Kako su cijene plina i struje su u Europi proteklih mjeseci eksplodirale, a inflacija raste, mnogi se pitaju kako će platiti račune. Prošli tjedan hrvatska vlada predstavila je paket mjera za pomoć gosodarstvu , a u Dossieru Europa analizirali smo kakve su mjere uvele ili će uvesti neke druge članice Unije.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom je govoru o stanju unije predložila paket mjera za zaustavljanja rasta cijena energenata. Među ostalim, predlaže ograničenje prihoda energetskih tvrtki koje ne koriste plin za proizvodnju struje i preusmjeravanje viška prihoda prema potrošačima, štednju u vrijeme vršnih opterećenja te reformu tržišta električne energije kako bi prestala dominantna uloga plina.
No, i prije toga vlade članica Europske unije uvele su mjere za pomoć gospodarstvima i građanima svojih država, kako bi se lakše suočili s rastom cijena.
Njemačka
Njemačka vlada prihvatila je već treći paket pomoći građanima. Kabinet kancelara Olafa Scholza njime reagira na sve veću zabrinutost zbog rasta stope inflacije i troškova života - ali i na sve nezadovoljstvo radom njegove vlade. Vruća jesen je u Njemačkoj već počela nizom prosvjeda, javlja Srećko Matić.
Treći paket pomoći njemačkim građanima koji je vlada prihvatila od početka rata u Ukrajini težak je 65 milijardi eura. I on je dva puta veći od oba dosadašnja, koja su zajedno bila "teška" 30 milijardi eura. Vlada želi primarno pomoći kućanstvima s nižim prihodima: umirovljenici će dobiti jednokratnu pomoć od 300 eura, a studenti i učenici u obrtničkim školama po 200 eura. Vlada pomaže i obiteljima, povećava se mjesečni dječji doplatak za 18 eura za prvo i drugo dijete. Tako se barem donekle želi amortizirati snažan rast troškova života u Njemačkoj - stopa inflacije je proteklih mjeseci iznosila oko 8 % - to je najviše u posljednjih pola stoljeća.
Kao glavni razlog kancelar Olaf Scholz naveo je rusku agresiju u Ukrajini. I pokušao umiriti građane od onoga što tek slijedi.
- Cilj novog vladinog paketa je da građanke i građani prebrode ovo vrijeme, da poduzeća prebrode ovo vrijeme, da osiguramo opstanak radnih mjesta. Siguran sam da će naša zemlja nadrasti sama sebe, držat ćemo se zajedno i riješiti probleme pred kojima se nalazimo, poručio je u Bundestagu savezni kancelar Scholz i ponovio kako njegova vlada nikoga neće ostaviti na cjedilu.
Austrija
Konzervativna vlada u Austriji prošli je tjedan predstavila plan pomoći domaćinstvima kako bi se lakše nosila sa sve većim računima za struju i plin - i to tako što će djelomično subvencionirati troškove. Plan uključuje pomoć kućanstvima koja bi, u prosjeku, struju plaćala godišnje oko 500 eura manje, do 2024 godine. Državu će to koštati između 3 i 4 milijarde eura. Dodatna pomoć , bit će omogućena najsiromašnijim kućanstvima te onima s više od tri osobe, a plan bi trebao stupiti na snagu u prosincu. Austrijska će kućanstva plaćati svu ili većinu potrošnje električne energije po fiksnoj tarifi koju odredi država. Odluku je prošli tjedan predstavio austrijski kancelar Karl Nehammer.
- Današnjom odlukom vlade, prihvatili smo ograničenje na cijenu električne energije. To se odnosi na 2900 kilovatsati , i subvencionura se s 10 centi. Na taj će se način građani lakše nositi s rastom cijena koji su objavile energetske tvrtke. Model je skrojen na način da sva potrošnja iznad 2900 kilovat sata postaje podložna normalnoj tarifi za struju. Time šaljemo i poruku da se ne troši previše struje. Jer, 2900 kilovatsati je, prema izračunu naših stručnjaka, prosječna potrošnja, i taj će iznos pomoći našim građanima upravo onoliko koliko im je potrebno.
No, ubrzo su se zaredale kritike takvoga plana, pa čak i od strane ekonomskog stručnjaka na čijoj se ideji plan i temelji. Glavna je zamjerka to što se plan temelji na nacionalnom prosjeku potrošnje po kućanstvu, umjesto da se subvencioniranje prilagodi svakom individualnom kućanstvu, što zapravo znači da će mnogim obiteljima ta pomoć biti ili prevelika ili premala.
- Kritike koje smo dobili odnose se na preširok pristup . Moram istaknutio da je to zato što nam je potrebna brza, hitna pomoć. Kad pomognete odmah, pomognete dvostruko, a to osobito vrijedi u ovom slučaju. No, uspjeli smo dodati dvije različite skupine-dodatnu pomoć će dobiti ljudi koji su u osobito teškoj socijalnoj situaciji, odgovara kancelar Nehammer.
