Pod povećalom Inventure

Europa izabrala 10. saziv parlamenta! Od 12 hrvatskih zastupnika polovica iz HDZ-a, četvero iz SDP-a, po jedan iz Domovinskog pokreta i Možemo. Hrvati rekorderi po maloj izlaznosti.

Izborni bljesak i Domovinski prasak. Crvenim Ferrarijem Stjepo Bartulica navukao bijes stranačkog vodstva, no čini se da je naknadna uvijena isprika popeglala stvar.

Nakon izbora kreću unutarstranačka previranja: Plenković siguran na poziciji šefa HDZ-a, Grbin odlazi, a Petrov se još nećka. Domovinski pokret u problemima zbog Pupovca.

U prvom propitivanju članova Vlade novog saborskog saziva premijer gotovo zanemaren, glavna zvijezda bio DP-ov ministar Josip Dabro i to ne samo zbog – dabrova.

Hrvatima su baš omrznuli europski izbori! Samo je mizernih 21 posto građana izašlo u nedjelju na izbore za Europski parlament, čime je Hrvatska postala apsolutni neslavni rekorder među zemljama članicama Europske unije po niskoj izlaznosti birača. Grdno se prevario onaj tko se ponadao da bi se pozitivan trend, kad je riječ o izlaznosti, s nedavnih izbora za Hrvatski sabor mogao barem donekle preliti i na europske izbore. Ne samo da su takva očekivanja doživjela potpuni fijasko, nego se pokazala nedostižnom i izlaznost s prošlih europskih izbora otprije pet godina, kada je glasovalo nešto manje od 30 posto građana. Na europskoj razini izlaznost je ovaj put bila 51 posto, a zašto je čak četiri petine hrvatskih birača odlučilo ignorirati izbore za Europski parlament, bit će još neko vrijeme predmet političkih analiza. 

No, dijagnoza je ugrubo postavljena – europski su izbori ostali u sjeni onih za Sabor, nakon kojih se interes građana totalno ispuhao, a ni političari nisu prebacili dalje od ambicije da mobiliziraju samo svoje biračko tijelo. Poruke o važnosti europskih institucija čije se odluke velikim dijelom reflektiraju na nacionalno zakonodavstvo niti su jasno komunicirane, niti su doprle do građana, a informacije koje su ih zaintrigirale mahom su se odnosile na, za hrvatske pojmove, astronomska primanja i povlastice koje uživaju europski parlamentarci. 

Bilo kako bilo, izbori su završeni, 360 milijuna Europljana u 27 država članica izabralo je 720 zastupnika za 10. saziv Europskog parlamenta, a na lukrativni će posao u Brisel i 12 zastupnika iz Hrvatske. Polovica ih je iz HDZ-a, četvero iz SDP-a te po jedan iz Domovinskog pokreta i stranke Možemo.

Europska unija nakon izbora zaokreće udesno, no ipak blaže nego se predviđalo. Tri najveće grupacije i dalje će imati većinu u parlamentu, Europska pučka stranka s nešto više mandata nego u prošlom sazivu i Socijaldemokrati s nešto manje ostaju na dosadašnjim pozicijama, dok su najveći gubitnici izbora Liberali i Zeleni. Porast mandata pak imaju desna grupacija Europskih konzervativaca i reformista, te krajnje desna grupacija Identitet i demokracija.

Novopečena politička zvijezda desnice – Stephen Nikola Bartulica, kojemu majka daje džeparac kako bi spojio kraj s krajem, apsolutno je zablistao, za neke u punome sjaju, a za druge u potpunom jadu! A taj je bljesak prijetio postati velikim, opasnim praskom za Domovinski pokret, koji se dobro zatresao, što zbog krnje Bartuličine imovinske kartice i odlučne šutnje o kupnji kuće na otoku Prviću, što zbog nemuštog performansa s crvenim Ferrarijem i biranim društvom osuđivanog kriminalca, koji ga je u izbornoj noći u bijesnoj jurilici dovezao u stranački stožer, nakon što je s više od 35 tisuća preferencijskih glasova osvojio eurozastupnički mandat. 

