izbora? Koliko je Andrej Plenković izgubio porazom Kolinde Grabar-Kitarović i hoće li se gubitak predsjedničke funkcije u HDZ-u protumačiti kao poraz zbog kojega stranački predsjednik mora odstupiti? Ovisi li o tome tko će biti predsjednik najveće stranke hoće li se najesen sklopiti "velika koalicija" HDZ-a i SDP-a ili savez HDZ-a i suverenističke desnice? Hoće li se pojavom Miroslava Škore na političkoj sceni formirati nova snaga, onkraj HDZ-a i SDP-a, koja će velikim strankama na parlamentarnim izborima pomrsiti račune i kako će se u to uklopiti postojeće političke opcije koje su poduprle Škorinu kandidaturu, poput Mosta i Hrvatskih suverenista? Tko će prodrijeti u politički prostor ispražnjen porazima, raspadima i slabljenjima antisistemskih opcija kojima su ideološka pitanja u drugome planu, poput Mislava Kolakušića, Ivana Pernara i Živoga zida? Govori li Milanovićev trijumf o jačanju ljevice ili pak o tome kako ljevica može dobiti izbore jedino kada se liši svojih temeljnih značajki, a desnica ima više podjednako snažnih kandidata? U čemu je bila sličnost, a u čemu razlika između Grabar-Kitarović i Škore; hoće li se odnosi snaga između njih preslikati i na odnose biračkih preferencija između vladajuće stranke i budućega političkog projekta Miroslava Škore? Naposljetku, na kojoj se razdjelnici danas najplodonosnije može tumačiti hrvatsku političku scenu: onoj između ljevice i desnice, ili možda među sve češće spominjanim binarnim osima globalizam-suverenizam, odnosno establišment-antiestablišment? Gosti su: Jakov Žižić, Silvana Oruč Ivoš i Ivica Relković Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

HRT – HR 3 — Utorak, 10.12.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - BUDUĆNOST KATOLIČKE CRKVE: kriza ili procvat?

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi- BUDUĆNOST KATOLIČKE CRKVE: KRIZA ILI PROCVAT? Najesen 2019. godine u Vatikanu je održana Sinoda o Amazoniji. Od zamisli ređenja pouzdanih oženjenih muškaraca za svećenike u amazonskoj regiji, preko pozivanja na ekološku skrb za spas planeta, pa do izlaganja starosjedilačke boginje Južne Amerike imena Pachamama u Vatikanskim vrtovima, ova je Sinoda polarizirala katolike: kako obične vjernike, tako i kler. U razdoblju dinamičnih promjena te smjene skandala i doktrinarnih skokova koje su zahvatile Vatikan neočekivanim odlaskom današnjega pape emeritusa Benedikta XVI. s Petrove stolice 2013. godine te pojavom njegova nasljednika Franje, Katolička se crkva našla pred promjenama od epohalnog potencijala. I dok u aktualnome papi jedni vide velikoga reformatora koji Crkvi daruje novu svježinu, drugi u njemu gledaju revolucionara koji ugrožava starodrevni nauk najdugovječnije svjetske vjerske institucije. S jedne strane, Crkva je danas pred povijesnim izazovom suočavanja s kukoljem u vlastitim redovima, kako u svjetlu financijskih skandala koji iz godine u godinu potresaju Vatikan, tako i u svjetlu novoga vala otkrića širokih razmjera seksualnih prijestupa katoličkih svećenika u SAD-u i pojedinim europskim zemljama u proteklih nekoliko desetljeća. Na sve to nadovezuje se i prošlogodišnje svjedočanstvo Carla Marije Vigana - koji jedni nekritički prihvaćaju, a drugi odbacuju kao teoriju zavjere - prema kojemu je za izostanak represivnoga djelovanja prema seksualnim zlostavljačima u crkvenim redovima djelomice kriv i sam vrh Vatikana. S druge strane, u svjetlu doktrinarnih zaokreta koji se u javljaju u Franjinu pontifikatu - poput promjene nekoliko riječi u liturgijskoj inačici molitve "Oče naš", razmatranja zamisli pričešćivanja civilno razvedenih parova, izmjena Katekizma u pogledu opravdanosti smrtne kazne - mnogi se pitaju unosi li aktualni papa u Crkvu tek konfuziju, ili pak duh novih gibanja, usklađujući je sa zahtjevima vremena. O svemu tome ćemo na makrorazini - u svijetu koji je na Zapadu dekristijaniziraniji, a na Istoku evangeliziraniji nego ikada - te na mikrorazini - u Hrvatskoj, primjerice, trajni interes budi slučaj odgođene svetosti bl. kardinala Alojzija Stepinca - razgovarati na Tribini Trećeg programa, u kojoj gostuju: Stjepo Bartulica, Boris Beck, Lana Bobić i Goran Lojkić. Urednik emisije je Krešimir Čokolić, a moderator tribine je Matija Štahan.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 21.11.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - "Što je ostalo od Berlinskog zida?"

