Grad produžio dozvolu projektu Mali Manhattan, hoće li se on realizirati?

Zašto je Grad Zagreb ipak produžio građevinsku dozvolu za projekt Mali Manhattan i ima li uopće mehanizme zaustaviti ga? Podsjetimo, riječ je o kontroverznom kompleksu sedam nebodera i hotela uz Jadranski most kojemu se sadašnja vlast protivila. Hoće li se gradnja realizirati i što sada kane investitori?

U cijeloj priči vidljiva je netransparentnost i Grada, i investitora, ali i USKOK-a koji istražuje cijeli projekt, rekao je u našoj emisiji "Gradska posla" Indexov novinar Ilko Ćimić. Naglasio je kako je upravo zbog ovakvih projekata mijenjan Generalni urbanistički plan. Dodao je i da se o iznosu potencijalne odštete za zaustavljanje projekta previše licitira.

- U Gradskoj skupštini se spominjalo nekakav iznos da bi ta šteta mogla iznositi desetak milijuna tadašnjih kuna, da bi ta cifra kroz izjave Tomislava Tomaševića bila 30 do 50 milijuna eura da bi se taj projekt zaustavio, odnosno da bi Grad Zagreb platio štetu s obzirom da su investitori imali dozvole u doba Bandića - istaknuo je Ćimić.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević poručuje da nije bilo argumenata za osporavanje projekta koji su dobili građevinske dozvole i za koje su potpisani ugovori s investitorom. Kaže i da se za sporni projekt odšteta Grada može izračunati.

- S obzirom da se može graditi 126 tisuća metara kvadratnih nadzemno i 73 tisuće metara kvadratnih podzemno, vrlo lako se može izračunati da se radi doista o desecima milijuna eura jer se zna koje su trenutno cijene etaža i nadzemno i podzemno i koji bi bio prihod investitora, a sva pravna mišljenja se slažu u tome da bi Grad trebao isplatiti direktni trošak i izmaklu dobit - tvrdi Tomašević.

Urbanističko-arhitektonski natječaj 2007. godine proveden je po propisima, navodi arhitekt Ivan Križić, ali problem je nastao nakon izmjene zakonskih propisa.

- Gdje se građevinska bruto površina koju je maksimalno moguće izgraditi tada 2007. i 2008. godine računala i obračunavala po jednim koeficijentima i konkretno tada su u građevinsku kvotu ulazili i otvoreni prostori, balkoni itd., a nakon izmjena propisa 2018., to više nije tako, nego samo zatvorena površina ulazi i realno su tu investitori dobili značajno povećanje površine i ti volumeni su sami po sebi narasli. Na taj način smo mi sada dobili jednu gustoću gradnje koja ima još jedan problem, a to je što unutar tog obuhvata, te gradnje, zapravo ni na jedan način nije riješena tema društvene infrastrukture - objašnjava Križić.

I dok USKOK propitkuje vlasništvo nad zemljištem, a vlasnička struktura investitora se mijenja, vidljivo je da radovi nisu počeli ni gotovo 20 godina od početka cijele priče - iako su građevinske dozvole izdane.