DP traži obilježavanje grobova ustaša i domobrana na Mirogoju

Vladajući u Zagrebu na zadnjoj su ovogodišnjoj sjednici Gradske skupštine uskladili gradske akte s izmjenama Zakona o grobljima kojima je, između ostalog, propisano da svaki grob mora imati jasno istaknuto ime i datum smrti preminulog.

Zagrebačka organizacija Domovinskog pokreta zbog toga traži da se, kako kažu, ispravi povijesna nepravda i urede te na odgovarajući način obilježe grobovi ustaša i domobrana koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu. Taj dio Mirogoja godine 1945. je prekopan i nikada nakon toga nije uređen. U DP-u ističu da je, primjerice, svega nekoliko desetaka metara dalje uređeno groblje njemačkih vojnika poginulih na zagrebačkom području u istom ratu. Predstavnica stranačkog Odbora za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata izv.prof.dr.sc. Vlatka Vukelić opširno je o ovoj temi govorila na konferenciji za medije održanoj u ponedjeljak prijepodne. Naglasila je da Grad Zagreb negira da su na Mirogoju pokopani hrvatski vojnici što zapravo znači, tvrdi Vukelić, da gradska vlast provodi povijesni revizionizam.

- Moderna hrvatska država nastala je pomirbom djece ustaša i partizana. Ovdje se ne radi o ideologiji niti o povijesnom revizionizmu, nego o civilizacijskom minimumu poštovanja prema mrtvima i osnovnom pijetetu. Selektivno sjećanje je nepravda. Ako se neka groblja obnavljaju a druga prešućuju to nije pomirba, poručio je gradski zastupnik DP-a Vedran Černy uz pitanje gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću kada će konačno urediti taj dio Mirogoja.

- Na Mirogoju Zagreb može i treba pokazati da je u stanju suočiti se sa svojom totalitarnom prošlošću. Diskriminacija nad grobnim ukopima, osim što je protuzakonita ne odgovara civilizacijskim standardima koji su sporazumno utanačeni nakon Drugog svjetskog rata kao zalog napretka. Još u Jugoslaviji šezdesetih godina pravilnikom o grobljima boraca uređeno je kako se s grobovima vojnika zaraćenih strana u Drugom svjetskom ratu postupa sukladno međunarodnim obavezama Jugoslavija. Dakle, ni ranije nije bilo zakonskih prepreka za uređenje i obilježavanje ovih grobova, smatra Vlatka Vukelić. Ako se uzmu iskustva razvijenih europskih i svjetskih zemalja, nastavlja Vukelić, kada se radi o odnosu prema grobištima vojnika poraženih režima Hrvatska je najzaostalija i najrigidnija u memoricidu u Europi.

Na novinarsko pitanje kako smatra da se grobovi ustaša i partizana treba obilježiti, zastupnik Černy rekao je da je zakonom propisano da na grobu mora biti ime i prezime te datumi rođenja i smrti, ali bez isticanja vojnih obilježja. Na grobu istovremeno, stoji u zakonu, ne smije biti isticano ništa što bi za nekoga bilo uvredljivo. - Ako su vojna obilježja Hrvatskih oružanih snaga iz NDH nekome uvredljiva onda se njih ne treba isticati, rekla je Vukelić a Černy dodao da je minimum koji bi im bio prihvatljiv da na grobovima piše da se radi o hrvatskim vojnicima.