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi "Što je ostalo od Berlinskog zida?" U studenome 2019. godine čitav svijet obilježava simboličku prekretnicu potkraj krvavoga 20. stoljeća, kulminaciju događaja koji su posve preokrenuli njegov tijek i poništili učinke čiji se prapočeci mogu smjestiti u Oktobarsku revoluciju 1917. godine - riječ je, dakako, o padu Berlinskoga zida, koji je pokrenuo lančanu reakciju posvemašnjeg raspada svjetskoga komunizma i država koje je stvorio, od Sovjetskoga Saveza do Jugoslavije, te preobrazbu postojećih nominalnih komunizama, kao što je onaj kineski, u modele koji komunizmu nalikuju još jedino po autokratskome modelu vladavine. Što za nas danas znači simbol srušenoga zida u Berlinu? Je li, uvjetujući pojavu slobodnotrižnoga utopizma u sklopu kojega je Francis Fukuyama proglasio "kraj povijesti", pad Berlinskoga zida označio početak razdoblja globalnoga mira? Ili je, s druge strane, prouzročio povratak u stanje "sukoba civilizacija" koje je Samuel Huntington identificirao po religijsko-kulturalnim kriterijima čija drevnost nadilazi eksperimentalne totalitarizme 20. stoljeća kojih je i Berlinski zid posljedica? Je li za društva poput hrvatskoga u doba digitalne revolucije, novih medija i virtualnih svjetova rasprava o Berlinskome zidu uopće bitna, ili istinski uzroci i posljedice njegova pada još do danas nisu prepoznati? Je li izostanak globalne konkurencije svjetskome kapitalizmu pothranio njegove izrabljujuće elemente, ili ga je inkorporiranje marksističke misli u zapadna društva samoreguliralo te učinilo humanijim? Naposljetku, što je od Berlinskoga zida ostalo u mentalitetu i strukturama postkomunističkih zemalja poput Hrvatske - je li se potpuna tranzicija ikada dogodila, ili je hrvatska slobodnotržišna liberalna demokracija tek maska supstancijalno neizmijenjenoga establišmenta iz komunističke nomenklature, i kako se ti preddemokratski atavizmi danas očituju u politici, ekonomiji i kulturi? Što je od Berlinskoga zida ostalo u svijetu i u Hrvatskoj, gdje se nalaze njegove krhotine? Odgovore ćemo potražiti s gostima tribine: Ivo Banac profesor je emeritus na Sveučilištu Yale. Od 1994. do 1999. bio je profesor povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je upravljao Institutom za jugoistočnu Europu, a od 2008. do 2017. bio je redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu Standford. Autor je i urednik više knjiga, članaka i komentara, među kojima se ističe monografija "Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika" i "Sa Staljinom protiv Tita: informbiroovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu". Bio je urednik časopisa East European Politics and Societies, supredsjednik Instituta otvoreno društvo - Hrvatska, član predsjedništva Hrvatskog helsinškog odbora, generalni direktor Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, predsjednik Liberalne stranke, ministar za zaštitu okoliša i prostornog uređenje u Vladi RH te zastupnik u Hrvatskome saboru. Dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Josip Mihaljević znanstveni je suradnik na Hrvatskom institutu za povijest. