Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Matija Štahan.

Posljednje emisije

HRT – HR 3 — Subota, 03.04.2021 20:00

JE LI U HRVATSKOJ KONZERVATIVNA POLITIČKA OPCIJA DOISTA KONZERVATIVNA?

Masovan odaziv hrvatskih građana na prikupljanje potpisa za referendume kojima bi se izmijenio izborni zakon još je jednom pokazao nezadovoljstvo birača političarima koji ih predstavljaju. No ovaj je put znakovito to što su sve aktualne referendumske inicijative pokrenule pretežito konzervativne građanske udruge uz nemalu potporu Crkve, a istodobno je na vlasti politička opcija koja sebe predstavlja kao predstavnika istih tih građana i Crkve. Mnogi konzervativni analitičari i aktivisti smatraju da su političari koji se pozivaju na konzervativne vrijednosti, i koji su na toj platformi pobijedili na posljednjim izborima, zapostavili kako svoje konzervativno biračko tijelo, tako i mnoga načela samoga konzervatizma. Je li to točno? Što je konzervativno u političkom djelovanju konzervativne opcije? U kojim područjima djelovanja ta opcija uživa, a u kojima ne uživa povjerenje svojih birača? Kako razumjeti to što konzervativna politička opcija najvažnije sfere konzervatizma: zaštitu obiteljskih vrijednosti i obrazovanje djece, prepušta udrugama, strankama i osobama koje velik dio javnosti percipira kao nositelje krajnjega ideološkoga lijevo-liberalnog svjetonazora? Zašto u velikom dijelu javnosti postoji dojam da najugledniji konzervativni novinari i politički analitičari u vodećim hrvatskim medijima nemaju dovoljno, ili nemaju uopće prostora? Postoje li u hrvatskome političkom establišmentu nositelji konzervativnih, judeokršćanskih vrijednosti koje konzervativni birači smatraju svojim autentičnim predstavnicima? Postoji li u hrvatskom društvu uopće kvalitetna debata o političkim vrijednostima i svjetonazorima? Jesu li pojmovi kao što je “konzervatizam”, “ liberalizam”, “desnica” i “ljevica” dovoljno artikulirani i razumljivi široj hrvatskoj javnosti? O tim i drugim temama na Tribini Trećega programa Hrvatskog radija, koju vodi Boris Havel, govore: Slaven Letica (t), Dijana Tikvić (t) i Marijan Knezović (t).

HRT – HR 3 — Četvrtak, 18.03.2021 20:00

Tribina trećeg programa 18.3.2021.

Tema: NEW AGE I DUHOVNOST SUTRAŠNJICE Ako u čovjeka postoji neki kontinuitet koji ga prati od iskona do danas - i koji ga, k tome, uopće definira čovjekom - taj kontinuitet u značajnoj mjeri okupira religija. Kult je temelj cjelokupne kulture, a srž religije, napose u zapadnome civilizacijskom krugu, upućivanje je čovjeka na nešto izvan sebe sama; nešto čija je čovjek danost, što ga nadilazi, uokviruje, prethodi mu i nasljeđuje ga. Pruža mu smisao, od prvotnog ishodišta do konačnog utočišta. Svjestan da nije apsolutan, čovjek traži apsolut u religiji. Iz navedenih razloga, protivno očekivanjima pojedinih javnih intelektualaca kao što je glasoviti biolog i promicatelj ateizma Richard Dawkins, a koji je predvidio kako će utjecaj religije kroz nekoliko stoljeća okopnjeti, vjerske svijesti neće nestati dok je i čovjeka. Religije se mijenjaju, kao i načini štovanja božanstava, ali metafizičku žeđ u ovozemaljskim okolnostima nikada se neće moći posve utažiti. Toga je bio svjestan i sociolog religije Peter Berger, koji je početkom 21. stoljeća jasno progovorio usuprot prevladavajućemu mnijenju o ireverzibilnoj naravi sekularizacije Zapada i - samim time - sve unificiranije globalne civilizacije trećega milenija. Oblika suvremenog vjerovanja, istaknuo je Berger, nije sve manje, nego jednako, a po mnogobrojnim pokazateljima i više nego ranije. Ono što se promijenilo i što je mnoge intelektualce Dawkinsova tipa nagnalo na pogrešno uvjerenje o neminovnoj propasti religije jest promjena načina na koji se religijsko danas počinje manifestirati. Umjesto klasična bogoslužja i monoteističkih svetih knjiga, danas je na djelu sakralizacija kojekakvih aspekata stvarnosti, od popkulturnih fenomena do tehnološke sfere, a duhovnu dimenziju našega Zeitgeista sve više ispunjuje i koloplet novih i starih duhovnosti pod krovnim nazivom - New Age. Ako je - kao što je prije pola stoljeća predvidio i tada još mladi teolog Joseph Ratzinger - budućnost Katoličke Crkve u bivanju "kreativnom manjinom" nasuprot sve dekristijaniziranijem svijetu, iz dana u dan sve je očitije kako taj svijet neće biti usporediv s ateističkim ideologijama proizišlim iz prosvjetiteljskih znanosti ili komunističkih imperija, nego će ostati ukotvljen u čitavoj plejadi duhovnosti, religija i kultova kakva je postojala u svijetu prije kršćanstva. O svim suvremenim religijskim i parareligijskim fenomenima koji mogu potpasti pod New Age večeras će govoriti Josip Blažević, Deniver Vukelić i Trpimir Vedriš. Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

