Mjesne zajednice: nastanak, nestanak, nasljeđe

Godine 1963. Federativna Narodna Republika Jugoslavija dobiva novi Ustav i mijenja ime u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. U taj su ustav po prvi put uvedene mjesne zajednice kao koncept lokalne samouprave, jedinstven u svijetu. 

Mjesne zajednice bile su praktični iskorak prema deetatizaciji društvenih odnosa, konkretan oblik ostvarivanja marksističkog načela o odumiranju države. Ideja koja je stajalo u pozadini bila je sljedeća: radnik je na svojem radnom mjestu sudjelovao u radničkom samoupravljanju i stvaranju dohotka; na sličan način, kao građaninu, korisniku usluga i potrošaču, organiziranje u mjesne zajednice trebalo mu je omogućiti da u mjestu stanovanja odlučuje o raspodjeli toga dohotka u svrhu zadovoljenja zajedničkih potreba, a sve to vodeći se načelima uzajamnosti i solidarnosti. 

Pristupivši Mjesnoj zajednici kao povijesnom pojmu, dr. Igor Duda s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, u svojoj knjizi Socijalizam na kućnom pragu istražuje društvene i pravne okvire u kojima su Mjesne zajednice funkcionirale povezujući tako povijest svakodnevice i upravnu povijest. Kako su bile zamišljene, što im je bio cilj, kakvi su bili problemi, kako su nestale i što su nam ostavile u nasljeđe, o tome će nam govoriti u emisiji Poveznice. Slušajte nas utorkom na Prvom programu HRA od 12:23 i srijedom na Trećem programu HRA od 13:00. Urednica je Irena Plejić Premec.