Što radi Ured europskog tužitelja?

U jednom od intervjua nakon što je potvrđen kao novi državni odvjetnik, Ivan Turudić je između ostalog konstatirao da nije siguran da smo trebali pristupiti Uredu europskog tužitelja te da misli da se prenaglašava njegova moć. To je inače ured koji istražuje subvencijske prevare, pranje novca, različite zlouporabe i prekogranične prevare.

Ugovor o suradnji potpisale su Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska, a nedavno je pristupanje najavila i nova vlada Poljske. 

Neke od ključnih brojki predstavljenih u godišnjem izvješću Ureda europskog javnog tužitelja u 2022. kažu da je obrađeno više od je 3 300 kaznenih prijava; provelo oko 1 100 aktivnih istraga s procijenjenom štetom većom od 14 milijardi eura, te da je ured odobrio naloga za zamrzavanje u ukupnoj vrijednosti od 359 milijuna eura.

Središnja razina ureda sa sjedištem u Luxembourgu sastoji se od glavnog europskog tužitelja i kolegija tužitelja. Profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević kaže da se Ured europskog javnog tužitelja pokušavao osnovati 20 godina.

- Postojao je veliki otpor članica prema osnivanju ovog ureda jer se radi o nadnacionalnom tijelu kaznenog progona. To bitno ograničava kazneno-pravni suverenitet što je jedan od najvažnijih dijelova državnosti svake države. Ipak, Lisabonskim ugovorom 2008. države članice su se složile da one same ne progone dovoljno učinkovito kaznena djela na štetu proračuna EU i odlučile su osnovati EPPO kojem su do sada pristupile 22 države članice.

U nadležnost ovog ureda spada sve što ide putem javnog financiranja, a novci dolaze iz EU. To su znači da se Ured bavi kaznenim djelima subvencijske prevare, djelima vezanim za utaju poreza, pranjem novca, zločinačkim udruživanjem radi prisvajanja tih sredstava i pronevjerom. Ukupno, ured se bavi kriminalnim djelima imovinske i gospodarske prirode na štetu financijskih interesa EU. Ti su procesi u medijskom prostoru atraktivni jer su počinitelji na položaju moći, to su djela koja čine državni, lokalni ili dužnosnici EU. Prema tome vezani su za politiku i one koji donose političke odluke, kaže Zlata Đurđević

Na adresu Europske komisije otišla je prijava protiv hrvatske Vlade zbog tzv. Lex AP-a, koju je uputio splitski gradonačelnik Ivica Puljak. Drugu je prijavu poslala Sandra Benčić iz stranke Možemo, zbog izbora Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Puljkova prijava podnesena je zbog izmjena kaznenih zakona koji ugrožavaju medijske slobode i prava građana na informaciju, a Benčić navodi da se u slučaju novog državnog odvjetnika radi o „nazadovanju od postignutih standarda na području pravosuđa i ljudskih prava“.

Profesorica s Katedre za europsko pravo pravnog fakulteta u Zagrebu Niku Bačić Selanec kaže da svatko, tko smatra da je u bilo kojem segmentu nacionalnog prava povrijeđeno pravo EU, može Europskoj komisiji podnijeti prijavu.

- Prijava se može podnijeti ali komisija zadržava pravo odlučivanja o pokretanju postupaka. Što se tiče ova dva slučaja, pitanje nadležnosti EU je ovdje granično. Komisija ima neke elemente za postupanje ali sumnjam da bi mogla reagirati samo na temelju tih prijava. Ta mogućnost bi postojala ukoliko se stvari krenu razvijati u smjeru da se, koristeći te mehanizme, zaista utječe na neovisnost pravosuđa u slučaju izbora Glavnog državnog odvjetnika ili u slučaju Lex AP-a krene duboko zadirati u medijske slobode. Komisija i u jednom i u drugom području trenutno predlaže neke zakonodavne akte gdje bi se njene nadležnosti proširile ali trenutno je situacija granična i sumnjam da bi komisija samo na temelju tih prijava postupila, rekla je Bačić Selanec.

Europskoj komisiji može se obratiti svatko u vezi s bilo kojom mjerom (zakonom, propisom ili upravnom mjerom), nedostatkom mjere ili praksom zemlje Europske unije za koju smatra da je protivna pravu Unije. Europska komisija može djelovati na temelju vaše pritužbe samo ako je riječ o povredi prava Unije od strane tijela zemlje EU-a. Ako se vaša pritužba odnosi na djelovanje fizičke osobe ili privatnog tijela (osim ako možete dokazati da su nacionalna tijela na neki način uključena), problem morate pokušati riješiti na nacionalnoj razini (sudskim putem ili nekim drugim načinom rješavanja sporova). Europska komisija nije nadležna za predmete koji uključuju isključivo fizičke osobe ili privatna tijela i koji ne uključuju tijela javne vlasti. Smatrate li da Europska komisija nije propisno obradila vaš zahtjev, možete se obratiti Europskom ombudsmanu. 

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.