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao i doktorirao povijest. Primarno područje znanstvenog interesa mu je hrvatska i jugoslavenska povijest druge polovice 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na teme iz društvene povijesti, te povijest komunizma. Predaje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu na kojem izvodi kolegij "Ideologija i praksa komunizma u povijesnoj perspektivi". Autor je i voditelj emisije "Povijesne kontroverze" na Trećem programu Hrvatskoga radija za koju je 2019. nagrađen nagradom "Vjekoslav Klaić" za popularizaciju povijesti. Autor je knjige "Komunizam i čovjek: odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972." za koju je nagrađen Državnom nagradom za znanost te nagradom Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu. Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. U Zagrebu je završio studij međunarodnih odnosa. Od 2008. do danas objavio više od tisuću novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, energetika i globalna sigurnost. Član je uredništva i novinar Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća, za koji od 2009. godine piše redovitu kolumnu, a kolumnist je i portala Direktno.hr. Priloge je objavljivao odnosno objavljuje i u "Hrvatskom tjedniku," "Hrvatskom slovu", "Vijencu", "Političkom zatvoreniku", "Magazinu Glasa Slavonije" i nekolicini internetskih portala. Član je Matice hrvatske, Hrvatskih novinara i publicista, Hrvatskoga kulturnog vijeća, Udruge "Obnova" i Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije. Voditelj je uredništva znanstvenog časopisa za kulturu, društvo i politiku "Obnova" te autor knjige "Hrvatska u žrvnju Jugosfere". Karlo Jurak magistar je filozofije i lingvistike te polaznik poslijediplomskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Tijekom studiranja na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija aktivan u studentskim udrugama te u redakciji časopisa studenata filozofije Čemu. Organizator više studentskih, znanstvenih i stručnih konferencija te izlagač na njima. Autor više članaka objavljenih u zbornicima i časopisima iz područja filozofije, lingvistike, suvremene povijesti, kritičke teorije, povijesti ideja, među kojima se ističu izvorni znanstveni radovi objavljeni u časopisima Fluminensia i Politička misao. Trenutno je urednik sekcije prikaza knjiga u znanstvenom časopisu Tragovi. Uža područja interesa su mu povijest ideja, povijest 20. stoljeća, marksistička teorija i praksa, politička i socijalna filozofija, kritička teorija, socijalna epistemologija i filozofija jezika. Urednik emisije je Krešimir Čokolić, a moderator tribine je Matija Štahan.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 24.10.2019 20:00

Tribina trećeg programa - "Hrvatska književna laž - sto godina poslije"

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi - "Hrvatska književna laž - sto godine poslije" Početkom 1919. godine, Miroslav Krleža objavio je esej Hrvatska književna laž, glasovit po sustavnoj rekapitulaciji i radikalnome prevrednovanju hrvatske književne baštine od preporodnih vremena do njegova doba. Stotinu godina kasnije, s dodatnim vremenskim odmakom možemo se zapitati - kakvo je opće stanje hrvatske književnosti danas? Koliko 2019. godine vrijede Krležine ocjene, a u kojoj je mjeri predmoderna hrvatska književnost revalorizirana? Jesu li Krležini vrijednosni sudovi postavili novu normu pri kritičkome književnopovijesnom razmatranju kakvoće umjetnosti riječi u Hrvatskoj, ili pak oni predstavljaju otklon od ustaljena vida njezina vrednovanja? Je li Krleža u kontekstu hrvatske književne povijesti usamljeni glas idealizma, diktator koji arbitrira u kulturnim pitanjima, ili oboje? Ima li u hrvatskoj književnosti i kulturi danas previše ili premalo Krleže?