Industrijska konoplja

Davne 1941. godine slavni Henry Ford osmislio je i izrado održivi automobil čija je karoserija bila napravljena od bioplastike dobivene iz konopljinih vlakana, koja je bila deset puta otpornija na sudare od čelične. Zbog svog velikog potencijala konoplja također može biti korisna u prehrani, medicini, kozmetici, kao i za proizvodnju betona i tekstila.

Konoplja je jedna od prvih biljaka koju je čovjek počeo uzgajati i koristiti. U Kini se još prije 10 000 godina koristilo gotovo neuništivo konopljino vlakno od njenih stabljika za izradu odjeću, prostirke, gradnju, dok se sjemenje upotrebljavalo za prehranu i u medicini.

Preko Indije i današnjeg Iraka konoplja putuje i u druge dijelove svijeta, a najstariji nalazi te biljke u Europi, stari oko 5500 godina, potječu s područja Njemačke.

Do 19 .stoljeća industrijska konoplja je bila nezamjenjiva sirovina u tekstilnoj, građevinskoj i pomorskoj industriji. Na konopljinom papiru ispisane su prve stranice Biblije, iscrtane su prve pomorske karte, a na platnima od konoplje slikali su slavni Rembrant i Van Gogh. A onda početkom 20. stoljeća, zbog svoje sestre blizanke - indijske konoplje koja se počela koristiti kao opijat, ali i zbog pojave ugljikovodika ta biljka se zabranjuje i stavlja na crnu listu. Kakva je danas situacija s industrijskom konopljom, koliki je potencijal njenog uzgoja i kakva je budućnost te po mnogočemu korisne stare biljke poslušajte u emisiji Slušaj kako zemlja diše.