Mišić traži procjenu proširenja dežurstava: Većina pacijenata pomoć dobije bez odlaska u bolnicu

Gradska uprava trebala bi provjeriti opterećenost postojećih ambulanti, potrebe za novim lokacijama i troškove. Moguće proširenje razmatralo bi se pri donošenju proračuna za 2027. godinu.

Zagreb bi trebao provjeriti treba li proširiti dežurstva u domovima zdravlja kako bi građani vikendom i blagdanima lakše dolazili do liječničke pomoći, a bolnički hitni prijemi bili manje opterećeni. Predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić predstavio je taj prijedlog u srijedu, 14. listopada, na konferenciji za novinare u Staroj gradskoj vijećnici.

Od gradonačelnika i nadležnog gradskog ureda traži se izvješće o opterećenosti postojećih dežurstava, mogućnostima proširenja na nove lokacije i potrebnim sredstvima. Rok predviđen prijedlogom je 30 dana.

Mišić je najavio da će se o tome raspravljati na predstojećoj sjednici Gradske skupštine, sazvanoj za četvrtak, 15. listopada, u devet sati.

Pomoć izvan redovitog rada ordinacija

Posebna dežurstva u zagrebačkim domovima zdravlja obuhvaćaju obiteljsku medicinu, pedijatriju i stomatologiju. Omogućuju građanima da izvan redovitog radnog vremena ordinacija dobiju pomoć na razini primarne zdravstvene zaštite.

Prema podacima koje je iznio Mišić, tu uslugu godišnje koristi oko 50 000 Zagrepčana. Naveo je i da se više od 95 posto slučajeva riješi u dežurnim ambulantama, bez potrebe za upućivanjem na bolnički hitni prijem.

Upravo je učinkovitost postojećih dežurstava, objasnio je, razlog za provjeru treba li povećati njihove kapacitete. Prijedlog je podnio Klub zastupnika SDP-a.

- To smo tražili u roku od 30 dana kako bismo eventualno, ukoliko postoji potreba, mogli proširenje kapaciteta tražiti već u proračunu za 2027. godinu, rekao je Mišić.

Zasad nisu navedene nove adrese ni datum početka rada dodatnih ambulanti. Prvi korak bila bi procjena potreba i troškova, a tek potom odluka o mogućem proširenju i njegovu financiranju.

Domu zdravlja Zagreb – Zapad predloženo 200 000 eura pomoći

Na dnevnom redu iste sjednice nalazi se i zaseban prijedlog financijske pomoći zdravstvenim ustanovama kojih je osnivač Grad Zagreb. Taj novac nije namijenjen novim dežurstvima, nego podmirenju dijela dospjelih obveza.

Prema obrazloženju prijedloga, šest ustanova krajem kolovoza imalo je ukupno oko 4,5 milijuna eura obveza kojima je istekao rok plaćanja. Za njihovo djelomično podmirenje predlaže se raspodjela 1,554 milijuna eura iz gradskog proračuna.

Domu zdravlja Zagreb - Zapad namijenjeno je 200 000 eura. Njegove dospjele obveze krajem kolovoza iznosile su približno 1,79 milijuna eura, pa bi pomoć pokrila samo dio tog iznosa.

Dječjoj bolnici Srebrnjak predviđeno je 700 000 eura, Stomatološkoj poliklinici Zagreb 300 000, Specijalnoj bolnici za plućne bolesti 174 000, Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež 100 000, a Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju 80 000 eura.

Upozorenje na troškove i opskrbu lijekovima

U obrazloženju se navodi da prihodi ustanova od HZZO-a, unatoč rastu, nisu dovoljni za pokriće svih rashoda. Na poslovanje utječu povećanje osnovice za plaće te rast cijena energenata, lijekova i potrošnog materijala.

Gradski ured upozorava da bi bez pomoći osnivača nemogućnost podmirenja obveza mogla ugroziti daljnju opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima, a time i kontinuitet zdravstvene zaštite. U dokumentu se ne navodi da je pružanje skrbi već prekinuto.

Pred zastupnicima su tako dva odvojena zdravstvena pitanja: pomoć ustanovama za postojeće obveze i procjena mogućnosti dostupnijih dežurstava. Otvaranje dodatnih ambulanti još nije odobreno.