HRT – HR 3 — Četvrtak, 25.02.2021 20:00

Mitovi o devedesetima

Tema Tribine: Mitovi o devedesetima Dva desetljeća od njihova završetka, 1990-e godine u hrvatskoj se javnosti - ovisno o vrijednosnim, ideološkim i svjetonazorskim perspektivama - još uvijek poimaju oprečno. Bilo da ih se nazire kroz mit o zaposjedanju grada ili mit o krahu zlatnoga doba, devedesete se u javnome diskursu nerijetko napučuje raznoraznim "podmitovima". Neke sintagme, kreirane 1990-ih ili u razdoblju tzv. detuđmanizacije, odavno su se pretvorile u suvremene medijske mitove - primjerice, "dvjesto bogatih obitelji", "prodaja Vukovara", "dogovoreni rat", "podjela Bosne i Hercegovine" ili "izdaja Posavine" - no postoje i neke druge, također kreirane 1990-ih, a koje novi život zadobivaju u doba retuđmanizacije, poput "dana i ponosa i slave". Sjećanje na Domovinski rat u pojedinim kulturnim, političkim i medijskim sferama također prerasta u prisjećanje na zlatno doba, što rasvjetljuje činjenicu supostojanja međusobno isključujućih mitova, odnosno dubinski suprotstavljenih pogleda na prošlost i suvremenost u hrvatskome narodu i javnome životu. Osim navedenih tema, u večerašnjoj raspravi dotaknut ćemo se i drugih aspekata 1990-ih, kao i paralela s današnjicom, u medijskom, političkom, kulturnom i inim društvenim miljeima. Naši sugovornici na Tribini Trećega programa večeras su Slobodan Prosperov Novak, Ana Lederer i Domagoj Knežević. Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

HRT – HR 3 — Četvrtak, 28.01.2021 20:00

Transhumanizam: novi čovjek ili kraj čovjeka?

