Ravnatelj DHMZ-a: Vremenska upozorenja od danas su preciznija, izdavat će se za svaku županiju

Državni hidrometeorološki zavod od danas mijenja način izdavanja upozorenja na opasne vremenske pojave. 

Umjesto dosadašnjih osam klimatoloških regija, upozorenja će se za kontinentalni dio Hrvatske izdavati za 20 županija i Grad Zagreb. Što će to značiti građanima, zašto je sustav trebalo mijenjati i koliko bi meteorološka upozorenja u budućnosti mogla postati još lokalnija, za Radio Sljeme objasnio je ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

Zašto su meteorološka upozorenja uopće važna i čemu služi Meteoalarm?

-Meteorolozi svakoga dana raspolažu golemom količinom podataka - od satelitskih i radarskih snimaka i praćenja munja do mjerenja na površini i različitih prognostičkih modela. Sustav upozorenja sve te informacije svodi na glavne poruke koje su građanima i službama potrebne za danas, sutra i prekosutra. Sustav upozorenja na najopasnije vremenske pojave u Hrvatskoj postoji već dvadesetak godina i dio je europskog sustava Meteoalarm, pojasnio je Güttler.

Zašto se sada s velikih regija prelazi na županije?

-Kada je sustav uveden, Hrvatska je bila podijeljena na osam klimatološki sličnih regija. Primjerice, pet županija istočne Hrvatske činilo je jednu regiju. S vremenom su Civilna zaštita i građani tražili prostorno preciznije informacije. Nije dovoljno korisno reći da u cijeloj Slavoniji postoji rizik od grmljavinskog nevremena, ako će ono zahvatiti samo njezin dio. Bilo je potrebno nekoliko godina razvoja kriterija i uvjeta da bismo došli do današnjeg sustava, dodao je.

Možemo li očekivati još preciznija upozorenja - primjerice za pojedine dijelove Zagreba?

-Već danas pomoću meteoroloških radara možemo u stvarnom vremenu pratiti gdje se nalazi kiša i kako se kreće. Tako možemo razlikovati, primjerice, nalazi li se oborina iznad Sesveta ili Gračana i procijeniti njezino kretanje u sljedećih pola sata do sat vremena. Što se samog sustava upozorenja tiče, prirodan je nastavak daljnje povećavanje prostorne preciznosti. Oko 2030. godine mogli bismo doći do faze u kojoj bi se upozorenja izdavala i na razini hrvatskih gradova i općina, tvrdi ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Znači li žuto upozorenje da opasnost nije ozbiljna?

-Ne. I upozorenja nižeg stupnja treba uzeti ozbiljno i prema njima prilagoditi aktivnosti na otvorenom. Crvena upozorenja izdaju se vrlo oprezno i u situacijama u kojima postoji velika sigurnost da prijete iznimno opasne vremenske prilike. Ne želimo građane zasititi prevelikim brojem upozorenja jer postoji opasnost da ih s vremenom počnu ignorirati. Ali to ne znači da niže razine upozorenja treba zanemarivati, poručio je Ivan Güttler.

Može li se dogoditi da upozorenje bude nižeg stupnja, a nevrijeme ipak prouzroči veliku štetu?

-Može. Upravo takve situacije pokazuju koliko sustav još treba razvijati. Velike pojave, poput toplinskog vala, mogu zahvatiti pola Europe i relativno ih je lako prostorno obuhvatiti upozorenjima. S druge strane, jedan mali i snažan olujni oblak može u vrlo kratkom vremenu napraviti veliku štetu na malom području i zatim nestati, smatra ravnatelj DHMZ-a.

Što novi sustav konkretno mijenja za građane?

-Način praćenja upozorenja uglavnom ostaje jednak. Glavna novost je njihova prostorna preciznost - prikaz na razini županija. Trebat će neko vrijeme da se na novi sustav naviknemo svi: meteorolozi, Civilna zaštita, policija, vatrogasci, zdravstveni sustav, mediji i, prije svega, građani, istaknuo je.

A što dugoročnije prognoze govore o jeseni?

-Sezonske prognoze daju signal toplije i kišnije jeseni. Kiša nam je potrebna nakon ljetnog manjka oborina, pa se možemo nadati da će dolaziti postupno i na širem području Hrvatske, bez ekstremnih količina koje bi stvarale probleme, rekao je ravnatelj Güttler.

Ove se godine često spominje i El Niño. Koliko je važan za Hrvatsku?

-El Niño nije neposredna prijetnja Hrvatskoj, Europi ni Sredozemlju. Riječ je o prirodnoj pojavi povezanoj s promjenama vremenskih obrazaca nad Pacifikom, koja se javlja svakih nekoliko godina. Može posredno utjecati i na europske vremenske prilike, primjerice pridonijeti kišnijoj jeseni, ali njegov utjecaj kod nas nije ni približno tako izravan kao u pojedinim dijelovima Pacifika, zaključio je ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

A što meteorološka upozorenja DHMZ-a znače, saznajte ovdje, a kako ih čitati, pogledajte ovdje.  

Razgovor Miljenka Cvitkovića s ravnateljem DHMZ-a Ivanom Güttlerom, u programu Radio Sljemena, poslušajte u nastavku.