Platonova spilja

Platonova alegorija spilje jedno je od najpoznatijih filozofskih djela, sadržano u njegovoj knjizi Država (Politeia).

Ova alegorija koristi jednostavan, ali snažan prikaz kako bi istražila prirodu percepcije, stvarnosti i znanja, pozivajući nas da preispitamo svoje razumijevanje svijeta.

U Platonovoj priči, zamišljamo skupinu ljudi koji su cijeli život zatočeni u mračnoj spilji, okovani tako da vide samo zid spilje.

Iza njih gori vatra, a između vatre i zatvorenika nalazi se prolaz kroz koji prolaze ljudi noseći razne predmete.

Ove predmete zatvorenici u spilji ne vide izravno, već samo njihove sjene koje se projiciraju na zid. Za njih su te sjene stvarnost jer nikada nisu vidjeli ništa drugo.

Jednog dana, jedan od zatvorenika oslobađa se i izlazi iz spilje. Prvo ga zaslijepi svjetlo, ali postupno počinje shvaćati da je stvarni svijet mnogo bogatiji

i kompleksniji od sjena koje su mu stvorile iluziju stvarnosti. Kada se vrati u spilju kako bi to podijelio s ostalima, oni ga ismiju, odbijajući povjerovati da postoji nešto izvan onoga što sami vide i doživljavaju.

Alegorija spilje simbolizira ljudsko stanje ograničene percepcije. Sjene predstavljaju osjetilnu stvarnost, ono što doživljavamo putem čula.

A svijet izvan spilje simbolizira područje istinskog znanja i razumijevanja. Platon nas poziva da filozofijom i obrazovanjem izađemo iz 'spilje' neznanja i potražimo dublju spoznaju istine.

Ova alegorija i danas nadahnjuje ljude da preispitaju svoje uvjerenja, tragaju za znanjem i promišljaju razliku između iluzije i stvarnosti u vlastitom životu.

Poznavanje filozofije daje znanstveniku neovisnost o predrasudama svoje generacije od kojih većina znanstvenika pati.

'Neovisnost stvorena na podlozi filozofije, po mom mišljenju, razlikuje običnog obrtnika od pravog tragača za istinom' napisao je Albert Einstein u pismu Robertu Thorntonu.

Ali unatoč tijesnim vezama između znanosti i filozofije, današnji znanstvenici filozofiju često doživljavaju potpuno različitom od znanosti, pa čak i antagonističkom.

Naprotiv, naš gost dr. Nenad Raos smatra da filozofija ima i uvijek će imati važan i produktivan utjecaj na znanost.

Znanost bez filozofije dolazi do zida. Danas društvo dopušta znanosti da sklizne u ulogu mijenjanja živog svijeta bez da ga uopće razumije.

O RAZUMIJEVANJU SVIJETA I VEZI FILOZOFIJE I ZNANOSTI u emisiji Oko znanosti razgovaramo s kemičarom i polularizatorom znanosti, a i filozofije, dr. Nenadom Raosaom