Korisnici parcela u sklopu gradskih vrtova žale se na učestale krađe

Stiglo nam je proljeće, a s njim i intenzivniji radovi u vrtovima. Posjetili smo jutros dva gradska vrta - na Savici i u Sloboštini, želeći doznati kako napreduju radovi na početku nove vrtlarske sezone. No od korisnika parcela u Sopotu doznajemo da godinama muku muče s drskim krađama, unatoč tomu što na ulazu u gradski vrt stoji obavijest da je površina pod videonadzorom.

Uzgajanje biljaka jedna je od najkorisnijih stvari koje možete učiniti za svoje zdravlje. Potvrdit će vam to psiholozi, liječnici, znanstvenici, a ponajviše oni kojima čeprkanje po zemlji, sjetva, kopanje i sadnja čine neizmjernu radost i zadovoljstvo. Jedan od njih je gospodin Živko, koji ima vrt na Savici.

- Ovdje sam 20 godina. Prije nego li je napravljen gradski vrt, ovdje sam uzgajao pčele. Sad imamo vrt, u kojem uzgajamo za vlastite potrebe - od paprike, rajčice do luka i krumpira. To radim iz čiste rekreacije i uživanja na zraku - kaže nam gospodin Živko. 

U potrazi za odgovorom - što ljude motivira da svaki slobodan trenutak provedu u svom vrtu odlazimo do Sopota, do ulice Nikole Andrića, gdje se nalazi još jedna urbana vrtna oaza. Tamo srećemo gospođu Zlatu, koja u društvu sina, sadi krumpir. Vrt joj puno znači, no upozorava nas na sve učestaliji problem s kojim se suočavaju korisnici gradskih vrtova.

- Svake godine imamo sve više kradljivaca. Iako piše da imamo videonadzor, zapravo ga nemamo. Jednu smo osobu vidjeli da krade, ali ne možete ništa. Vrt nam puno znači. Malo se razgibamo, uberemo koji plod i to nam je dovoljno. Bilo bi dobro uvesti još jednu pumpu za vodu jer ovdje je puno umirovljenika koji ne mogu ići s jednog kraja na drugi kraj po vodu. A ne bi bilo loše obnoviti i infrastrukturu, recimo staviti nove šupe za alat - predlaže gospođa Zlata. 

Nekoliko desetaka metara dalje nailazimo na još jednu urbanu vrtlaricu - gospođu Anu. Parcelu ima otkako je otvoren gradski vrt u Sopotu. Fokusirala se na uzgoj cvijeća, iako tu i tamo posadi koji poriluk, peršin i mladi luk. Sretna je kad je u vrtu.

- Znači mi ovaj vrt, imam puno cvijeća koje me jako veseli. Raduje me vrijeme koje ovdje provedem. Zemlja vam uvijek sve vrati što joj dajete. Teško mi je donositi vodu, pumpa je daleko od moje parcele pa onda uglavnom uzgajam ono cvijeće koje ne traži puno vode. Pitali ste me za kradljivce? O da, imamo ih. Imala sam ih i ja. Poberu mi cvijeće, a ukrali su mu već nekoliko motika, iako ih zaključavam u šupu. To me žalosti. Znate što još rade? Poberu mi poriluk, očiste ga i onda mi za nagradu ostave smeće na parceli - ispričala nam je gospođa Ana kroz smijeh. 

Iako na ulazu u gradski vrt Sopot stoji obavijest da je objekt pod videonadzorom, korisnici vrta žale nam se da kamere nema pa je teško dokazati tko im uništava ljetinu. Toga je nažalost oduvijek bilo i bit će. Inače, znanstveno je dokazano da se u dodiru sa zemljom napajamo njezinom iscjeljujućom energijom. Dobre bakterije i mikroorganizmi koji se nalaze u zemlji kroz kožu ulaze u ljudski organizam i pojačavaju izlučivanje hormona sreće - serotonina. Blagotvorno na zdravlje utječe i boravak na svježem zraku i na Suncu, čije zrake potiču proizvodnju vitamina D koji utječe na rast i zdravlje kostiju. Ako vam sve navedeno nije dovoljno, možda vas ideja uzgoja vlastitog voća i povrća na organski način potakne da se okušate u urbanom vrtlarenju, trendu koji sve više zahvaća velike europske i svjetske gradove, među kojima je i naš Zagreb.