Hrvatski radio

Radio Sljeme

15:54 / 29.12.2014.

Autor: Ana Krois

Obilježavanje Krležine smrti

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Klasik hrvatske literature Miroslav Krleža svojim je dramaturškim promišljanjem definirao brojne probleme suvremenog društva zbog čega je on i danas živ pisac, a njegov je duh u ponedjeljak oživljen u Zagrebu na jedan dan u sklopu cjelodnevnog programa pod nazivom "Niko me neće".

Riječ je o nizu multimedijalnih događanja koje su u povodu obilježavanja Krležine smrti 29. prosinca 1981. kao komemoraciju uobličenu u "postajnu dramu" koja publiku vodi na "duhovno putovanje" s Krležom različitim prostorima grada Zagreba osmislili voditelj Centra Miroslav Krleža Goran Matović i književnica Sibila Petlevski.

"Hrvatska kultura je mrtva jer nema dijaloga, susreta, ogledanja. Naša je ideja bila kroz taj projekt ulančavanja i povezivanja različitih generacija i poetika stvoriti umjetničko višeglasje koje može dati novi život Krleži, ostvariti susret Krleže i današnjeg vremena i prostora", kazao je Matović Hini.

Petlevski je istaknula da je Krleža "imao sposobnost dramaturškog mišljenja, proširene dramaturgije, dramaturgije vremena", te je "definirao simptome istovremenog nastanka kapitalizma i njegovog urušavanja". "Krleža nije ponudio rješenja, već ih je samo postavio. Značenja se nadopunjuju kroz vrijeme i u tome je veličina Krleže. On je kroz svoje 'dramatis personae' i svoj cjelokupni opus postavio probleme za nas danas i zato je on živ pisac", pojasnila je Petlevski.

Kako je Krleža bio čovjek "koji je uživao u modernitetu grada, u gradskoj atmosferi, okupljalištima koja su služila kao forum za raspravu", koji je "živio prošireni salon svoje kuće", ideja je događanja taj "prošireni salon Krležina opusa" oživjeti šetnjom Zagrebom kroz mjesta obilježena duhom velikoga pisca i raspravom o njegovim promišljanjima.

U toj jednodnevnoj "drami prolaska kroz postaje Zagreba s duhom Krleže" istaknuti umjetnici različitih poetika i naraštaja sudjeluju u dramaturški osmišljenim programima u kojima kroz spoj glumačkog, plesnog, redateljskog i književno-teoretskog ukazuju na povezanost teksta i konteksta izvedbe Krležina duhovnog nasljeđa.

Time stvaramo neku vrstu "teatra mundi" koji Krležu promatra "problematskog i živog", problematizirajući neke neuralgične točke koje je on još u svoje doba definirao a s kojima se mi i danas susrećemo, kazala je Petlevski.

Ideja je takvog dramaturški osviještena postupka razvijanje novih živih dijaloga i ogledanja, koja nisu tek puka "ugledanja" u Krležu, nego i "polemiziranja sa sjenom njegova živoga duha". Živi duh Krleže kao kanonskoga pisca na prvoj postaji putovanja s njime "od Gvozda do Močvare" oživio je Predrag Matvejević točno u podne u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleža na Krležinu Gvozdu kroz program "Sjećanje Krležnih suvremenika".

Uslijedio je "razgovor za Krležinim stolom" u Hotelu Esplanade o novoj-staroj Europi i novom-starom kapitalizmu u kojemu su sudjelovali Branka Cvitković, Žarko Paić, Goran Pavlić, Sibila Petlevski i Zlatko Sviben.

Na trećoj se postaji u Kazališnoj kavani "susreću" Rene Medvešek, Mario Kovač, Olga Pakalović, Velimir Visković, Feđa Gavrilović, Sibila Petlevski i Goran Matović.

"Kavana Kavkaz svojedobno je bila kulturno okupljalište Zagreba. Danas kavane to više nisu, no postavlja se pitanje koji je taj prostor u kojima intelektualac može danas artikulirati svoje mišljenje? ", kazala je Petlevski. Upravo to pitanje, na koji način danas osvješćujemo mogućnost da djelujemo u ovome društvu, to je ostavština Krleže, istaknula je.

Na četvrtoj postaji događanja u Muzeju Mimara premijerno će biti prikazan film Željka Senečića "Glembajevi". Program završava u Močvari, gdje će petu postaju sjećanja na Krležu obilježiti zagrebačka premijera monokoreodrame "Krležina Saloma" u produkciji Umjetničke akademije u Osijeku i izvedbi Selme Mehić uz gostovanje Ivana Ćaćića.

Program se odvija uz podršku Grada Zagreba, Muzeja grada Zagreba, Centra Miroslav Krleža, Memorijalnog prostora Miroslav i Bela Krleža, Teatra poezije i Projekta Theatrum Mundi Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.