Kakva je zastupljenost žena u Europskom parlamentu?

Iako se Europski parlament zalaže za ravnopravnost spolova, i dalje je manje žena nego muškaraca u politici i javnom životu na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, što pokazuju i nedavni podaci.

Stotinu godina nakon što su žene osvojile izbore ili su prvi put izabrane u parlamente u nekim zemljama EU-a, podaci pokazuju da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u politici i javnom životu, u Europskom parlamentu, ali i u nacionalnim parlamentima, vladama i lokalnim vlastima. Brojni su argumenti za ravnotežu spolova u politici. To koristi ne samo ženama i političarkama, nego i samim političkim strankama i ostatku društva. Uostalom, žene čine polovicu stanovništva i zaslužuju biti bolje zastupljene u strukturama vlasti.

Sada postoje čvrsti dokazi o preprekama, ali i o strategijama koje su učinkovite kada je u pitanju povećanje sudjelovanja i zastupljenosti žena. Ovdje političke stranke i mediji mogu biti i prepreka i važni pokretači. EU se obvezao na postizanje rodne ravnoteže u političkoj zastupljenosti i sudjelovanju po pitanju pravde, jednakosti i demokracije. Dane su konkretne preporuke za postizanje ovog cilja, uključujući konkretne radnje koje bi mogle poduzeti institucije EU-a, nacionalne vlade, političke stranke, civilno društvo i mediji.

Nova sigurnosna situacija u Europi, potaknuta ratom u Ukrajini, ponovno je pokrenula rasprave o vezi između rodne ravnopravnosti, ženskog vodstva i mira. Štoviše, gospodarski pad i rastući troškovi života ponovno su istaknuli potrebu za rodno uravnoteženom političkom zastupljenošću, sposobnom uzeti u obzir diferencirane utjecaje spolova.

Postotak zastupnica u Europskom parlamentu povećao se u odnosu na rano razdoblje europskih integracija. Od 1952. do prvih izbora 1979. u Parlamentu je bila samo 31 zastupnica. U prvom izravno izabranom Europskom parlamentu zastupljenost žena iznosila je 15,9 posto. U lipnju 2024. bilo je 38,5 posto ženskih zastupnica, lagani pad u usporedbi s 39,8 posto koliko ih je bilo taman prije europskih izbora.

Što se tiče zastupljenosti žena u Europskom parlamentu, ona je iznad svjetskog prosjeka za nacionalne parlamente i također iznad prosjeka EU-a za nacionalne parlamente. Od siječnja 2022. Parlamentom predsjedava žena, malteška europarlamentarka Roberta Metsola. U srpnju 2024. Metsola je ponovno izabrana za predsjednicu Parlamenta za sljedeće dvije i pol godine. U parlamentarnom sazivu za razdoblje od 2024. do 2029., sedam od 14 potpredsjednika su žene, više nego u prethodnom mandatu kada ih je bilo šest.

U 2019. godini, dvije institucije EU-a razbile su "stakleni strop" i dočekale svoje prve žene predsjednice. Ursula von der Leyen postala je predsjednica Europske komisije, a Christine Lagarde predsjednica Europske središnje banke, čije imenovanje je podržao Europski parlament. Parlament je u srpnju 2024. ponovno izabrao Ursulu von der Leyen za predsjednicu Komisije za sljedećih pet godina. Kaja Kallas predložena je za mjesto visoke predstavnice EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Njezino imenovanje treba biti potvrđeno na jesen, kada će zastupnici u Europskom parlamentu glasati za odobrenje ili odbijanje Komisije u cjelini.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.