NUTRA na Ribnjaku: "Ne želimo o mentalnom zdravlju govoriti tek kada postane jako teško"

Zagrebački Ribnjak danas je postao otvoreni prostor za razgovor o onome što djeca i mladi često nose u sebi. 

Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Grad Zagreb organizirali su prvi festival mentalnog zdravlja djece i mladih NUTRA, namijenjen djeci, adolescentima, roditeljima, obiteljima i svima koji žele bolje razumjeti izazove odrastanja. Besplatan program kroz radionice, razgovore i iskustvene sadržaje približava teme mentalnog zdravlja izvan ordinacija i stručnih institucija.

Upravo je izlazak među ljude jedna od temeljnih ideja festivala, objašnjava ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Romina Ivančić Maćešić.

-Život se događa izvan ordinacija, izvan institucija. Događa se u svakodnevnim prostorima, u vrtićima, školama i obiteljima. Razgovor o mentalnom zdravlju treba se događati ne samo u ordinacijama nego i ranije, upravo u ovakvom okruženju, kaže Ivančić Maćešić.

Razgovarati prije nego što postane teško

Naziv festivala prati poruka "mjesto za ono što nosiš u sebi". Ideja je, kaže ravnateljica, otvoriti razgovor dok problem još nije prerastao u ozbiljnu teškoću.

-Ne želimo da tema mentalnog zdravlja postane tema tek kada postane jako teško. Želimo o tome što nas muči, koje su nam brige i poteškoće moći razgovarati puno ranije, istaknula je ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

Ribnjak je zato ispunjen različitim sadržajima. Uz radionice namijenjene roditeljima, djeca sudjeluju u kreativnim i senzoričkim aktivnostima, ondje su i terapijski psi, a posjetiteljima su ponuđena i iskustva s tehnologijom virtualne stvarnosti.

Jedno od njih namijenjeno je prvenstveno odraslima. Putem VR naočala mogu pokušati bolje razumjeti kako svakodnevicu doživljavaju osobe s ADHD-om ili disleksijom.

-Htjeli smo roditeljima i odraslima na drukčiji način približiti kako je to imati ADHD ili disleksiju, kako bi mogli doživjeti što znači imati tu vrstu poteškoće, pojasnila je Ivančić Maćešić.

"Ja nisam moja dijagnoza"

Šetnjom prema Centru Ribnjak posjetitelji nailaze i na izložbu posvećenu poznatim osobama koje su javno govorile o vlastitim mentalnim i emocionalnim teškoćama.

Klinička psihologinja Poliklinike dr. sc. Marija Crnković objašnjava da takvi primjeri mladima mogu pokazati da ih poteškoće s kojima se suočavaju ne moraju definirati niti odrediti njihov budući život.

-Kroz priče poznatih pojedinaca pokušavamo približiti emocionalne teškoće djece i mladih, kako bi oni koji ih imaju vidjeli da nisu jedini koji se s njima bore. To su teškoće s kojima se može nastaviti živjeti uspješan život, postići nešto i ostvariti svoje snove, i to ne baš male snove nego i velike, poručila je Marija Crnković.

Iskustvo iz prakse, dodaje, pokazuje da poruka ponekad snažnije dopire do mladih kada je čuju od osobe koju poznaju i u koju se ugledaju.

Ravnateljica Poliklinike sažima željeni rezultat festivala u nekoliko jednostavnih rečenica.

-Voljeli bismo da svi s ovog festivala izađu s jednom porukom: ja nisam moja poteškoća, ja nisam ono što mi se teško dogodilo, ja nisam svoja dijagnoza. Pomoći ima i možemo razgovarati na vrijeme, misli Ivančić Maćešić.

Stručnjaci vide sve veće potrebe

Iza festivalske atmosfere nalazi se i ozbiljnija priča o onome s čime se stručnjaci susreću u svakodnevnom radu.

Crnković, koja iza sebe ima više od dva desetljeća iskustva, kaže da danas primjećuje više mentalnih, pa i ozbiljnijih psihijatrijskih teškoća kod djece.

