Klisović: "Gradovi i regije su ključni u provedbi europskih klimatskih politika"

Klimatske promjene najveći su izazov s kojim se Europska unija trenutačno suočava. Kako pomiriti energetske potrebe bez negativnog utjecaja na okoliš tema je na koju se fokusirao i Europski odbor regija, tijelo Europske unije koje predstavlja lokalne i regionalne vlasti svih zemalja članica, a koje savjetuje EU parlament i Vijeće ministara u vezi s novim zakonskim propisima koji utječu na gradove i regije. 

- Europski odbor regija fokusiran je na primjenu modela upravljanja gradovima i regijama u skladu sa europskim Zelenim planom. Europskim institucijama predlažemo rješenja vezana uz prilagodbu klimatskim promjenama poput recimo rješavanja problema energetskoga siromaštva. Osmišljavamo modele prema kojima će stanovništvo biti uključeno u energetsku održivost, poput recimo primjera Nizozemske. Ja sam predlagao da se u Zagrebu napravi energana u kojoj bi se energija dobivala od spaljivanja otpada, a vlasnici energane bili bi okolni stanovnici koji bi od spaljivanja otpada dobivali besplatnu energiju – rekao je za Europlan Joško Klisović, predsjednik Gradske skupštine i član Odbora regija, čije su preporuke za "bezbolnu" primjenu Zelenog plana na lokalnoj razini nedavno poslane u Europski parlament i Vijeću ministara. 

- Moja rješenja su jako dobro prihvaćena od svih političkih skupina u EU parlamentu. I parlament i Vijeće ministara sada imaju vrlo jasne odrednice što lokalna samouprava u Europskoj uniji smatra ključnim da se poboljša realizacija Zelenog plana – poručuje Klisović.

Kako se Zagreb prilagođava klimatskim izazovima?

Na prošlotjednoj sjednici Gradske skupštine usvojena su dva vrlo važna dokumenta. Jedan je Zelena urbana obnova grada Zagreba koji donosi temeljitu analizu stanja u Zagrebu te preporuke što učiniti kako bi se ostvarili ciljevi europskog Zelenog plana, a koji uključuju osiguranje energetske učinkovitosti i povećanje obnovljivih izvora energije. 

- Drugi važan dokument koji smo usvojili na Skupštini je odobrenje da se uzme zajam od Europske investicijske banke od oko 207 milijuna eura, a sredstva ćemo uložiti u razvoj zelene infrastrukture. Moram spomenuti da ćemo se fokusirati na solarne panele koji će biti postavljeni na sve javne zgrade u Zagrebu. Procjenjuje se da će se iz energije sunca proizvoditi oko 5GW energije što je 11% trenutačnih potreba grada Zagreba. To je samo jedan u nizu projekata koji se odnose na primjenu europskog Zelenog plana. Svi koji žele detaljnije proučiti te dokumente mogu ih pronaći na internet stranici Gradske skupštine -  navodi Klisović.

Kaže da će se po Zelenom planu obnavljati Dom sportova, Remiza, Velesajam, Paromlin te prostor tvornice Zagrepčanka, ali i svi ostali infrastrukturni projekti. Jedan od prijedloga je i da se tijekom godine skuplja kišnica kojom bi se u ljetnim mjesecima primjerice zalijevale zelene površine. 

Naglašava da su klimatske promjene veliki izazov i za Zagreb, koji je i do 4 stupnja topliji od okolice. U gradu odavno ne vlada umjerena kontinentalna klima, već mediteranska koja uključuje blage zime i izrazito vruća ljeta. Klisović smatra da bi se država kroz obrazovni sustav trebala više aktivirati na edukaciji postojećeg i novog kadra, koji bi na primjeru lokalne samouprave bili sposobni provoditi zelene politike, na kojima insistira Europska unija.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.