Domovinci su nekako prešli preko Bartuličina muljanja oko imovinske kartice, kredita, 270 tisuća eura vrijedne kuće, preživljavanja s 38 eura mjesečno i majčina džeparca, no činilo se da bi slučaj crvenog Ferrarija i vozača osuđenog za pokušaj ubojstva i druga kaznena djela mogao biti Rubikon koji će novopečenog europarlamentarca stajati članstva u Domovinskom pokretu. Ipak, stranački šef Ivan Penava na kraju je javno odaslao pomirljive tonove ocijenivši dovoljnim Bartuličino uvijeno posipanje pepelom na bivšem Twitteru pa se čini da su se olujni vjetrovi u Domovinskom pokretu stišali. 

A kada zasjedne u lukrativnu briselsku fotelju i plaćica počne stizati, Bartulici, koji se uživio u ulogu Trumpa iz našeg sokaka, majčina financijska pomoć valjda više neće trebati…

Nakon parlamentarnih i europskih izbora, došlo je vrijeme i za unutarstranačke, budući da statuti svih stranaka predviđaju izjašnjavanje o vodstvu nakon izbora za Sabor. Pred SDP-om je sasvim sigurno izbor novoga vodstva jer se Peđa Grbin odlučio povući s obzirom na to da nije uspio sastaviti Vladu. Upravljačke palice SDP-a najradije bi se dočepao Siniša Hajdaš Dončić, koji je i prvi najavio kandidaturu za Grbinova nasljednika. Ima tu još pretendenata koji se spominju, od Mirele Ahmetović do Miše Krstičevića, no do izbora u rujnu vidjet će se je li SDP spreman za zaokret ili će biti politics as usual.

Rasplet situacije u Mostu još nije jasan. Iako je Božo Petrov na sebe preuzeo odgovornost za loš rezultat na europskim izborima, nije isključeno da će se zbog njega mijenjati i stranački Statut kako bi i dalje ostao predsjednik.

Ukratko, stranačke dvorske igre počinju, a jedini koji, kako za sada izgleda, od njih ne mora strahovati, jest HDZ-ov prvak Andrej Plenković. Nakon pobjede na parlamentarnim izborima i formiranja Vlade, te trijumfa i na EU izborima, on bi se kroz stranačke izbore trebao samo - ležerno prošetati. A svim tim uspjesima može dodati i još jedan – uspio je slomiti otpor DP-a i osigurati manjincima da na čelo saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina mogu postaviti koga žele pa i Domovinskom pokretu omraženog SDSS-ovca Milorada Pupovca. Domovinci su u tom pogledu napravili korak unatrag, no zauzvrat su, uvjeravaju, dobili premijerovo obećanje da će se srušiti tzv. četnički nadgrobni spomenici. 

Ah, ti politički kompromisi…

11. saborski saziv, druga sjednica, prvo aktualno prijepodne! 

Nije to bilo neko pretjerano zanimljivo prvo sučeljavanje saborskih zastupnika s članovima Vlade, no vidjelo se da su zapuhali neki novi vjetrovi. Meta oporbenih napada ovaj put nije u tolikoj mjeri bio premijer Andrej Plenković, kojemu je upućeno samo osam od 41 pitanja, već novi ministri iz Domovinskog pokreta. Oporba je očito nanjušila da bi oni mogli biti slabija karika, a među njima posebice ministar poljoprivrede Josip Dabro, kojeg su prozivali zbog nonšalantnog odnosa prema problemu najezde dabrova, kao i upitne akademske titule. 

Uglavnom, uz dabrove i diplome, ali i pokvarene autobuse, opasne pokrete, kršitelje Ustava, nezaboravne citate, rodnu ideologodiju, te nezaobilazni nogometni euro – završilo je prvo aktualno prijepodne u novom mandatu Andreja Plenkovića.

Opširnije poslušajte u Inventuri, 15. lipnja, od 9,05.