-Imamo probleme u vidu manjka stručnjaka, dječjih psihijatara i usluga koje jesu dostupne, ali su nedovoljne. Čekaju se termini, a potrebe su jako, jako velike, upozorila je Crnković.

Rast potreba za uslugama mentalnog zdravlja bilježe i u samoj Poliklinici. Ivančić Maćešić pritom naglašava da nije riječ samo o broju djece koja trebaju pomoć nego i o složenosti slučajeva s kojima dolaze stručnjacima.

-Iako nikada nije bilo jednostavno, slučajevi danas postaju sve kompleksniji. Potreba za multidisciplinarnom obradom vjerujem da će biti sve veća. Dijete gledamo holistički, iz svakog kuta. Ne samo dijagnostika nego i tretman mora ići u tom smjeru, dodala je.

Kada roditelj treba potražiti pomoć?

Jednostavan odgovor ne postoji ni kada se traži jedan uzrok porasta teškoća. Crnković objašnjava da na mentalno zdravlje mogu utjecati brojni čimbenici - od bioloških i genetskih predispozicija do obiteljskog i šireg društvenog okruženja.

Roditeljima koji primijete da se dijete suočava s problemom s kojim se obitelj više ne može sama nositi savjetuje da ne čekaju.

-Potražiti stručnu pomoć ako vidimo da ne možemo sami. Ne libiti se, ne sramiti se i ne ponašati se prema mentalnom zdravlju kao prema tabu temi, kao prema nečemu što ćemo sakriti pod tepih. Kao što nas boli slomljena ruka, tako nas boli i duša kada nam je teško, kazala je Crnković.

No prepoznati emocionalnu potrebu djeteta nije uvijek jednostavno, osobito u svakodnevici u kojoj su i sami roditelji izloženi velikom pritisku.

"Za prepoznavanje emocija potrebno je vrijeme"

Brz život, posao i egzistencijalne obveze, smatra Crnković, mogu roditeljima ostaviti premalo vremena za ono što se kod djeteta ne vidi na prvi pogled.

-Roditelji su pod ogromnim stresom. Život je brz, informacije brzo protječu, svi trčimo za poslom, za osiguravanjem krova nad glavom i kruha na stolu, a onda negdje malo vremena ostaje za bavljenje djetetom i prepoznavanje njegovih emocionalnih potreba, pojasnila je.

Fizičke potrebe mnogo je lakše uočiti: je li dijete gladno, je li jelo ili nedostaje li mu nešto konkretno. Emocionalni svijet zahtijeva više strpljenja.

Dijete se, primjerice, može vratiti iz škole ili parka nakon nečega što ga je pogodilo, a da još nije spremno o tome razgovarati.

-Tu treba puno više vremena i truda i prepoznavanja emocija. To je povezano i s onime što su roditelji dobili od svojih roditelja dok su sami bili djeca. To utječe na kapacitet današnjeg roditelja da lakše prepozna emocionalne potrebe svojeg djeteta, a one ne moraju uvijek biti teškoće, istaknula je Crnković.

Festival kao mjesto zajedništva

NUTRA zato nije zamišljena samo kao mjesto na kojem stručnjaci govore publici. Organizatori žele povezati djecu, mlade, njihove obitelji i ljude koji se profesionalno bave mentalnim zdravljem.

-Htjeli smo ovim festivalom otvoriti zajedništvo, da stručnjaci, mladi, djeca i obitelji zajedno radimo u smjeru bolje budućnosti za djecu i mlade, ne samo Grada Zagreba nego i cijele Hrvatske, pojasnila je Ivančić Maćešić.

A iza radionica, virtualnih iskustava, terapijskih pasa i izložbe ostaje zapravo jednostavna ideja prvog festivala NUTRA: razgovor o mentalnom zdravlju ne mora početi tek iza zatvorenih vrata ordinacije i onda kada je problem već postao velik.

Može početi mnogo ranije - razgovorom, slušanjem i pitanjem djetetu što nosi u sebi.

Razgovor Ivana Hlupića sa ravnateljicom Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Rominom Ivančić Maćešić i kliničkom psihologinjom Poliklinike dr. sc. Marijom Crnković u programu Radio Sljemena, poslušajte u nastavku.