Moćne žene snažnih poruka

Snažne žene s moćnim porukama pamtit ćemo s 12. Festivala svjetske književnosti. Dugotrajnim aplauzom publika je dočekala našu književnicu Slavenku Drakulić koja je na festival doputovala iz Švedske u kojoj živi.

U dvorani Istra Zagrebačkog kazališta mladih nije se moglo pronaći slobodno sjedalo, a svoje vjerne čitatelje autorica je oduševila spontanošću i duhovitošću. Mnoge književnice danas su vrlo popularne, no unatoč ugledu i respektabilnoj spisateljskoj karijeri status autorica i danas nije ravnopravan s piscima. Podijelila je anegdotu u kojoj ju je jedan slovenski novinar ispitivao o knjizi "Nevidljiva žena" siguran u to da je to autobiografska knjiga.

Djela koja pišu žene godinama nije poznavala strastvena čitateljica i ugledna španjolska književnica Elia Barcelo. Gutala je knjige od svoje četvrte godine, no u školi gotovo da nije pročitala ni jednu autoricu. To nadoknađuje danas, a čita na španjolskom, njemačkom, francuskom i ponajviše engleskom jeziku. U njezinim romanima glavne su joj junakinje žene i to one starije, iznad pedeset godina jer je primijetila da je i to rijetkost.

U novoj zbirci priča "O čemu ne govorimo" Slavenka Drakulić piše, između ostalog, o zaljubljenosti osamdesetogodišnjakinja, njihovim avanturama i ljubavnim maštarijama, nevjerojatnim odlukama na koncu života, piše o usamljenosti, ali i o nadi jer, napominje autorica, unatoč svemu što nam se događa, ne smijemo se prepustiti sudbini.

Treba govoriti o svemu, smatra Slavenka Drakulić, a njezina je istomišljenica i Elia Barcelo koja smatra da tajne samo donose probleme i da trebamo više razgovarati jedni s drugima.

Poljska književnica Agnieszka Szpila izrazito je kritična prema katoličkoj ideologiji, zabrani pobačaja, patrijarhatu, a veliku političku snagu vidi u ludilu. U knjizi "Coprnice" dočarava gnjev koji se stoljećima nakuplja u ženama.  

- Zemljanke o kojima pišem u knjizi protive se vladajućoj religiji u 16. i 17. stoljeću. One su protiv svega što strši uvis - protiv visokih krovova, novca u crkvenoj blagajni. Crkva je ženama zabranila ulazak u šumu čim je vidjela snagu ljekovitih trava, oduzela im je zanimanje, proglasila ih vješticama kako bi mogla kontrolirati ženske reproduktivne organe jer su ih mnoge žene uzimale za pobačaj. Zanima me izgradnja novog društva koje izgleda poput bilja u šumi. Moje se Zemljanke zalažu za vodu, jer smo sačinjeni od vode, vlažnost, za usisavanje i davanje Zemlji, razvodnjavanje svega što je kruto jer sve što je kruto služi za dominaciju kojoj se protive, istaknula je Szpila.

Agnieszka Szpila odlučno je poručila čitateljicama i čitateljima u dvorani Miško Polanec. 

Spomenute književnice poslušajte u emisiji Katapultura.