Turopoljski arhiv jedan je od važnijih u zemlji, uz Zagrebački i Dubrovački. Dobro je sačuvan i nepresušan je izvor za istraživanje Turoplja ali i okolnosti života u središnjoj Hrvatskoj kroz cijeli srednji vijek, ističe trenutačni župan Plemenite općine Turopoljske, Juraj Odrčić. Posebno smo ponosni s podgutnicom pretečom kravate koja potječe Turopoljski banderij povijesna je vojna postrojba turopoljskog kraja najpoznatija po rubcu koji nosi oko vrata - podgutnici, koju su djevojke i žene vezale svojim muškarcima pred putovanje u bitku da ih podsjeća na dom. Taj rubac je vojska donijela u Tridesetogodišnjem ratu do Pariza gdje ga je primjetio i Luj XIV. te nazvao to vezanje marame A la Croat. Vjeruje se da je to preteča današnjoj kravati.
Plemenita općina Turopolje utemeljena je tijekom 13. st. Kao temelj osnivanja općine smatra se povlastica kralja Bele IV. iz 1225., kojom je Bela IV., braću Buduna, Ivana i Levča te njihove rođake, imenovao plemićima i oslobodio ih svih dužnosti prema gradu Zagrebu. Sredinom 13. st. započinje proces izuzimanja turopoljskih jobagiona od služenja gradu Zagrebu, a dovršava se 1278., kada su slobode i povlastice turopoljskih plemića bile priznate na Hrvatskom saboru. Razdoblje kasnog srednjeg i ranog novog vijeka obilježeno je sukobima općine s pojedinim velikašima, posebno gospodarima Medvedgrada. Godine 1580. donesen je novi statut prema kojem je općina dobila autonomno uređenje, podjelu na 22 sučije (sela), sigurnost prava zemljišnog nasljeđivanja isključivo za pripadnike bratstva, te je uređen sud i sudbeni postupak. U 18. st. uslijedile su promjene u organizacijskoj strukturi. Tako je ban Josip Eszterhazy izdao 1735. godine statut kojim je uređen izbor činovništva turopoljske općine i turopoljske skupštine - spravišća, a Sabor je 1749. donio regulatorni statut općine. Tijekom 18. st. turopoljska je općina nekoliko puta dizala vojsku, posebno u ratovima protiv Napoleona.
U razdoblju 1809-1813, Turopolje je bilo u sklopu Ilirskih provincija. U tom je razdoblju samouprava općine bila poništena, a od 1812. bila je dokinuta samostalna sudbenost. Upravu su vodili posebni francuski suci i službenici. Samouprava se obnavlja 1813., a od 1815. Turopolje je uključeno u Kraljevinu Iliriju, te 1822. vraćeno u sastav Hrvatske. U 19. st. turopoljsko plemstvo opiralo se ilirskim idejama i tražilo savez s Mađarskom. Zbog toga su izborne skupštine Zagrebačke županije tijekom 40-tih godina bile obilježene sukobima između iliraca i turopoljskih plemića, uz intervencije kralja i pokušaje upletanja Ugarskog sabora. Nakon 1849. i uvođenja neoapsolutizma, zamire rad Općine, u kojoj su se tijekom 50-tih godina 19. st. održavale samo gospodarske sjednice.
Na čelu Općine nalazio se župan kao glavni organ izvršne i sudske vlasti. U samom središtu Velike Gorice nalazi se takozvani Turopoljski grad. To je jednokatna zgrada pravokutne osnove, s trijemom u prizemlju prema parku. Podignuta je oko 1765. godine. U njoj je nekoć bilo sjedište "Plemenite općine Turopoljske". U toj je zgradi danas smješten Muzej Turopolja, koji je osnovan 1960. godine. Muzej raspolaže arheološkom, etnografskom i kulturno-povijesnom zbirkom.Mi Turopoljci držimo da je hrast izgradio Turopolje, u smislu drvenog graditeljstva, na jednak način kao što je izgradio turopoljskog čovjeka. Hrast je pratio Turopoljca od kolijevke pa do groba jer je sve u povijesti bilo izgrađeno od tog materijala.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
