Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

10:02 / 27.11.2014.

Autor: Adriana Tomašić

Pala sv. Mateja Evanđelista najznačajnije je djelo manirizma nastalo na dubrovačkom tlu

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

„Bolonjski modeli za dubrovačke naručitelje: Pala sv. Mateja Evanđelista Pellegrina Brocarda“ naziv je predavanja dr. sc. Tanje Trške koje je održano u suorganizaciji Dubrovačkih muzeja i gradske Župe Gospe Velike.

Nastavak je ovo prezentacije materijala iz Katedrale, ali i svojevrsni završetak središnjeg ovogodišnjeg izložbenog projekta Dubrovačkih muzeja, velike izložbe o Sorkočevićima, u sklopu kojeg je i ova pala, kao njihova ostavština, bila izložena – kazala je uvodno voditeljica Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender. Pala sv. Mateja Evanđelista je potpisano i datirano djelo ligurskoga slikara Pellegrina Brocarda, nastalo 1558. godine po narudžbi Stjepana Sorkočevića kao zavjet njegova brata Pavla. Pala je danas smještena u Katedrali, a prema predaji nekoć se nalazila u kapeli Miha Pracata na Lopudu, odakle je premještena u novoizgrađenu baroknu prvostolnicu. Uz fresko oslik nadbiskupskoga ljetnikovca na Šipanu jedino je poznato slikarsko djelo Pellegrina Brocarda.  U ovom se djelu ogleda slikarevo poznavanje suvremene talijanske produkcije i preuzimanje konkretnih likovnih modela. Za Palu sv. Mateja Evanđelista su kao predlošci poslužila djela Perina del Vage, točnije tondo Sv. Obitelji,  nekoć u vlasništvu bolonjske obitelji Bovio, a danas dio zbirke Liechtenstein Museuma u Beču, te izgubljeni crtež Sv. Marka Evanđelista istog umjetnika, poznat po bakrorezu bolonjskoga grafičara Giulija Bonasonea. Preuzimanje upravo tih modela, odnosno bolonjsko podrijetlo predložaka, može se povezati s Brocardovim mecenom Lodovicom Beccadellijem, dubrovačkim nadbiskupom koji u Dubrovniku boravi od 1555. do 1560. godine, a u čijoj je pratnji Brocardo došao u Grad – objasnila je dr. Trška.  U kontekstu dubrovačkog slikarstva sredine 16. stoljeća, Pala sv. Mateja Evanđelista zauzima važno mjesto kao vjesnik novog, manirističkog slikarskog izraza talijanske umjetnosti, pa je stoga i ocijenjena kao »najznačajnije djelo manirizma nastalo na dubrovačkom tlu« - zaključila je dr. sc. Trška, navodi se u priopćenju za javnost Dubrovački muzeja. -