Što čeka EU u 2024.?

Ove godine Uniju očekuju izbori za Europski parlament, zatim izbor nove Europske komisije i novog predsjednika Europskog vijeća.

Izbori za Europski parlament održat će se od 6. do 9. lipnja. Godina koja je upravo započela neće biti izborna samo u Europi. U preko 40 zemalja u svijetu građani će izići na izbore, između ostaloga u Sjedinjenim Državama, Rusiji, Indiji, Indoneziji, Meksiku, što je gotovo polovica svjetske populacije.

Europsku uniju već 1. veljače čeka važna zadaća. Tada je zakazan izvanredni samit čelnika Unije na kojem bi trebali postići dogovor o reviziji sedmogodišnjeg proračuna koji uključuje i paket pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi. Načelni dogovor 26 članica o tome je već postignut na samitu sredinom prosinca, ali je jedna zemlja, Mađarska, bila protiv.

Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta uspjeli se nakon maratonskih pregovora usuglasiti o paktu o migracijama i azilu, što je već godinama goruće pitanje u Uniji. Prema dogovoru koji uključuje pet uredbi, zemlje prvog ulaza migranata na teritorij EU-a provodit će stroži postupak azila na vanjskim granicama Unije i imat će više ovlasti u vraćanju tražitelja azila koji imaju male izglede da im bude odobrena međunarodna zaštita. Privremeni politički dogovor trebaju još formalno potvrditi i Vijeće i Parlament i očekuje se da bi se to trebalo dogoditi u travnju. Po dogovoru, kad se države članice na vanjskim granicama nađu pod velikim migrantskim pritiskom, ostale članice moći će birati hoće li primiti određen broj migranata ili će uplaćivati u zajednički fond EU-a po 20 tisuća eura za svakog migranta kojeg odbiju.

Drugi važan dogovor odnosi se na nova pravila o okviru gospodarskog upravljanja, skupu zajedničkih pravila za nacionalne fiskalne i gospodarske politike koja se primjenjuju na sve države članice. Ta pravila služe osiguravanju održivosti javnih financija i promicanju konvergencije uz istodobno otklanjanje makroekonomskih neravnoteža. Budući da se ta fiskalna pravila smatraju dosta rigidnima, Europska komisija je predložila nova, fleksibilnija pravila, kako bi se državama s velikim javnim dugom omogućio veći maneverski prostor i kako prebrzo smanjivanje javnog duga ne bi nepovoljno utjecalo na gospodarski rast. Nova pravila trebala bi osigurati postupnije i prilagođenije rezanje potrošnje za zemlje koje premašuju prag EU-a od 3 posto deficita u odnosu na BDP i 60 posto duga u odnosu na BDP.

Ove godine u Europskoj uniji završava se jedan institucionalni ciklus i započinje drugi. Europski parlament u sadašnjem sazivu svoju zadnju plenarnu sjednicu održat će u travnju, a od 6. do 9. lipnja europski građani izlaze na izbore na kojem će birati svoje zastupnike u jednom od dva zakonodavna tijela EU-a. Konstituiranje novog saziva Europskog parlamenta očekuje se u srpnju. Nakon izbora potrebno je izabrati novu Europsku komisiju, što se mora napraviti do 1. studenoga kada sadašnjoj Komisiji istječe mandat.

Krajem godine istječe drugi dvoipologodišnji mandat sadašnjem predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu. Čelnici država članica trebali bi izabrati novog čelnika te institucije prije ljetne pauze ili početkom jeseni.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.