Ovogodišnji Dan kokolitoforida održat će se 10. listopada u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, a program pod nazivom "Od najmanjeg do najvećeg" povezuje mikroskopski svijet kokolitoforida s procesima koji se odvijaju u oceanima, atmosferi i na razini cijelog planeta.
Posjetitelji će upoznati mikroskopske stanovnike oceana, istraživačke metode i načine prikupljanja uzoraka na moru te će se predstaviti raznolikost kokolitoforida i suvremene metode kojima znanstvenici proučavaju njihove stanice, kokolite i gene. Program, stoji u priopćenju TMNT-a, uključuje i razgovor sa znanstvenicima koji istražuju kokolitoforide.
Uz pomoć VR tehnologije moći će zaviriti u oceanske dubine, dok će pod mikroskopom moći proučavati strukture koje su inače nevidljive ljudskom oku. Doznat će i kako izgleda potraga za kokolitoforidima tijekom istraživačkih ekspedicija te kako se analiziraju njihovi geni.
Kokolitoforidi su jednostanični morski organizmi koji pripadaju fitoplanktonu, a prepoznatljivi su po sitnim pločicama od kalcijeva karbonata, odnosno kokolitima, kojima oblažu svoje stanice. Iako su mikroskopske veličine, sudjeluju u procesima važnima za funkcioniranje oceana i globalni ciklus ugljika.
Njihovi ostaci nakon taloženja na morskom dnu postaju dio sedimentnog zapisa koji znanstvenicima omogućuje proučavanje nekadašnjih uvjeta u oceanima i rekonstrukciju klimatskih promjena tijekom geološke prošlosti.
- Proučavanjem njihovih prošlih i sadašnjih odgovora na promjene u oceanu bolje razumijemo kako funkcioniraju morski ekosustavi i kako nam prirodni procesi mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, ističe Jelena Godrijan, istraživačica kokolitoforida na Institutu Ruđer Bošković.
Organizatori navode da kokolitoforidi pritom povezuju dvije naizgled suprotne perspektive. Pojedinačne stanice moguće je detaljno proučavati mikroskopom, dok velika cvjetanja pojedinih vrsta mogu biti vidljiva i na satelitskim snimkama iz svemira. Ističu da je upravo taj raspon, od mikroskopske strukture do pojava planetarnih razmjera, u središtu ovogodišnjeg programa.
Znanstvenici uključeni u inicijativu navode da se u javnim raspravama o oceanima i klimi najčešće naglašavaju veliki i lako prepoznatljivi dijelovi prirodnog svijeta. Kokolitoforidi, smatraju, pokazuju da veličina organizma nije mjerilo njegova utjecaja na funkcioniranje planeta. Poručuju kako Mikroskopski organizmi sudjeluju u procesima koji utječu na oceane, klimu i buduće promjene okoliša.
Dan kokolitoforida pokrenut je prošle godine međunarodnom inicijativom znanstvenika i institucija predvođenih Institutom Ruđer Bošković, uz The Lyell Centre pri Sveučilištu Heriot-Watt u Edinburghu, NORCE Norwegian Research Centre iz Bergena, MARE Marine and Environmental Sciences Centre Sveučilišta u Lisabonu te International Nannoplankton Association (INA).
Cilj inicijative jest približiti javnosti skupinu organizama koja je izvan znanstvenih krugova relativno nepoznata, a povezana je s oceanskim i klimatskim procesima.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.