Transhumanizam: novi čovjek ili kraj čovjeka? U svjetlu eksponencijalnog napretka znanosti, čovjek je od bića koje je tisućljećima ovisilo o poljoprivredi i stočarstvu u samo nekoliko stoljeća svoju moć - nekoć ograničenu tek na vlastite ruke - prenio na makrorazinu industrije, strojeva i robotike te na mikrorazinu računala, čipova i baza podataka. Iscrpivši dio resursa našega svijeta, u digitalnoj je sferi stvorio alternativne, virtualne svjetove. Ovladavajući tehnologijom iz godine u godinu sve više i više, čovjek je otvorio i neka nova pitanja o njezinoj svrsi i modalitetima njezine uporabe. Najznačajnije od tih pitanja, koje se sve češće postavlja u znanstvenim časopisima i međunarodnim forumima o znanosti, etici i društvenoj budućnosti, glasi: može li čovjek danas s tehnologijom koju je kreirao stupiti u odnos povratne sprege, odnosno može li tehnologija "tehnologizirati" čovjeka i lišiti ga njegovih starih ograničenja? Dok su dvadesetostoljetni mislioci, od Martina Heideggera pa do Nikolaja Berdjajeva, upozoravali na perspektive čovječjeg otuđenja od samoga sebe koje tehnologija sve više nudi - uspoređujući zamišljene mogućnosti tehnologije budućnosti i s učinkom crne magije - duboko u 21. stoljeću raspravljati o fuziji ili simbiozi čovjeka i stroja za mnoge nije odveć zazorno. Jedan od publicističkih hitova desetljeća, knjiga Yuvala Hararija "Homo deus", zamišlja čovjeka sutrašnjice kao ekvivalenta antičkih bogova; kao biće s gotovo nadnaravnim sposobnostima, od dužine i kakvoće života, pa do mentalnih sposobnosti i fizičke pojavnosti. Drugim riječima, ako nam je sada posve prihvatljivo u svakom se trenutku svakidašnjeg života služiti tehnološkim napravama - štoviše, ako nam tehnološke naprave omogućuju život, operativnim zahvatima zamjenjujući ili osposobljujući naše organe, od pacemakera nadalje - što nas priječi pounutriti tehnologiju, učiniti je dijelom nas samih i na razinama koje nadilaze dosadašnje ljudske sposobnosti? Tehnološka dimenzija problematike navodne zastarjelosti klasična antropološkog čovječjega samopoimanja ukazuje i na druge dimenzije pokušaja nadilaženja ljudskih zadanosti: prefiks "trans" ne ostvaruje se samo u pojmu "transhumanizma" kao ideala transcendiranja čovječje ljudskosti, nego i "transrodnosti", "transrasnosti", "transdobnosti" i "transvrsti" kao vizijama nadilaženja tradicionalnog poimanja spola, rase, dobi i same ljudske vrste naspram onih životinjskih. U kojim povijesnim razdobljima te filozofskim i religijskim tradicijama možemo pronaći preteče današnjeg transhumanizma? Gdje su granice znanstvenoga i tehnološkog razvoja? Smije li čovjek, u etičkom smislu, činiti sve što mu je tehnički omogućeno činiti? Može li čovjek ikada nadići organsku narav vlastita ustroja; može li doseći svjetovnu besmrtnost? Na ova i srodna pitanja večeras će odgovarati Bojan Jerbić, Marina Katinić i Marito Mihovil Letica. Bojan Jerbić redoviti je profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, na Zavodu za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava. Na istom je fakultetu diplomirao 1983. godine iz područja robotike, potom magistrirao, a doktorat je obranio 1993. godine iz područja umjetne inteligencije. Usavršavao se u SAD-u, a zajedno sa svojim suradnicima održava suradnju s mnogim europskim sveučilištima. Predaje brojne kolegije iz područja projektiranja autonomnih sustava, inteligentne robotike i inženjerskog računarstva. Znanstvena istraživanja provodi u području umjetne inteligencije u robotici. Bavi se istraživanjem i razvojem inteligentnih modela upravljanja višeagentskim robotskim sustavima, medicinskom robotikom, interakcijom robota i ljudi i modelima robotske svijesti. Objavio je više od 100 znanstvenih i stručnih radova, tri knjige te sudjelovao u brojnim istraživačkim i razvojnim projektima. Održao je pedesetak pozvanih predavanja u zemlji i inozemstvu. Zahvaljujući istraživačkim projektima i suradnji s gospodarstvom razvio je jedan od najnaprednijih laboratorija za primijenjenu robotiku u Europi. Član je uredničkog odbora uglednih časopisa "International Journal of Simulation Modeling" i "Transactions of FAMENA". Također, zamjenik je tajnika Odjela sustava i kibernetike Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i član Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Marina Katinić Pleić završila je studij filozofije te hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu te apsolvirala Sustavni studij duhovnosti kod remetskih karmelićana. U lipnju 2020. doktorirala je iz filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom o integrativnom mišljenju kao točkom sinergije promišljanja u bioetici i filozofiji odgoja: "Filozofiranje s djecom i mladima u integrativno-bioetičkoj edukaciji". Radila je u osnovnim školama u RH, u Europskoj školi Luksemburg II te u javnim ustanovama poput NCVVO-a i NSK-a. Članica je Hrvatskoga filozofskog društva i Hrvatskoga bioetičkog društva. Trenutno radi kao profesorica etike u XV. gimnaziji u Zagrebu i hrvatskoga jezika u Školi za suvremeni ples Ane Maletić. Objavljuje poeziju te stručne i znanstvene radove, prikaze književnih noviteta i priloge e-publicistike. Marito Mihovil Letica magistar je filozofije i religiologije, studirao kod isusovaca u Zagrebu, na Filozofskome fakultetu Družbe Isusove, danas Fakultetu filozofije i religijskih znanosti. Član je uredništva književnoga časopisa "Kolo" Matice hrvatske, komentator na Vatikanskome radiju i vanjski suradnik na Trećemu programu Hrvatskoga radija, gdje je autor i voditelj ciklusa emisija "Kozmos i etos: obzori svijeta, znanosti i društva". U izdanju isusovačkoga filozofsko-teološkog instituta objavljena je njegova knjiga "Odnos metafizike i znanosti: Boškovićevo metafizičko prirodoslovlje". Povremeno objavljuje filozofske članke i recenzije u časopisima "Obnovljeni život", "Filozofska istraživanja" i "Prolegomena", a književne i likovne kritike, kulturološke i političke eseje u izdanjima Matice hrvatske, "Kolu", "Vijencu" i "Hrvatskoj reviji", k tome u "Hrvatskome slovu" i "Hrvatskome tjedniku". Urednik: Krešimir Čokolić Moderator: Matija Štahan

Sljedeća emitiranja

Ponedjeljak, 26.04.2021. 20:00 - 22:00