Klimatske promjene i turizam

U „Klimatskom izazovu“ Prvog programa Hrvatskoga radija, posvećenoj vezi klimatskih promjena i turizma, sudjelovala je izvanredna profesorica sa Zavoda za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Zvonimira Šverko Grdić, koautorica sveučilišnog udžbenika „Klimatske promjene i turizam“.

Govoreći najprije o utjecaju turizma na klimatske promjene istaknula je da je turizam u svijetu odgovoran za 8% emisija ugljikovog dioksida, što ga svrstava u red zagađivača poput kemijske industrije. Najveći dio tog zagađenja proizlazi iz transporta: u razvoju klimatološki pogodnog turizma prije svega bi se trebalo voditi računa o razvoju željezničkog prometa kao najmanjeg zagađivača.

S druge strane, klimatske promjene na turizam djeluju mijenjanjući navike turista i utječući na infrastrukturu – promjenom prosječnih temperatura, učestalosti vremenskih ekstrema, očekivanim porastom razine mora i drugim čimbenicima. Turistički djelatnici već sada trebaju provoditi promjene u ponudi turističkog proizvoda – izgradnjom turističke infrastrukture otporne na klimatske promjene i ponudom prilagođenom novim uvjetima poslovanja. U našoj trenutnoj turističkoj ponudi koja se temelji na suncu i moru u ljetnim mjesecima klima i klimatske promjene važni su elementi koji diktiraju povoljne ili nepovoljne uvjete za turističku ponudu.

U Hrvatskoj je još 2019. godine izrađena Strategija prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070., u kojoj je turizam naglašen kao jedan od ranjivih sektora (uz poljoprivredu, šumarstvo, vodoopskrbu, zdravstvo i drugo) s naznačenim mogućim mjerama prilagodbe. U Strategiji održivog turizma do 2030. godine, čija je izrada u tijeku, jedan od četiri strateška cilja jest pak turizam uz očuvani okoliš, prostor i klimu: očita je, dakle, potreba razvoja turizma koji neće negativno djelovati na intenziviranje klimatskih promjena, već će biti ekološki i održivi, donoseći korist lokalnoj zajednici.

Već je primijećena i promjena u svijesti turista koji pri odabiru svog odredišta za odmor preferiraju ponudu koja zadovoljava ekološke uvjete. Promjena strukture gostiju u Hrvatskoj još nije izražena jer nam većinom dolaze obiteljski gosti, čiji dolazak ovisi o za sada nepromijenjenoj sezoni godišnjih odmora i školskih praznika. Nije nemoguće da će se s klimatskim promjenama mijenjati i rasporedi obiteljskih odmora, ali svakako se očekuje porast gostiju starije dobi za koje će biti potrebna jača ponuda u predsezoni i postsezoni.

U završnoj rubrici emisije, ovaj put to je bila rubrika „Poziv s povodom“, u povodu današnje glavne teme na telefonskoj vezi bila je mr. sc. Lidija Cvitan iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, koja je na primjeru Malog Lošinja predstavila tzv. klimatski turistički indeks (eng. CIT – Climate Index for Tourism), u kojem se kvantitativnom ocjenom izražava složeni utjecaj klimatskih parametara na turizam. Ujedinjujući toplinske, estetske i fizičke aspekte atmosferskih uvjeta CIT omogućuje procjenu klimatske atraktivnosti pojedinog odredišta za različite dijelove godine i različite oblike turističkih aktivnosti i razonode.

Snimka emisije dostupna je u sklopu radijske internetske slušaonice na poveznici https://radio.hrt.hr/slusaonica/klimatski-izazov, a uspostavljena je i elektronička adresa [e-mail] na koju se mogu javiti komentari, pitanja i prijedlozi.