Simpoziju o Budućnosti povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika

U Dubrovniku je jučer otvoren simpozij o Budućnosti povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika, dobra svjetske baštine UNESCO-a u organizaciji Zavoda za prostorno uređenje u okviru prekograničnog projekta Baština – pokretač razvoja.

„Baština je u svojoj ukupnosti sadašnjost u budućnosti, a dubrovačka baština važan je segment hrvatske baštine u cjelini“, rečeno je uz ostalo na simpoziju o  Budućnosti povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika, dobra svjetske baštine UNESCO-a, koji je jučer, u organizaciji Zavoda za prostorno uređenje, a u okviru prekograničnog projekta Baština – pokretač razvoja, počeo u Dubrovniku. Skup je potvrdio važnost i vrijednost izrađenih studija, okupljajući integralno na jednom mjestu i u, svojevrsnoj  jednoj bazi podataka potrebne stručne rakurse metodoloških pristupa očuvanju, rehabilitaciji i zaštiti spomeničke baštine. Problem je što studije nemaju obvezujuću vrijednost nego ih valja ugraditi u zakonodavni sustav, što iziskuje dodatno vremensko ulaganje u baštinu koja je već dostatno narušena sve intenzivnijim prodorima komercijalnih i tržišnih posezanja u kulturno dobro. Izradu studija organizirao je županijski Zavod za prostorno uređenje, a ravnateljica Marina Oreb istakla je opsežnost zahvata ali i dalekosežne pozitivne posljedice postojanja dokumentacije, kojom je baština baš kao i njena zaštita, sagledana u širokom rasteru involvirane struke. Na simpoziju su predstavljene 4 studije:  Analiza katastra Dubrovnika 19. st. s transkripcijom upisnika građevinskih čestica, studija o Identifikaciji i valorizaciji prirodne i graditeljske baštine Dubrovnika u prostornom kontekstu, studija o Utjecaju promjene autentičnog kulturnog krajobraza Grada Dubrovnika kao važnog elementa identitetskog sustava na brand i image Grada te na  uspješnost turističke destinacije te studija o Identifikaciji i valorizaciji prirodnih i kulturnih krajolika pilot područja grada Dubrovnika. Jedan od autora studija, dr.sc. Joško Belamarić istakao je kako UNESCO-va zaštita mora biti proširena prema zapadu kao i do hrbata Srđa, a važa aspekt posvećen je i potrebi rehabilitacije spomeničkog nasljeđa, o čemu se u Hrvatskoj nedovoljno ili gotovo uopće ne razmišlja. Danas, završnog dana simpozija, bit će postavljena izložba „Krajolik – pozornica života“ gdje će se predstaviti dvije do sada najveće, ikad napravljene fotografije u Hrvatskoj, gigapan fotografija Rijeke dubrovačke, panorama južnih padina i platoa Srđa, autora Željka Šoletića.