PMF prvi put izlaže rendgenske snimke iz 1897.: Priča o profesoru koji je snimio vlastite kosti

Dvije rendgenske snimke ruku iz 1897. godine danas će prvi put biti predstavljene javnosti na zagrebačkom PMF-u.

Izložene su u povodu 150. obljetnice Zbirke učila i instrumenata iz fizike, koja se obilježava u 18 sati na Fizičkom odsjeku, Bijenička cesta 32. Događanje je otvoreno za javnost.

Jedna snimka prikazuje ruku profesora Vinka Dvořáka i smatra se najstarijom poznatom sačuvanom rendgenskom snimkom u Hrvatskoj. Druga prikazuje ruku nadvojvode Leopolda Salvatora, ozlijeđenu pri padu s bicikla. 

O tome kako je zbirka nastajala i zašto je važna i današnjim studentima za Radio Sljeme govorili su njezina voditeljica Mirjana Bijelić i pročelnik Fizičkog odsjeka Nikola Poljak.

Instrumente je izrađivao i sam

Početak zbirke veže se uz 1876. godinu i rad Vinka Dvořáka, prvog profesora fizike na obnovljenom Sveučilištu u Zagrebu. Pratio je znanstvena otkrića i nabavljao nove uređaje, a dio opreme izrađivao je vlastitim rukama.

- On je po dolasku iz Češke oformio kabinet, najprije katedru, pa kabinet i taj kabinet je najprije popunjavao vlastito izrađenim instrumentima, rekla je Bijelić.

Prema njezinim riječima, prva rendgenska cijev u zbirku je stigla samo šest mjeseci nakon otkrića rendgenskih zraka. Poljak je opisao kako je nova tehnologija djelovala ljudima toga vremena.

- Profesor Dvořák je u to doba održao jednom zboru liječnika predavanje na kojem je iznio činjenicu da je on uspio snimiti svoje kosti bez da si je otvorio ruku i to je u to doba bilo ustvari nevjerojatno, nezamislivo, dodala je.

Od povijesnih uređaja do CERN-a

Za obljetnicu je odabrano 10 instrumenata iz razdoblja od 1886. do 1932. godine. Među njima su Holtzovo munjilo, rendgenska cijev i spektrometar. Program povezuje povijesne uređaje sa suvremenim istraživanjima čestica u CERN-u. 

Poljak objašnjava da stariji instrumenti studentima olakšavaju razumijevanje načela na kojima rade današnji složeni detektori. Zbirka tako, uz povijesnu vrijednost, zadržava i nastavnu ulogu.

Večerašnje obilježavanje uključuje stručna izlaganja te dramske, plesne i glazbene sadržaje, a potom i druženje sa znanstvenicima.

Razgovor Miljenka Cvitkovića s voditeljicom zbirke Mirjanom Bijelić i pročelnikom Fizičkog odsjeka Nikolom Poljakom u programu Radio Sljemena, poslušajte u nastavku.