Postavljen spomenik rimskom bogu Jupiteru u Banjavčićevoj ulici

Spomenik rimskog boga Jupitera postavljen je u Banjavčićevoj ulici na mjestu gdje je prije gotovo 100 godina sasvim slučajno pronađen. Dio je to obilježavanja 35. godine sustavnog provođenja muzejske akcije " Zagreb dok ga još ni bilo - prije 1094."

Spomenuta akcija zajednički je projekt Arheološkog i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja kojom je spomenicima obilježeno 16 autentičnih lokacija pronalaska predmeta arheološko i paleontološko- geološkog značaja. 

Viši kustos Ozren Domiter nada se da će ovaj spomenik u Banjavčićevoj 1a tu i ostati jer je čak pet puta ukraden:

- Jupiter je u rimskoj mitologiji znan kao vrhovni rimski vladar, kao zaštitnik, kao nositelj pravde, međutim nije nam do sada poznato da može – nestati. Šesti put valjda neće, dali smo sve od sebe; sapeli smo ga mramorom, staklom, video nadzorom i fizičkom zaštitom, tako sada se nadam da će sada napokon i zaživjeti na ovom mjestu, kaže.

Obrat kojim muzejski predmeti, u vidu svojih kopija, izlaze iz statičnog muzejskog okoliša i oplemenjuju urbani prostor nastavit će se i dalje:

- Ono na što smo se sada najviše fokusirali to je postava jedne rimske posude u Zagorskoj ulici, tu je i srebrni novac rimskog cara Galerija na pročelju zgrade Hrvatskog Sabora, a prije nekoliko dana je došla i inicijativa iz Španskog gdje bi željeli postaviti zlatni novac rimskog cara Valentinijana III. koji je pronađen ispod sata na Trgu Ivana Kukuljevića, tako da su to tri najizglednija kandidata za idući spomenik na području grada Zagreba.

A brončana statua Jupitera vjerojatno je ukrašavala kakva rimska kola što su prometovala rimskom inačicom Banjavčićeve ulice tijekom 3. st.

Zanimljivo, ovaj slučajni nalaz nikad nije dospio u fundus Arheološkog muzeja već je ostao dijelom neznane privatne zbirke, a rekonstrukcija predmeta rađena je temeljem sačuvane skice.