Bivša zgrada DHMZ-a, palača Jelačić na Gornjem gradu proglašena je mjestom Europskog fizikalnog društva

Nagrada Povijesno mjesto Europskog fizikalnog društva dodjeljuje se lokacijama u Europi koja su povezana s važnim događajima i otkrićima vezana za povijest i razvoj fizike.

Upravo je u ovoj zgradi naš meteorolog i seizmolog Andrija Mohorovičić došao do svojega najpoznatijeg otkrića, postojanje plohe diskontinuiteta brzine potresa, koja dijeli koru od plašta Zemlje. Prekid između kore i vanjskoga omotača Zemlje nazvan je njemu u čast Mohorovičićev diskontinuitet ili kako se danas često skraćeno naziva Moho sloj.

Koliko je Andrija Mohorovičić cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje činjenica da je po njemu 1970. godine nazvan krater polumjera 55 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. asteroid br. 8422 (u glavnom asteroidnom pojasu koji se nalazi između Marsa i Jupitera). 

Njegovim se imenom naziva i diskontinuitet između kore i plašta na Merkuru, Veneri, Marsu i Mjesecu. Njegovo svjetski značajno znanstveno otkriće stavlja ga u rang svega nekoliko prirodoslovnih znanstvenika porijeklom iz Hrvatska poput Boškovića, Tesle, Ružičke i Preloga. 

Ono po čemu se Andrija Mohorovičić razlikuje od njih je to što je jedini do svog otkrića došao upravo u Hrvatskoj.

Palača Jelačić trenutno se obnavlja, a ovim proglašenjem postala je prva zgrada u Hrvatskoj sa statusom Povijesnog mjesta Europskog fizikalnog društva.