Energetska kriza u Italiji
Italija ima 60 milijuna stanovnika i devetu ekonomiju u svijetu. No pandemijska, a sad i energetska kriza, dovele su stopu inflacije na 8 posto, javlja iz Rima Anđela Jeličić Krajcar.
Vlada Maria Draghia, ostvarila je iznimne uspjehe u stabiliziranju talijanske ekonomije, no izgubila je parlamentarni konsenzus: Italija je trenutačno i kroz slijedeća dva tjedna u jeku predizborne kampanje. Energetsku krizu i poteze talijanske vlade za Hrvatski radio, komentirali su talijanski ekonomist i poduzetnik Riccardo Maria Monti; tajnik Konfederacije radničkih sindikata (CISL) Angelo Colombini, te publicist i urednik magazina Wall Street Italija, Leopoldo Gasbarro. Porast cijena energenata je doista impresivan, ističe ekonomist Riccardo Monti.
- Računi su dijelom sačinjeni od cijene energije, a dijelom od drugih čimbenika. Dakle, ako je energent (struja ili plin) porastao do 10 puta, računi su od 3 do osam puta veći. Takva je situacija neodrživa.
Cijelo je društvo ugroženo, posebno velike talijanske industrije koje ovise o energentima, poput keramičke, papirne, čelične ili industrije stakla.
- No, mnogi drugi sektori koriste puno energije, i oni koji nisu direktni proizvođači. Pogođen je turizam, druga stavka troškovnika svakog hotela, nakon personala – jest energija.
Računi su za obitelji i tvrtke povećani od tri do pet puta: i mnogi ih ne mogu podmiriti. Neke su industrije odabrale rad noću, kako bi iskoristile niže cijene. Vlada je donijela niz dekreta kako bi smanjila račune, posebno na polju fiskalnosti no uz dosadašnje morat će poduzimati sve jače mjere, upozorava Monti.
Vlada je najprije pokušala sterilizirati cijenu goriva smanjujući trošarine za 30 centi po litri, te smanjujući porez. Među mjerama o kojima se raspravlja je financiranje s garancijom vlade, za razliku u trošku energije u odnosu na cijene iz 2021. Ukupno, kako bi bile efikasne, potrebne su mjere vrijedne desetke milijardi eura.
Kriza će eskalirati slijedećih tjedana, s potpunim prekidom dotoka plina iz Rusije, koja još uvijek pokriva 16 posto talijanskog tržišta. Leopoldo Gasbarro, urednik magazina Wall Street Italia.
- Stanje će dodatno pogoršati i talijanski javni dug. Dakle, vlada ne može trošiti na ono što bi trebala trošiti, kako bi pomogla obiteljima i tvrtkama.
Moguća je i obustava rada pojedinih industrija i val otkaza, zbog nedostatka energenata, ističe Angelo Colombini, tajnik konfederacije radničkih sindikata (CISL).
- Sektori koji ovise o plinu, će slijedećih mjeseci morati tražiti od vlade i mirovinskih fondova izvanredne fondove za plaće, u slučaju obustave rada zbog manjka plina.
Događaji posljednjih mjeseci dodatno su podcrtali važnost ekološke tranzicije. Resorno ministarstvo objavilo je pravilnik za ostvarenje uštede: grijanje se smanjuje za 1 stupanj, na 17 za industrijske te na 19 stupnjeva za ostale djelatnosti, s tolerancijom od 2 stupnja. Manjak plina Italija će pokušati nadoknaditi korištenjem fosilnih goriva, i racionalnim trošenjem, stoga Colombini poziva na ubrzanje investicija predviđenih nacionalnim programom obnove i oporavka.
- Potrebno je koncentrirati napore, garantirati investicije u plinovode i ukapljeni plin, korištenje nacionalnih resursa, i brzo smanjiti ovisnost o Rusiji. Kako ne bi bili ucijenjeni proizvođačima plina, talijanska vlada, koja god bila izabrana 25. rujna, morat će investirati u obnovljive oblike energije, smanjujući vrijeme za autorizaciju instalacije.
Kriza energenata bit će najveći izazov nove vlade. No, pitanje je, je li na tom polju vlada Maria Draghia mogla učiniti više.
- Ono što je vlada do sada napravila je zasigurno pozitivno, ali nije dovoljno. Ova je vlada u ostavci, izbori su za dva tjedna, stoga bilo je teško očekivati odluke koje snažno utječu na javne financije, na državni proračun, a bez većinske političke podrške, poručuje Riccardo Maria Monti.
S obzirom na to koliko je kriza složena, ni jedna država neće ju moći nadvladati sama: nužno je sveobuhvatno i dugoročno rješenje, upozorava publicist Leopoldo Gasbarro.
- Mislim da je talijanska Vlada morala jače djelovati na dva područja: stvoriti još jaču i širu evropsku inicijativu, manje fragmentiranu i s jedinstvenim vodstvom. Drugo, morala je jače djelovati na inicijativama za prestanak rata – bez zaustavljanja rata, ova će situacija biti sve gora i gora, zaključuje.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.