Kako EU želi postići kružno gospodarstvo do 2050. godine?

Zastupnici u Europskom parlamentu odobrili su privremeni dogovor s Vijećem o ažuriranju pravila EU-a o zaštiti potrošača, čime bi se zabranio manipulativni zeleni marketing i potrošačima omogućio bolji pristup informacijama o trajnosti proizvoda.

Zastupnici također podupiru inicijative za borbu protiv planiranog zastarijevanja, poboljšanje trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda te jačanje prava potrošača kroz „pravo na popravak“. Ustraju u tome da potrošači imaju pravo na odgovarajuću informiranost o utjecaju proizvoda i usluga koje kupuju na okoliš te su zatražili od Komisije da iznese prijedloge za borbu protiv marketinga kojim se proizvodi prikazuju više ekološkima nego što jesu.

U skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. u okviru Zelenog plana, Europska komisija je prije dvije godine predložila prvi paket mjera kako bi ubrzala prijelaz na kružno gospodarstvo, kako je predviđeno u akcijskom planu za kružno gospodarstvo. Kako bi se uspostavilo tržište EU-a za održive, klimatski neutralne i resursno učinkovite proizvode, Komisija predlaže proširenje Direktive o ekološkom dizajnu na proizvode koji nisu povezani s energijom i uvođenje digitalnih putovnica koje pružaju relevantne informacije o proizvodu.

Prijedlozi uključuju podržavanje održivih proizvoda, osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju, reviziju regulative o građevnim proizvodima te strategiju za održive tekstilne proizvode. Komisija je predložila nova pravila o ambalaži na razini Europske unije. Odnose se na poboljšanje dizajna, kako bi ambalaža imala jasne oznake, te kako bi novo pakiranje promicalo ponovnu uporabu i recikliranje. Komisija je još pozvala na prelazak na razgradivu i kompostirajuću bioplastiku.

Kružnost i održivost moraju se uključiti u sve faze vrijednosnog lanca kako bi se postiglo potpuno kružno gospodarstvo: od dizajna do proizvodnje pa sve do potrošača. Akcijskim planom Komisija utvrđuje sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva: plastiku; tekstil; e-otpad; hranu, vodu i hranjive tvari; pakiranje; baterije i vozila; zgrade i građevinarstvo.

Parlament je pozvao na stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za 2030. za upotrebu i potrošnju materijala. Parlament je odobrio i reviziju pravila o postojanim organskim zagađivačima kako bi se smanjila količina opasnih kemikalija u otpadu i proizvodnim procesima. Novim će se pravilima uvesti stroža ograničenja, zabraniti određene kemikalije i spriječiti recikliranje onečišćujućih tvari.

Kako bi se uspostavilo tržište EU-a za održive, klimatski neutralne i resursno učinkovite proizvode, Komisija predlaže proširenje Direktive o ekološkom dizajnu na proizvode koji nisu povezani s energijom i uvođenje digitalnih putovnica koje pružaju relevantne informacije o proizvodu.

Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće. Na taj način produljuje se životni vijek proizvoda. U praksi to dovodi do smanjenja otpada na najmanju moguću mjeru. Kada proizvod dosegne kraj svojeg životnog vijeka, materijali od kojih je nastao se, kad god je to moguće, recikliraju. Oni se mogu koristiti iznova i iznova, stvarajući time dodatnu vrijednost.

Time se udaljavamo od tradicionalnog linearnog modela u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja. Takav model zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije. Planirano zastarijevanje proizvoda, njegovo osmišljavanje na način da ima ograničen životni vijek kako bi ga potrošači nakon nekog vremena ponovno kupili, također je dio ovog modela protiv čega se Parlament bori u novom prijedlogu pravila.

Najštetnija opcija za okoliš i zdravlje ljudi je odlaganje otpada primjerice na odlagalištima, iako je to ujedno i jedna od najjeftinijih opcija. Iako se količina otpada po stanovniku povećala, način na koji gospodarimo otpadom se poboljšao - povećalo se recikliranje i kompostiranje, a smanjeno je odlaganje na odlagalištima otpada.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.