"Etnos i kultura kroz okvir interkulturalnosti"

Okrugli stol održan je kao dio je projekta Kula Jankovića – spomenik kulture, pokretač održivog razvoja Ravnih Kotara.

Projekt je financirala Europska unija, traje tri godine, a provodi ga Sveučilište u Zagrebu. Jedan od glavnih ciljeva mu je korištenje kulturne baštine Dalmatinskog zaleđa, Ravnih kotara i Bukovice u procesu pomirenja i socio-ekonomskog razvoja, naglasila je Tihana Rubić sa Sveučilišta u Zagrebu.
Konkretno, u Kuli Stojana Jankovića, u Islamu Grčkom, koju je obitelj Desnica ustupila na 30 godina, planira se utemeljiti Međunarodni sveučilišni centar.

Otkud Knin u ovoj priči, objasnio je Slaven Rašković iz udruge Documenta, podsjetivši da dramatični događaji kroz koje je grad prošao u zadnjih dvadesetak godina, nisu na pravi način praćeni u znanstvenom životu Hrvatske.

"Mislim da je to tako prvenstveno zbog čestih političkih korištenja Knina i da cijeli taj teret događaja koji su nam se dogodili u zadnjih 20 godina, očito još uvijek pretežak za naše znanstvenike da se na pravi način bave s našom recentnom povijesti", istaknuo je Rašković.

"Mi smo svjedoci da je 91. godine u Kninu živjelo 15 tisuća ljudi, bilo je 79% Srba i 20% Hrvata. Danas je u Kninu na podjednakom broju stanovnika 77% Hrvata a 20% Srba. Samo kad vidimo tu strukturu stanovništva, ostavimo na stranu sve političke, ideološke priče, vidimo koliko je to dramatična promjena koja se Kninu dogodila." 

Rašković je ukazao i na odumiranje sela u okolici Knina, odlazak mladih ljudi iz grada, sve manje djece u školama. Zbog toga, kaže, treba prestati koristiti Knin u političke svrhe, i konačno mu dati priliku da, umjesto samo jedan dan, živi cijelu godinu.