Trećina građana nikada nije bila u kontaktu s beskućnicima

Rezultati istraživanja o stajalištima građana prema beskućnicima koje je proveo Istraživački tim Studijskog centra za socijalni rad, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokazuju i kako je oko 50% građana u kontaktu s beskućnicima jedanput do dvaput ili nekoliko puta godišnje. O pojedinostima tog istraživanja provedenog u sklopu projekta Hrvatske mreže za beskućnike - Nova perspektiva za beskućništvo, govorilo se u emisiji Civilno društvo.

Rezultati istraživanja nisu iznenadili profesoricu Marijanu Kletečki Radović sa Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta ni Zvonka Mlinara, predsjednika Hrvatske mreže za beskućnike.

- Razmišljanje građana da je društvo odgovorno za beskućništvo, mislim da je to jako važna spoznaja da građani prepoznaju širi socijalni kontekst koji utječe na živote svih građana i na rizik da bilo koji građanin može biti na korak do beskućništva, a onda i upasti u beskućništvo, istaknula je prof. Kletečki Radović.

Kada je riječ o pomoći beskućnicima na javnom prostoru, građani Like, Korduna i Banije navode češće od građana ostalih regija kako su davali, dok stanovnici Sjeverne Hrvatske češće od ostalih navode kako nisu davali pomoć beskućnicima na javnom prostoru.

Ta veća razina senzibilizacije, ističe Marijana Kletečki Radović, pokazauje se kod građana Like, Korduna i Banije koji su nastradali u potresu.

- Tamo su ljudi postali i osvijestili što znači ostati bez krova nad glavom. Ekonomsko, socijalno stanje, činjenica da u Hrvatskoj ne postoji stambena politika koja je zaista prevencija beskućništva. I naši građani prepoznaju te rizike i probleme koji značejno utječu na to da se zaista svakome može dogoditi ova teška situacija, objašnjava Kletečki Radović.

- Podatak da 67 posto građana nije upoznato s pravima i uslugama koje u Hrvatskoj mogu ostvariti beskućnici nije me previše iznenadio. Nažalost, ta je pojava i s organizacijama koje imaju neke veze s beskućništvom, siromaštvom. Kada smo počeli raditi ovaj projekt razmišljali smo o tome da je premalo suradnje i umrežavanja. Čak i neki stručnjaci koji rade u nekim institucijama ne poznaju dovoljno udruge, organizacije civilnog društva koje se bave s tom porblematikom, rekao je Mlinar.

Nedavno ga je, ističe, iznenadilo kako u jednoj podružnici Centra za socijalnu srkrb smo dva kilometra od Centra za pomoć i podršku beskućnicima nisu znali da taj Centar postoji, kao ni da imaju stambenu zajednicu.

- Zbog toga i želimo ovim projektom doprinijeti tome da se umrežimo, dodaje Mlinar.

Opširnije o istraživanju i projektu Nova perspektiva za beskućništvo uz pomoć kojega se želi unaprijediti suradnja i potaknuti umrežavanje organizacija civilnog društva i jedinica lokalne i regionalne samouprave te visokoobrazovnih i znanstvenih institucija kako bi se dao doprinos u razvoju smjernica javnih politika koje će omogućiti povećanje socijalne uključenosti beskućnika u Hrvatskoj poslušajte u emisiji Civilno društvo.