VJEROVALI ILI NE Iz Hrvatskih cesta poručili: "Dionica Jadranske magistrale kroz Trsteno nije opasno mjesto"

Mještani Trstenog već godinama traže veću prometnu sigurnost i postavljanje pješačkog prijelaza na Magistrali. Nezadovoljni stanjem za vikend su sami ocrtali pješački prijelaz, ali brzom reakcijom Hrvatskih cesta zadovoljstvo je kratko trajalo. Provjerili smo što se po ovom pitanju može napraviti.

Službeni podaci pokazuju da Jadranskom magistralom kroz Trsteno ljeti dnevno prođe više od 17 tisuća vozila. Mještane sigurno neće obradovati stav Hrvatskih cesta koji je za Radio Dubrovnik objasnila glasnogovornica Tamara Pajić naglasivši da njihovom metodologijom dionica državne ceste D8 kroz Trsteno nije opasno mjesto jer je, između ostalog, na tom području u posljednje tri godine bilo četiri prometne nesreće, a u nijednoj nisu sudjelovali pješaci.

-Na području naselja Trsteno u posljednjem razdoblju nije zabilježen povećan broj prometnih nesreća u odnosu na druga naselja slične veličine i prometne opterećenosti. Naša metodologija između ostalog treba odgovoriti na pitanje utječe li cesta na nastale prometne nesreće i trebamo li i možemo li to mjesto smatrati opasnim i zbog toga provesti mjere sanacije. Prema ovog metodologiji dionica državne ceste D8 kroz Trsteno nije opasno mjesto – objašnjava Pajić.

Za komentar smo pitali predsjednika Mjesnog odbora Trsteno i gradskog vijećnika Antuna Boškovića.

-Ta je izjava neprihvatljiva jer svaki dan svjedočimo u kakvim uvjetima naša djeca prelaze cestu. Bogu hvala, sve je više i više djece, ali dobro se sjećamo stravične prometne nesreće prošle godine. Ove godine je pukom srećom izbjegnuta tragedija jer u tom trenutku nije u blizini bilo djece koja tuda prolaze iz vrtića, do butige, drugog kraja mjesta ili plaže. Papir i birokracija su jedno, stvarnost i čovjek na terenu je druga stvar. Ljudi su ugroženi jer nemaju siguran prijelaz preko državne ceste i vrijeme je da se ljudima u 2025. godini to konačno omogući – poručuje Bošković.

Magistrala je u nadležnosti Hrvatskih cesta, a za promet u mirovanju odgovoran je grad Dubrovnik. Zato nas je zanimalo koji su uvjeti potrebni da Trsteno dobije pješački prijelaz. Glasnogovornica Pajić naglašava kako je pješački prijelaz moguć jedino ako je zadovoljen uvjet preglednosti, ali i ako je uređena pješačka staza ili nogostup s obje strane, a to u Trstenom nije slučaj.

-Grad Dubrovnik je u suradnji s Hrvatskim cestama pokušao pronaći adekvatnu lokaciju, ali zbog svih ograničenja i konfiguracije terena u tome nismo uspjeli – ključna je rečenica objašnjenja odgovornih u Hrvatskim cestama.

Puno je vremena izgubljeno, ali iz Mjesnog odbora Trsteno poručuju da su napravili projekt koji bi trebao riješiti taj glavni preduvjet.

-Prijedlog je upućen gradu Dubrovniku, a gradska uprava je kupila zemljište u neposrednoj blizini župne crkve svetoga Vida. Tako ćemo dobiti autobusnu stanicu, 18 parking mjesta za automobile, dva parking mjesta za autobuse i nogostup. Nakon završetka projekta na prostoru ispred Trga Kralja Tomislava više neće biti dozvoljeno zaustavljanje automobila, već bi postalo pješački koridor odnosno nogostup. Projekt bi po mojim informacijama iz gradske uprave trebao krenuti s realizacijom krajem ove godine – odgovara Bošković.

Aktualan je i problem svjetlosne signalizacije za usporavanje brzine na oba ulaza u mjesto. Ograničenje brzine je na tom dijelu Magistrale 50 kilometara na sat.

-Bez obzira što je škola prije nekoliko godina u Trstenom prestala s radom te djeca nastavu pohađaju u obližnjem Orašcu, na ulazu u mjesto u oba smjera nalaze se i dalje prometni znakovi A22 „Djeca na cesti” i dopunske ploče s natpisom „Škola”. Zadržane su i oznake za školu na kolniku ceste kako bi se dodatno skrenula pozornost vozačima – ističe Pajić, a Bošković dodaje da je to tek djelomično točno.

-Trsteno nema više školu, ali za razliku od prijašnjih godina, ima cjelodnevni program vrtića s preko 20 djece i jedna je pozitivna i lijepa priča. Ponavljam, mještani ne mogu sigurno prijeći državnu cestu. Porazno za 21. stoljeće.

Često se čuje i pitanje zašto Hrvatske ceste ne mogu napraviti isto ono što je napravljeno na Nuncijati. Pajić objašnjava da je tamo grad Dubrovnik obavio svoj dio posla.

-Točnije, izradio svu potrebnu dokumentaciju te ishodio suglasnosti dok su Hrvatske ceste financirale prometnu signalizaciju i svjetlosne uređaje. Uz to je grad Dubrovnik napravio i pješačku stazu - zaključila je glasnogovornica Hrvatskih cesta.

Poruka je jasna – na potezu je gradska uprava koja što prije treba riješiti promet u mirovanju, a tek onda mogu dobiti potrebnu pomoć Hrvatskih cesta. Do tada mještanima Trstenog ostaje samo čekati. Na to su se do sada već navikli!